x
Učitavanje

5.2 Razlomci i brojevni pravac

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Od ulice do škole vodi staza dugačka 6 metara. Na početku i na kraju staze uz jedan njezin rub planirana je sadnja po jednog grma čempresa, a ostale grmove čempresa treba zasaditi u razmacima od 1 2 metra. Uz drugi rub staze (i na njezinu početku i kraju) planirano je zasaditi ruže u razmacima od 2 5 metra. Koliko treba nabaviti sadnica čempresa, a koliko ruža?

Drvored čempresa
Drvored zelenih čempresa razdvojeni cestom.

Riješimo zadatak tako da udaljenost između sadnica izrazimo manjom mjernom jedinicom, decimetrima.

Podsjetimo se: 1   m = 10   dm , pa vrijedi

1 2   m = 1 2 od 10   dm = 10   dm : 2 = 5   dm

2 5   m = 2 5 od 10   dm = 10   dm : 5 · 2 = 2   dm · 2 = 4   dm .

Uoči da je jedan rub staze duge 6   m , tj. 60   dm podijeljen na 60 : 5 = 12 dijelova duljine 5   dm , a potreban broj sadnica čempresa je 12 + 1 = 13 .

Drugi rub staze podijeljen je na 60 : 4 = 15 dijelova duljine 4   dm , a potreban broj sadnica ruža je 15 + 1 = 16 .

Brojevni pravac

Način rješavanja uvodnog zadatka navodi na mogućnost grafičkog određivanja položaja sadnica (i rješavanja postavljenog problema), a rješenje zapravo prikazuje dio brojevnog pravca.

U drugom je modulu pokazano kako se na brojevnom pravcu prikazuju prirodni brojevi. Označimo na pravcu dvije točke. Prvu točku nazovemo O i pridružimo joj broj 0  dok drugu točku (desno od točke O ) nazovemo E i pridružimo joj broj 1 .

Slika brojevnog pravca, označene točke O i E i njima pridruženi broj
Brojevni pravac, označene točke O i E i njima pridruženi brojevi 0 i 1

Zanimljivost

Slovo O  početno je slovo latinske riječi origo (začetak, postanak, ishodište). E je početno slovo latinske riječi ekvidistancia (jednaka udaljenost).

Točka O je ishodište, a točka E jedi­nična točka brojevnog pravca.

Dužina O E ¯   je jedinična dužina.

Označavanjem jedinične dužine jednoznačno smo odredili položaj točaka kojima redom pridružujemo ostale prirodne brojeve. Položaj tih točaka nala­zimo prenošenjem jedinične dužine desno od ishodišta.

Prikazivanje razlomaka na brojevnom pravcu

Katkad je potrebno na brojevnom pravcu prikazati razlomke. Kako se to radi?

Primjer 1.

Odredimo "mjesta sadnje čempresa" pomoću brojevnog pravca.

Rub staze prikazat ćemo kao dužinu (dio brojevnog pravca). Početku staze pridružit ćemo broj 0 , a zatim ćemo označiti točke koje su od početka staze udaljene 1 , 2 , 3 , 4 , 5 i 6 (metara).

Brojevni pravac između 0 i 6 s istaknutim cjelobrojnim točkama
Dio brojevnog pravca između 0 i 6 s istaknutim cjelobrojnim točkama

Da bismo odredili mjesto za drugu sadnicu čempresa (prva je na početku staze), moramo razmak između 0 i 1 (metra) podijeliti na dva jednaka dijela. Točki koja je polovište ove dužine pridružit ćemo razlomak 1 2 (metra).

Brojevni pravac između 0 i 6, istaknuta točka 1/2
Dio brojevnog pravca između 0 i 6, istaknuta točka 1/2

Nastavljajući na isti način, na po dva jednaka dijela dijelimo razmake između 1 i 2 , 2 i 3 , 3 i 4 , 4 i 5 te 5 i 6 .

Budući da je 1 = 2 2 i 2 = 4 2 , polovištu dužine između točaka pridruženih brojevima 1 i 2 pridružit ćemo razlomak 3 2 . Polovištima preostalih dužina redom pridružimo brojeve 5 2 , 7 2 , 9 2 i 11 2 .

Dio brojevnog pravca između 0 i 6, istaknute točke 1/2, 3/2, 5/2, 7/2, 9/2 i 11/2
Dio brojevnog pravca između 0 i 6, istaknute točke 1/2, 3/2, 5/2, 7/2, 9/2 i 11/2

Pogledaj video koji prikazuje pridruživanje navedenih razlomaka točkama brojevnog pravca.

Polovine na brojevnom pravcu

Rješavamo li ovaj primjer na papiru, udaljenost točaka O i E na brojevnom pravcu odabiremo tako da jediničnu dužinu možemo jednostavno podijeliti na dva jednaka dijela.

Primjer 2.

Odredimo "mjesta sadnje ruža" pomoću brojevnog pravca.

Rub staze prikazat ćemo kao dužinu (dio brojevnog pravca). Početku staze pridružit ćemo broj 0 , a zatim ćemo označiti točke koje su od početka staze udaljene 1 , 2 , 3 , 4 , 5 i 6 metara.

Brojevni pravac između 0 i 6 s istaknutim cjelobrojnim točkama
Dio brojevnog pravca između 0 i 6 s istaknutim cjelobrojnim točkama

Da bismo odredili mjesto za drugu sadnicu ruže (prva je na početku staze), moramo razmak između 0 i 1 metra podijeliti na pet jednakih dijelova. Prvoj točki nakon ishodišta  pridružit ćemo razlomak 1 5 , drugoj točki razlomak 2 5 , trećoj razlomak 3 5 , a četvrtoj razlomak 4 5 .

Brojevni pravac između 0 i 6, istaknute točke 1/5, 2/5, 3/5 i 4/5
Dio brojevnog pravca između 0 i 6, istaknute točke 1/5, 2/5, 3/5 i 4/5

Nastavljajući na isti način, na po pet jednakih dijelova dijelimo razmake između 1 i 2 , 2 i 3 , 3 i 4 , 4 i 5 te 5 i 6 .

Budući da je 1 = 5 5 i 2 = 10 5 , točkama koje se nalaze između točaka pridruženih brojevima 1 i 2 pridružit ćemo redom razlomke 6 5 , 7 5 , 8 5 i 9 5 . Na isti način nastavljamo s ostalim razmacima.

Brojevni pravac između 0 i 6, istaknute točke pridružene razlomcima s nazivnikom 5
Dio brojevnog pravca između 0 i 6, istaknute točke pridružene razlomcima s nazivnikom 5

Pogledaj video koji prikazuje pridruživanje navedenih razlomaka točkama brojevnog pravca.

Petine na brojevnom pravcu

Rješavamo li ovaj primjer na papiru, udaljenost točaka O i E na brojevnom pravcu odabiremo tako da jediničnu dužinu možemo jednostavno podijeliti na pet jednakih dijelova.

Dakle, prilikom prikazivanja razlomaka na brojevnom pravcu jediničnu dužinu O E ¯ dijelili smo na jednake dijelove. Broj tih dijelova ovisio je o nazivniku razlomaka koje smo trebali prikazati.

Položaj točke pridružene pojedinom razlomku nalazili smo prenošenjem dobivenog dijela jedinične dužine udesno od ishodišta. Broj prenošenja bio je određen brojnikom razlomka.

Očitaj!

Proučimo kako se očitavaju razlomci pridruženi točkama brojevnog pravca.

Primjer 3.

Promotrimo brojevni pravac na slici.

Na koliko je sukladnih dijelova podijeljena jedinična dužina? Koji su brojevi pridruženi istaknutim (imenovanim) točkama brojevnih pravaca?

Brojevni pravac i trećine
Brojevni pravac i trećine

Jedinična dužina podijeljena je na 3 sukladna dijela.

Zato svi razlomci pridruženi istaknutim točkama moraju imati nazivnik 3.

Brojnik razlomka određen je "udaljenošću" točke od ishodišta, pri čemu je "jedinica mjerenja udaljenosti" broj dijelova jedinične dužine.

Zato su točkama A , B , C i D redom pridruženi razlomci 1 3 , 7 3 , 8 3 i 11 3 .

Uobičajeno je broj pridružen pojedinoj točki zapisati u zagradi nakon imena točke, tj. koristiti se oznakama  A 1 3 , B 7 3 , C 8 3 , D 11 3 .


Prikaži!

Primjer 4.

Na brojevnom pravcu prikažimo točke pridružene razlomcima 1 5 , 4 5 , 7 5 , 11 5 , 18 5 .

Brojevni pravac i prirodni brojevi
Brojevni pravac koji sa lijeve strane započinje brojem 0 i slovom O

Budući da je nazivnik svih zadanih razlomaka jednak 5 , organizirat ćemo brojevni pravac s prikladno odabranom jediničnom dužinom koju je moguće jednostavno podijeliti na 5 jednakih dijelova.

Brojevni pravac i podjela na petine
Brojevni pravac koji sa lijeve strane započinje brojem 0 i slovom O. Na šestoj točkici sa lijeve strane iznad crte nalazi se slovo E, a ispod crte na istoj točkici broj 1. Na jedanestoj točkici ispod crte nalazi se broj 2, na šesnaestoj točki ispod crte je broj 3, na dvadeset i prvoj točci ispod crte je broj 4, a na dvadeset i šestoj točci ispod crte je broj 5.

Jediničnu dužinu O E ¯ dijelimo na pet jednakih dijelova. Dobiveni dio prenosimo od ishodišta udesno 4 , 7 , 11 , odnosno 18 puta.

Brojevni pravac i podjela na petine i ucrtane točke
Brojevni pravac. Na prvoj točki iznad crte nalazi se slovo O, a ispod crte je broj 0. Na drugoj točkici ispod crte je broj 1/5. Na petoj točkici ispod crte nalazi se broj 4/5. Na šestoj točkici iznad crte nalazi se slovo E, a ispod crte je broj 1. Na osmoj točkici ispod crte je broj 7/5. Na jedanaestoj točkici ispod crte je broj 2. Na dvanaestoj točkici ispod crte je broj 11/5. Na šesnaestoj točkici ispod crte je broj 3. Na devetnaestoj točkici ispod crte je broj 18/5. Na dvadeset i prvoj točkici ispod crte nalazi se broj 4. Na dvadeset i šestoj točkici ispod crte nalazi se broj 5.

Želimo li na brojevnom pravcu prikazati bilo koji razlomak a b , jediničnu ćemo dužinu odabrati tako da udaljenost ishodišta i jedinične točke možemo jednostavno podijeliti na b jednakih dijelova, a zatim ćemo dobiveni dio jedinične dužine prenositi a puta udesno od ishodišta.

Zadatak 1.

Uvježbaj snalaženje na brojevnom pravcu.

Kutak za znatiželjne

Brojevni pravac omogućava nam uspoređivanje razlomaka.

Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika

Sjeti se da se na brojevnom pravcu točka pridružena većem prirodnom broju nalazi desno od točke pridružene manjem prirodnom broju.

Isti zaključak vrijedi i za razlomke.

Primjer 5.

Usporedimo po veličini razlomke:

a) 3 5 i 4 5

b) 7 8 i 11 8 .

a) Prikažimo razlomke 3 5 i 4 5 na brojevnom pravcu.

Točka pridružena razlomku 3 5 nalazi se lijevo od točke pridružene razlomku 4 5 , što znači da je 3 5 < 4 5 .

Brojevni pravac, 3/5 i 4/5
Brojevni pravac, na prvoj točki iznad crte ima slovo O, a ispod crte je broj 0. Na trećoj točkici ispod crte je broj 3/5, na četvrtoj točkici ispod crte je broj 4/5, a na petoj točkici iznad crte je slovo E, a ispod crte je broj 1.

Isti zaključak možemo potkrijepiti i grafički, prikazujući zadane razlomke kao dijelove jednakih objekata (npr. sukladnih pravokutnika).

Pravokutnici, 3/5 i 4/5
Dva pravokutnika, oba su podijeljena 5 dijelova. Na prvom su 3 manja pravokutnika obojana plavom bojom, dok su dva manja nisu obojana. Na drugom pravokutniku, 4 manja pravokutnika obojana su ljubičastom bojojm, dok jedan manji nije obojan.

b) Prikažimo razlomke 7 8 i 11 8 na brojevnom pravcu.

Točka pridružena razlomku 7 8 nalazi se lijevo od točke pridružene razlomku 11 8 , što znači da je 7 8 < 11 8 .

Brojevni pravac, 7/8 i 11/8
Brojevni pravac koji na prvoj točci iznad crte ima slovo O. a ispod točke broj 0. Na osmoj točci ispod crte je broj 7/8, na devetoj točci iznad crte je slovo E, a ispod je broj 1, a na dvanaestoj točci ispod crte je broj 11/8.

Isti zaključak možemo potkrijepiti i grafički, prikazujući zadane razlomke kao dijelove jednakih objekata (npr. sukladnih krugova).

Krugovi, 7/8 i 11/8
3 kruga. Najgornji je podijeljen na osam dijelova od kojih je sedam obojano plavom bojom, a jedan dio nije obojan. Lijevi krug je podijeljen na osam dijelova i svi dijelovi obojani su ljubičastom bojom. Desni krug je podijeljen na osam dijelova od kojih su tri dijela obojana ljubičastom bojom, a ostalih pet dijelova nije obojano.

Na temelju ovih primjera nije teško zaključiti da vrijedi sljedeća pravilnost.

Od dvaju razlomaka jednakih nazivnika veći je onaj koji ima veći brojnik.

Uspoređivanje razlomaka jednakih brojnika

Primjer 6.

Maja i Petra dobile su jednake čokolade. Maja je pojela tri petine svoje čokolade, a Petra tri desetine svoje čokolade.

Koja je pojela veći dio čokolade?

Prikažimo grafički obje čokolade kao sukladne pravokutnike. Prvi pravokutnik podijelimo na pet, a drugi na deset jednakih dijelova pa obojimo 3 5 prvog i 3 10 drugog pravokutnika.

Pravokutnici, 3/5 i 3/10
Dva pravokuntika. Lijevi je podijeljen na pet manjih pravokutnika od kojih su 3 obojana plavom bojom, a dva nisu obojana. Desni pravokutnik je podijeljen na deset manjih pravokutnika od kojih su tri obojana ljubičastom bojom, dok sedam nisu obojana.

Sa slike je vidljivo da je Maja pojela više čokolade nego Petra, tj. da je  3 5 > 3 10 .


Razlomci 3 5 i 3 10 imaju jednake brojnike. Veći od njih je razlomak 3 5 koji ima manji nazivnik.

Zaključak vrijedi i općenito jer ako se ista cjelina dijeli na veći broj dijelova, nastali dijelovi bit će manji.

Od dvaju razlomaka jednakih brojnika veći je onaj koji ima manji nazivnik.

...i na kraju

Za kraj, riješi zadatak i saznaj gdje su se koristili razlomci već 1 800 godina prije Krista.

Brojevni pravac
Brojevni pravac koji na prvoj točci ispod crte ima broj 0. Na drugoj točci iznad crte je slovo P. Na trećoj je slovo K. Na četvrtoj je slovo M. Na petoj je slovo E. Na šestoj je slovo U. Na sedmoj je slovo N. Na osmoj je slovo L. Na devetoj je slovo T. Na desetoj je slovo E. Na jedanaestoj ispod crte je broj 1. Na dvanestoj iznad crte je slovo B. Na trinaestoj je slovo A. Na četranestoj je slovo O. Na petnaestoj je slovo G. Na šesnaestoj je slovo D. Na sedamnestoj je slovo Č. Na osamnaestoj je slovo I. Na devetnaestoj ispod crte je broj 2.

Pronađi zadani razlomak na brojevnom pravcu te ga zamijeni slovom koje mu je pridruženo.

5 10 , 2 5 , 3 2 , 15 8 , 1 10 , 4 5 , 1 2

Procijenite svoje znanje

Povratak na vrh