x
Učitavanje

3.7 Matematičko modeliranje

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Novine
Novine

Jedne dnevne novine naplaćuju oglasni prostor 550 kuna i dodatnu 81 kunu za svaki centimetar visine oglasa.

Koliko treba platiti objavu oglasa visine 5 centimetara?

Uočimo da imamo dvije promjenljive veličine, visinu i cijenu. Cijena oglasa ovisi o tome kolika će biti visina oglasa. Pomoću ove informacije možemo definirati svoje varijable, uključujući i jedinice.

Zavisna varijabla – C , cijena u kunama.

Nezavisna varijabla – v , visina u centimetrima.

Dakle, cijena oglasa ovisi o visini oglasa u centimetrima, odnosno C v .

Početna cijena je 550 kuna. Iz opisa pridruživanja zaključujemo da se radi o linearnoj ovisnosti, jer se za svaki centimetar oglasa cijena poveća za 81 kunu. Možemo zapisati

C v = 550 + 81 v .

Za oglas visine 5 cm treba platiti C 5 = 550 + 81 · 5 = 955 kuna.

U tjednim se novinama cijena oglasa računa po formuli C 1 v = 600 + 73 v , pri čemu je v visina oglasa u cm . Oglas visine 8 cm povoljnije je objaviti u

novinama,
jer će biti
kuna
jeftiniji nego u
novinama.
null
null

Opis pridruživanja – model

U uvodnom smo primjeru vidjeli da iz pridruživanja zadanoga opisom – kada se visina oglasa (nezavisna varijabla) poveća za određeni iznos, tada se i cijena (zavisna varijabla) poveća za određeni iznos – možemo zaključiti da se radi o linearnoj funkciji.

Što možemo zaključiti u sljedećem primjeru?

Primjer 1.

Broj bakterija u jednom uzorku udvostručuje se svakih 5 minuta. Na početku mjerenja bilo je 2 000 bakterija. Koliko će bakterija biti nakon jednoga sata?

Uočili smo dvije promjenljive veličine


Bakterije

Zavisna varijabla

Nezavisna varijabla

null
null

Rekurzivno pravilo "broj bakterija udvostručuje se" govori nam da je količina bakterija 2 puta veća nego prije pa je pridruživanje 

null
null
Funkcija je oblika B ( t ) = a b k t , pri čemu je b =
.
Koeficijent a odredimo iz početnoga uvjeta, za t = 0 , B 0 = 2   000 pa je a =  
.
null
null
Kako ćemo odrediti koeficijent k ? Znamo da se broj bakterija udvostručava svakih 5 minuta, što znači da je B 5 =  
.
Uvrštavanjem u formulu dobije se k =
.
null
null

Konačno, pridruživanje je dano pravilom  B t = 2 000 · 2 0.2 t , pri čemu je t vrijeme u minutama. Nakon jednoga sata broj bakterija iznosit će

null
null

Pravilo pridruživanja – računanje vrijednosti

Primjer 2.

Da bi se riješio korova u svome vrtu, Juraj upotrebljava ekološko sredstvo protiv korova. Sredstvo djeluje polako. Formula K t = 10 + 80 t + 1.5 ,   t 0 opisuje postotak korova K koji je preostao t dana od početka korištenja sredstva.

Odgovorite.

Prije početka korištenja sredstva protiv korova bilo je

 
%   korova. Nakon 6 dana ostalo je
 
%   korova. Postotak korova past će ispod 12   % nakon
 
dana.
20.67
39
63.3
null
null

Hoće li se Juraj potpuno riješiti korova?

To bi značilo da nakon mnogo dana korištenja sredstva postotak bude jednak 0 . Je li to moguće? Kako ćemo to provjeriti?

Računamo lim t K t = lim t 10 + 80 t + 1.5 = 10 .

Postotak korova nikad neće biti ispod 10   % .


Primjer 3.

Intenzitet zvuka L mjeri se u decibelima dB , a definira se kao L = 10 log I 10 - 12 , pri čemu je I jačina zvuka u W m 2 . Jačina razgovora je 10 - 6 W m 2 , a jačina zvuka u školskoj kantini je 10 - 4 W m 2 .

a. Koliki je intenzitet zvuka kada četvero ljudi istodobno razgovara?

b. Koja je razlika intenziteta zvuka u školskoj kantini i razgovora?

a. Intenzitet zvuka razgovora iznosi L = 10 log 10 - 6 10 - 12 = 10 log 10 6 = 60 dB . Jačina zvuka kada četvero ljudi istodobno govori iznosi 4 · 10 - 6 W m 2 , a intenzitet u decibelima iznosi L = 10 log 4 · 10 - 6 10 - 12 = 10 log 4 · 10 6 66 dB .

Iako je zvuk četverostruko jači, razlika u intenzitetu iznosi oko 6 dB .

b. 10 log 10 - 4 10 - 12 - 10 log 10 - 6 10 - 12 = 10 log 10 - 4 10 - 6 = 10 log 10 2 = 20 dB .

Zvuk je 100 puta jači, a intenzitet je za 20 dB veći.


Tablica vrijednosti – graf – pravilo pridruživanja

Funkcija može biti zadana i tablicom. Pogledajmo video.

Primijenite naučeno.

Zadatak 1.

Obiteljska slastičarnica izrađuje suhe kolače. Tablica prikazuje zaradu Z u kunama za prodanih n   kilograma suhih kolača dnevno.

Količina n
( kg )
5 10 20 30 35 44
Zarada Z
( kn )
25 200 400 400 325 64

Koja je ovisnost zarade i količine prodanih kolača?

a. Kolika će biti zarada ako se proda 32 kg suhih kolača dnevno?

b. Za koliko je kg prodanih suhih kolača zarada najveća i koliko iznosi?

c. Što će se dogoditi ako se ne proda ni jedan kg suhih kolača?

Z n = - n - 25 2 + 425  

a. Z 32 = - 32 - 25 2 + 425 = 376 kuna.

b. najveća zarada je u maksimumu funkcije, postiže se za n = 25 , odnosno 25 kg prodanih kolača i iznosi 425 kuna.

c. Z 0 = - 200 kuna znači da će slastičarnica biti na gubitku 200 kuna.


Primjer 4.

U tablici je prikazana razina R napunjenosti baterije prijenosnog računala, izražena u postotcima, t sati nakon početka korištenja računala.

t (sati) 1 3 4.25 5 8
R (%) 65 25 0 15 75

Kolika je bila razina napunjenosti baterije na početku korištenja? Ako se računalo i dalje koristi na isti način, kada će razina napunjenosti baterije biti 100 % ?

Kako razina napunjenosti baterije ovisi o vremenu? Ucrtajmo te podatke u koordinatni sustav.

Ovako ucrtani podatci mogu nam izgledati kao točke na paraboli. Ali, ako računamo podijeljene razlike

R ( 3 ) - R ( 1 ) 3 - 1 = 25 - 65 2 = - 40 2 = - 20

R ( 4.25 ) - R ( 3 ) 4.25 - 3 = 0 - 25 1.25 = - 25 1.25 = - 20 ,

vidimo da su jednake pa zaključujemo da je riječ o linearnoj funkciji. Budući da podatci padaju pa rastu, to je funkcija apsolutne vrijednosti. Zapišimo je.

R ( t ) = 20 t - 4.25 = 20 t - 85 .

Da bismo izračunali napunjenost baterije na početku, uvrstit ćemo t = 0 pa je R 0 = 85   % .

Kada će razina biti 100   % ?

Riješimo jednadžbu 20 t - 85 = 100 .

20 t - 85 = 100 , rješenje je t = 185 20 = 9.25 , odnosno za 9.25 sati.

Drugo rješenje bilo bi rješenje jednadžbe 20 t - 85 = - 100 , ali ovdje je t negativan pa to rješenje odbacujemo.

Graf diskretne funkcije
Podatci iz tablice ucrtani su kao točke u koordinatni sustav

Riješite sljedeće zadatke.

...i na kraju

Modelirati funkcijama možemo i matematičke situacije.

U koordinatnom je sustavu prikazan graf funkcije f x = - 2 3 x 2 + 5 . Na tome je grafu odabrana točka u prvome kvadrantu. Ta je točka jedan vrh pravokutnika čiji se ostali vrhovi nalaze na koordinatnim osima i u ishodištu. Odredite dimenzije tako dobivenoga pravokutnika koji ima najveći opseg. Koliko on iznosi?

Graf kvadratne funkcije i pravokutnik
 Graf kvadratne funkcije i pravokutnik

Funkcija koja opisuje opseg pravokutnika glasi o x = - 4 3 x 2 + 2 x + 10 . Ta funkcija postiže maksimum u točki M 0.75 , 10.75 . Dimenzije pravokutnika su 0.75 × 4.625 , maksimalni opseg iznosi 10.75 .


Povratak na vrh