x
Učitavanje

3.2 Vrijednost algebarskog izraza

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Koliko smo puta tijekom ljetnih vrućina slušali zrikavce i zaključili: „Sigurno je temperatura već prešla 35 ° C .

Jeste li znali da zrikavci mogu poslužiti kao termometar?

Naime, znanstvenici su utvrdili da se prema broju glasanja zrikavca u minuti može približno odrediti temperatura zraka. Fizičar i izumitelj Amos Dolbear utvrdio je sljedeće:

Od broja glasanja zrikavca u minuti treba oduzeti 40 , zatim podijeliti sa 7 te na kraju dodati broj 10 i dobit će se tražena temperatura u ° C .

Kako opisani postupak prikazati u algebarskom obliku?

Koje su nam veličine konstante? Što nam je varijabla?

Ako brojimo koliko se puta zrikavac oglasi u minuti, nećemo dobivati uvijek iste brojeve. Zato broj glasanja u minuti nije konstanta nego promjenjiva veličina ili varijabla.

Označimo je s N . Algebarski prikaz postupka kojim računamo temperaturu zraka u ° C je:

N - 40 : 7 + 10.


Zadatak 1.

Izračunajte temperaturu zraka ako se zrikavac glasao 180  puta u minuti.

180 - 40 : 7 + 10 = 30 ° C


U prethodnom smo zadatku izračunali vrijednost algebarskog izraza N - 40 : 7 + 10 za N = 180.

Kažemo da smo u danom algebarskom izrazu zamijenili varijablu N s brojem 180  ili da smo „uvrstili broj 180  umjesto varijable N .

N - 40 : 7 + 10 je algebarski izraz, a nakon zamjene varijable N brojem 180 , dobivamo brojevni izraz 180 - 40 : 7 + 10 , koji nakon provedenih računskih radnji ima brojevnu vrijednost.

  1. Brojevni izraz u svojemu prikazu može, uz brojeve, imati simbole i varijable.

    null
    null
  2. Algebarski izraz u svojemu prikazu nema brojeve.

    null
    null
  3. Brojevni izraz može imati samo jednu brojevnu vrijednost.

    null
    null
  4. Algebarski izraz može imati samo jednu brojevnu vrijednost.

    null
    null

Ako u algebarskom izrazu varijable zamijenimo brojevima i provedemo računske radnje koje su simbolima naznačene, broj koji ćemo dobiti je vrijednost danoga algebarskog izraza.

Uvrštavanjem različitih brojeva na mjesto varijable možemo dobiti različite vrijednosti algebarskog izraza.

Primjer 1.

Zadatak 2.

Izračunajte vrijednosti algebarskih izraza za zadane vrijednosti varijabli a i b pa dobivene vrijednosti upišite na odgovarajuća mjesta.

Povećaj ili smanji interakciju

Zadatak 3.

Izračunajte vrijednosti algebarskih izraza za zadane vrijednosti varijabli a , b i c pa dobivene vrijednosti upišite na odgovarajuća mjesta.

Povećaj ili smanji interakciju

Tablica vrijednosti

Ako neki postupak računanja ili algoritam moramo provoditi više puta zaredom, tada taj postupak obično zapisujemo u obliku algebarskog izraza, kao što smo učinili pri procjeni temperature na osnovi glasanja zrikavca.

Često se dobivene vrijednosti algebarskog izraza radi preglednosti zapisuju u tablicu koju nazivamo tablica vrijednosti.

Primjer 2.

Upotrebljavajući algebarski izraz N - 40 : 7 + 10 , procijenimo temperaturu zraka u trenutku kada se zrikavac glasao (u minuti):

150  puta, 160  puta, 170  puta, 180  puta, 190  puta, 200  puta i 210  puta.

Računamo tako da svaki od danih brojeva uvrstimo za N u algebarski izaz N - 40 : 7 + 1 . Rezultat ćemo zaokružiti na cijeli broj ( ° C ).

150 - 40 : 7 + 10 = 25.7 26 ° C

160 - 40 : 7 + 10 27 ° C

170 - 40 : 7 + 10 29 ° C

180 - 40 : 7 + 10 = 30 ° C

190 - 40 : 7 + 10 31 ° C

200 - 40 : 7 + 10 33 ° C

210 - 40 : 7 + 10 34 ° C  

Kako bismo dobivene podatke pregledno zapisali u tablici vrijednosti?

Podatke o broju glasova N upisat ćemo u prvi redak tablice, a izračunane vrijednost i algebarskog izraza N - 40 : 7 + 1 u drugi redak tablice.


N
150 160 170 180 190 200 210
N - 40 : 7 + 10 26 ° C 27 ° C
29 ° C 30 ° C 31 ° C 33 ° C 34 ° C

Zadatak 4.

Koje brojeve treba upisati u drugi redak umjesto a , b , c , d , e kako bismo dobili tablicu vrijednosti za algebarski izraz 12 n 2 - 3 n ?

n   - 2 - 1 0 1 2
12 n 2 - 3 n a   b   c   d   e  

Vrijednosti su algebarskog izraza za brojeve iz prvog retka redom: 54 , 15 , 0 , 9 , 42 .


Zadatak 5.

Koje brojeve treba upisati u drugi redak umjesto a , b , c , d   kako bismo dobili tablicu vrijednosti za algebarski izraz  x x - 1 - 2 - 1 ? Koristeći u tablici zadane podatke odredi vrijednost nepoznatih podataka računajući u bilježnici (na papir).

x   - 6 - 1 2   3 2   11
x x - 1 - 2 - 1 a  
b  
c  
d  

Treba upisati redom: 41.5 , 0.25 , 0.25 , 109.5 .


Zadatak 6.

Za svaku od tablica vrijednosti odaberite odgovarajući algebarski izraz.


  1. x 1 2 3 4
    algebarski izraz 4 5 6 7

    null
    null

  2. x 1 2 3 4
    algebarski izraz 3 5 7 9

    null
    null

  3. x 1 2 3 4
    algebarski izraz 2 8 18 32

    null
    null

  4. x 1 2 3 4
    algebarski izraz 5 2 - 1 - 4

    null
    null

Kutak za znatiželjne

Pravilnost

Primjer 3.

Koliko ste puta vidjeli ovakvu mozgalicu: „Nastavite niz brojeva 4 , 7 , 10 , 13 ... ”?  

Tražimo pravilnost ili postupak kojim su dobiveni napisani brojevi. U ovom se slučaju lako uoči da je svaki sljedeći broj za 3  veći od prethodnog. No, što ako se traži broj koji je primjerice 90 . , 105 . i 320 . po redu? Možemo li pronaći pravilnost tako da ne ispisujemo sve brojeve redom dodajući broj 3  prethodnom broju?

Tražimo algebarski izraz koji će računati n -ti broj po redu upotrebljavajući samo varijablu (redni broj) n .

Katkad nam je jednostavnije sve prikazati u tablici vrijednosti.

n 1 2 3 4 5 6 7
? 4 7 10 13 16 19 22

Tražimo vezu između brojeva 1 i 4 , 2  i 7 , 3 i 10 , 4  i 13 , 5  i 16 ...

Ako se brojevi u drugom retku razlikuju za 3 , onda su to ili višekratnici broja 3  ili pri dijeljenju s tri imaju isti ostatak. Očito nisu višekratnici broja 3 , a lako ćemo provjeriti da svi imaju ostatak 1 . Brojevi koji pri dijeljenju s tri imaju ostatak 1  redom su:

3 · 1 + 1 , 3 · 2 + 1 , 3 · 3 + 1 , 3 · 4 + 1.. .

Algebarski izraz 3 n + 1 opći je zapis za sve takve brojeve.

Izračunajte sada 90 . , 105 . i 320 . broj po redu.

90 . broj je 3 · 90 + 1 = 271 , 105 . broj je 3 · 105 + 1 = 316 , a 320 . broj je 3 · 320 + 1 = 961 .


Zadatak 7.

Uočite pravilnost u sljedećim nizovima brojeva i napišite u bilježnicu algebarski izraz koji računa n -ti broj po redu upotrebljavajući samo varijablu (redni broj) n . Zatim izračunajte 50 . i 150 . broj po redu.

  1. 5 , 10 , 15 , 20.. .
  2. 5 , 8 , 11 , 14.. .  
  3. 1 , 4 , 9 , 16.. .  
  4. 4 , 6 , 8 , 10.. .
  5. - 1 , - 5 , - 9 , - 13.. .
zadatak algebarski izraz 50 . broj po redu 150 . broj po redu
a. 5 n  
250 750
b. 3 n + 2 152 452
c. n 2   2 500 22 500
d. 2 n + 2 102 302
e. - 4 n + 3 - 197
- 597

...i na kraju

Na slici je fotografija Eiffelovog tornja u Parizu.

S putovanja obično donesemo puno uspomena i lijepih fotografija. Katkad neke od njih želimo i uokviriti. Odlučili smo uokviriti 4 fotografije sljedećih dimenzija:

10 × 15 , 20 × 30 , 40 × 60 , 50 × 75 . Dimenzije su fotografija u centimetrima.

Stolar nam je ponudio pravokutne drvene okvire kojima je omjer duljine i širine vanjskog ruba 5 : 4 .

Na njegovim su skicama dimenzije okvira zapisane na sljedeći način:

duljina vanjskog ruba je 5 a

širina vanjskog ruba je ​ 4 a .

Razmak između vanjskog i unutarnjeg okvira svuda je jednak i iznosi a .

Odgovaraju li dimenzije naših fotografija zadanim dimenzijama okvira?

Stolar je cijenu određivao prema površini izrađena drvenog okvira. Kako će stolar računati površinu okvira? Opišite postupak i izračunajte površinu okvira za 4  dane fotografije.

Pomozite stolaru pregledno organizirati početne podatke i dobivene rezultate.

Na slici  je okvir za slike s oznakama dimenzija.

Dimenzije su unutarnjeg ruba okvira u omjeru 2 : 3 , a u istom su omjeru i dimenzije naših fotografija pa će okviri odgovarati.

Površina je vanjskog pravokutnika 4 a · 5 a = 20 a 2 , a unutarnjeg 2 a · 3 a = 6 a 2 .

Tada je površina drvenog okvira 20 a 2 - 6 a 2 = 14 a 2 .

Svaka od zadanih dimenzija fotografija određuje nam broj a .

Primjerice, za fotografiju dimenzije 10 × 15 :

10 : 15 = 2 a : 3 a = 2 · 5 : 3 · 5 , a = 5 .

Sve podatke i izračunane površine možemo pregledno zapisati u tablicu vrijednosti.

dimenzije fotografije (u cm) 10 × 15 20 × 30 40 × 60 50 × 75
a 5 10 20 25
14 a 2 350 cm 2 1 400 cm 2 5 600 cm 2 8 750 cm 2

Idemo na sljedeću jedinicu

3.3 Računske radnje s polinomima