x
Učitavanje

Pojmovnik

A

Asocijativnost množenja

Grupiramo li faktore na različite načine, umnožak se neće promijeniti. Za prirodne brojeve a , b i c vrijedi:

a · ( b · c ) = ( a · b ) · c = a · b · c .

Ako faktore združimo na različite načine, umnožak se neće promijeniti.

To svojstvo zovemo asocijativnost množenja.

Asocijativnost zbrajanja

Grupiramo li pribrojnike na različite načine, zbroj će ostati isti. To svojstvo nazivamo asocijativnost zbrajanja.

B

Brojevni pravac

Pravac na kojemu je označena jedinična dužina zovemo Brojevni pravac.

D

Dijagonale pravokutnika

Dužine koje spajaju nasuprotne vrhove pravokutnika nazivaju se dijagonale.

Distributivnost množenja prema oduzimanju

Razliku množimo s brojem tako da umanjenik i umanjitelj pomnožimo sa zadanim brojem pa nakon toga oduzmemo dobivene umnoške.

To svojstvo zovemo distributivnost množenja prema oduzimanju.

Distributivnost množenja prema zbrajanju

Zbroj množimo s brojem tako da svaki pribrojnik pomnožimo sa zadanim brojem pa nakon toga zbrojimo dobivene umnoške.

To svojstvo zovemo distributivnost množenja prema zbrajanju.

Djelitelj

Djelitelj nekoga prirodnog broja n   je broj koji dijeli broj n   bez ostatka.

Dužina

Dio pravca omeđen dvjema istaknutim točkama nazivamo dužina.

Istaknute točke F i G pripadaju dužini i one su krajnje ili rubne točke dužine.

I

Ispruženi kut

Ispruženi kut je kut kojemu su kraci suprotni polupravci istoga pravca.

Izbočeni kut

Izbočeni kut je kut veći od ispruženoga kuta, a manji od punoga kuta.

J

Jednakokračan trokut

Jednakokračni trokut je trokut kojemu su dvije stranice jednake duljine.

Stranice jednakih duljina nazivamo krakovima, a treću stranicu osnovicom.

Jednakostraničan trokut

Jednakostraničan trokut je trokut kojemu su sve tri stranice jednake duljine.

K

Komutativnost množenja

Umnožak prirodnih brojeva ne ovisi o redoslijedu faktora. Za prirodne brojeve a i b vrijedi a · b = b · a .

Ako faktori zamijene mjesta, umnožak se neće promijeniti.

To svojstvo zovemo komutativnost množenja.

Komutativnost zbrajanja

Ako pribrojnici zamijene mjesta, zbroj se neće promijeniti. To se svojstvo naziva komutativnost zbrajanja.

Koncentrične kružnice

Kružnice sa zajedni­čkim središtem nazivaju se koncentrične kružnice.

Krug

Krug je skup svih točaka ravnine omeđenih kru­žnicom, uključujući i točke kružnice. Točka S je središte kruga i kružnice.

Kružnica

Kružnica je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od zadane točke S . Točka S je središte kružnice.

Kružni isječak

Dio kruga omeđen nacrtanim polumjerima i pripa­dnim kružnim lukom naziva se kružni isječak.

Kružni luk

Kružni luk je dio kružnice omeđen dvjema točkama te kružnice.

Kružni luk omeđen točkama F i G označujemo s F G .

Kružni odsječak

Dio kruga omeđen tetivom i pripadnim kružnim lukom naziva se kružni odsječak.

Kružni vijenac

Dio ravnine omeđen koncentričnim kružnicama naziva se kružni vijenac.

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima sa zajedničkom početnom točkom, uključujući sve točke tih polupravaca. Ta se početna točka naziva vrh kuta, a polupravci su krakovi kuta.

Kvadrat

Kvadrat je pravokutnik kojemu su susjedne stranice jednake duljine.

Kvadriranje

Kvadrirati broj znači pomnožiti broj sa samim sobom.

a · a = a 2

L

Linearna jednadžba s jednom nepoznanicom

Svaka jednadžba koja se može zapisati u obliku a · x + b = 0 , pri čemu je a 0 naziva se linearnom jednadžbom s jednom nepoznanicom.

N

Nepravi razlomak

Razlomak koji je veći od 1 naziva se nepravi razlomak.

Neutralni element za zbrajanje

Pribrojimo li nekom prirodnom broju nulu, broj se neće promijeniti.

Kažemo da je 0  neutralni element za zbrajanje prirodnih brojeva.

P

Podskup skupa

Skup A je podskup skupa B ako je svaki član skupa A ujedno član skupa B .

Pišemo A B . ​

Polovište dužine

Točka P dužine A B ¯ koja je jednako udaljena od rubnih točaka dužine naziva se polovište dužine.

A P = P B

Polumjer

Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom na kružnici. Duljinu polumjera označujemo s r .

Postotak

Postotak je razlomak s nazivnikom 100 . Oznaka za postotak je % . Oznaka % čita se posto.

% = 1 100

Pravac

Pravac opisujemo kao ravnu neomeđenu crtu. Sastoji se od beskonačno mnogo točaka.

Ima beskonačnu duljinu, a nema visinu, ni širinu. Označujemo ga malim pisanim slovom ili s pomoću dviju njegovih točaka.

Pravi kut

Dva pravca koji dijele ravninu na četiri jednaka (sukladna) dijela nazivamo okomiti pravci. Svaki od tih četiriju jednakih dijelova nazivamo pravi kut.

Pravi razlomak

Razlomak koji je manji od 1 naziva se pravi razlomak.

Pravokutan trokut

Pravokutan trokut je trokut koji ima jedan pravi kut.

Pravokutnik

Pravokutnik je četverokut koji ima četiri prava kuta.

Presječnica

Presječnica para paralelnih pravaca je svaki pravac koji siječe dva međusobno paralelna pravca.

Presjek skupova

Presjek skupova A i B je skup koji sadržava sve elemente koji pripadaju i skupu A i skupu B .

Presjek skupova A i B  označujemo A B .

Prirodni brojevi

Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N , a njegove elemente nazivamo prirodni brojevi.

N = 1 ,   2 ,   3 ,   4 ,   5 ,   6 ,   7 ,   8 ,   9 ,   10 ,   11.. .  

Promil

Promil je razlomak s nazivnikom 1   000 . Oznaka za promil je  .

= 1 1   000

Promjer

Najdulja tetiva prolazi središtem kružnice i naziva se promjer (dijametar) kružnice.

Prosti brojevi

Prirodne brojeve koji imaju točno dva djelitelja, broj 1 i samoga sebe, nazivamo prosti ili prim brojevi.

Puni kut

Puni kut je kut kojemu se krakovi podudaraju i koji sadržava sve točke ravnine.

R

Ravnina

Ravninu zamišljamo i opisujemo kao ravnu neomeđenu plohu. Ona se sastoji od beskonačno mnogo točaka.

Ravnina ima beskonačnu širinu i duljinu, a nema debljinu. Ravninu označujemo velikim pisanim slovom.

List papira, školsku ploču ili, na primjer, zid učionice možemo zamisliti kao ravninu.

Razlika skupova A i B

Razlika skupova A i B je skup što ga čine svi članovi koji pripadaju skupu A,  ali ne pripadaju skupu B .

Razlika skupova B i A

Razlika skupova B i A je skup što ga čine svi članovi koji pripadaju skupu B, ali ne pripadaju skupu A .

Raznostraničan trokut

Raznostraničan trokut je trokut kojemu su sve tri stranice različite duljine.

Rješenje linearne jednadžbe

Riješiti linearnu jednadžbu a x + b = 0 znači odrediti vrijednost broja x koja uvrštena u jednadžbu daje ispravnu brojčanu vrijednost. Dobivena vrijednost broja x naziva se rješenjem linearne jednadžbe.

S

Simetrala dužine

Pravac koji prolazi polovištem dužine i okomit je na tu dužinu nazivamo simetrala dužine.

Skup prirodnih brojeva s nulom

Dodamo li skupu prirodnih brojeva broj 0 , dobivamo skup čiji su članovi 0 , 1 , 2 , 3 , 4 ... Taj skup brojeva nazivamo skupom prirodnih brojeva s nulom.

N 0 = 0 ,   1 ,   2 ,   3 ,   4 . . . .

Složeni brojevi

Prirodne brojeve koji imaju najmanje tri djelitelja nazivamo složeni brojevi.

Sukladne dužine

Za dvije dužine A B ¯ i C D ¯ kažemo da su sukladne ako imaju jednake duljine, tj. ako vrijedi A B = C D .

Činjenicu da su dužine A B ¯ i C D ¯ sukladne simbolički zapisujemo A B ¯ C D ¯ .

Suplementarni kutovi

Dva kuta kojima je zbroj veličina 180 ° nazivamo suplementarni kutovi.

Susjedni kutovi ili sukuti

Dva kuta koji imaju jedan zajednički krak, a drugi su im krakovi suprotni polupravci istoga pravca nazivamo susjednim kutovima ili sukutima. Zbroj veličina susjednih kutova iznosi 180 ° .

Š

Šiljasti kut

Šiljasti kut je svaki kut koji je manji od pravoga kuta.

Šiljastokutan trokut

Šiljastokutan trokut je trokut kojemu su tri kuta šiljasta.

T

Tetiva

Tetiva kružnice je dužina koja spaja bilo koje dvije točke kružnice.

Točka

Točka je glavni pojam u geometriji.

Ističemo je kružićem (katkad ste je u nižim razredima isticali i križićem), a označujemo velikim slovim latinične abecede.

Točka označuje položaj i nema veličinu.

Trokut

Trokut A B C je dio ravnine omeđen dužinama A B ¯ , B C ¯ i C A ¯ , uključujući sve točke tih dužina.

Tupi kut

Tupi kut je svaki kut koji je veći od pravoga kuta, a manji od ispruženoga kuta.

Tupokutan trokut

Tupokutan trokut je trokut koji ima jedan tupi kut.

U

Unija skupova

Unija skupova A  i B je skup koji sadržava sve elemente koji pripadaju skupu A ili skupu B .

Uniju skupova A  i B označujemo A B .

V

Višekratnik

Višekratnik nekoga prirodnog broja a   je umnožak toga prirodnog broja s bilo kojim prirodnim brojem n  .

n · a ,   n N  

Vršni kutovi

Vršni kutovi su kutovi jedakih veličina koji dijele zajednički vrh, a kraci su im suprotni polupravci istog pravca.

Povratak na vrh