x
Učitavanje

6.3 Klasična definicija vjerojatnosti

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Girolamo Cardano, matematičar iz 16. stoljeća, napisao je knjigu Liber de Ludo Aleae (Knjiga o bacanju kocke). U knjizi je zapisao: „Dakle, postoji jedno opće pravilo, naime, trebamo razmatrati cijeli 'krug' (ukupan broj jednako mogućih događaja) i broj bacanja koja predstavljaju broj načina na koje se povoljan rezultat može dogoditi te usporediti taj broj s ostatkom od 'kruga' i na temelju te proporcije potrebno je donijeti uzajamnu okladu tako da se svatko može natjecati pod jednakim uvjetima.“ Jedan od problema koje je riješio je ovaj: Kolika je šansa da se pri bacanju triju kocki dobije zbroj 11 , a kolika da se dobije zbroj 12 ?

Kocke za igru
Tri igraće kocke.

Definicija vjerojatnosti

Prisjetimo se definicije vjerojatnosti.

Klasična definicija vjerojatnosti

Neka je Ω konačni prostor elementarnih događaja i neka su svi elementarni događaji jednako mogući. Neka je A Ω događaj. Omjer broja elementarnih događaja povoljnih za A i ukupnog broja elementarnih događaja zovemo vjerojatnost događaja A .

p A = card A card Ω  

Uočite da su u definiciji dvije bitne pretpostavke o prostoru elementarnih događaja:

  1. Elementarnih je događaja konačno mnogo.
  2. Svi su elementarni događaji jednako mogući.

Ako je pokus takav da ima beskonačno mnogo elementarnih ishoda, tada vjerojatnost nećemo moći računati po ovoj definciji. Na drugu pretpostavku treba paziti pri opisu elementarnih događaja za neki pokus. Naime, ponekad je moguće na više načina opisati elementarne događaje, a mi ćemo, ako je to moguće, birati onaj pri kojemu su elementarni ishodi jednako mogući.

Primjer 1.

Na slučajan način biramo jednu znamenku. Kolika je vjerojatnost da je djeljiva s tri?

Odredimo najprije prostor elementarnih događaja Ω i broj elemenata skupa Ω : Ω = 0 , 1 , 2 , . . . 9 , card Ω = 10 .

Elementarnih je ishoda konačno mnogo. Svi su jednako mogući jer u zadatku piše da se znamenke biraju na slučajan način.

Događaj A , čija se vjerojatnost traži, je A = 0,3,6,9 pa je card A = 4 .

Vjerojatnost događaja A je p A = card A card Ω = 4 10 = 0.4 .

Zadatak 1.

Na slučajan način biramo dvije različite znamenke. Kolika je vjerojatnost da su obje djeljive s tri?

Redoslijed biranja znamenki nije bitan, a važno je da su znamenke različite. Prostor elementarnih događaja je skup Ω = 0 , 1 , 0 , 2 , . . . 8 , 9 . Odredimo broj elemenata skupa Ω . Na koliko načina možemo iz skupa od 10 elemenata odabrati 2 ? Prisjetite se kombinacija i binomnih koeficijenata: n k označava broj načina na koji možemo iz skupa od n elemenata odabrati k elemenata.

Stoga je card Ω = 10   2 = 10 · 9 1 · 2 = 45 .

Odredimo događaj A . Obje odabrane znamenke trebaju biti djeljive s tri. To znači da iz skupa 0 , 3 , 6 , 9 biramo dva pa je card A = 4 2 = 4 · 3 1 · 2 = 6 . Vjerojatnost događaja A je p A = 6 45 = 2 15 .


Zadatak 2.

Na slučajan način biramo šifru koja se sastoji od dviju znamenki. Kolika je vjerojatnost da su obje znamenke djeljive s tri?

U ovom je zadatku redoslijed znamenaka bitan jer se, naprimjer, šifre 21 i 12 razlikuju. Znamenke se mogu ponavljati, a prva od njih može biti 0 .  

Odredimo broj elemenata skupa Ω . Na koliko načina možemo izabrati dvije znamenke uzimajući u obzir redoslijed? Prisjetite se varijacija. Prvu znamenku možemo odabrati na 10 načina, drugu također na 10 . Stoga je card Ω = 10 · 10 = 100 .

Odredimo događaj A . Obje odabrane znamenke trebaju biti djeljive s tri. To znači da prvu možemo odabrati na 4 načina, drugu također na 4 pa je card A = 4 · 4 = 16 . Vjerojatnost događaja A je p A = 16 100 = 0.16 .  


Zadatci s kockama

Odredite vjerojatnosti u zadatcima s kockama.

Zadatak 3.

Riješimo uvodni zadatak. Kolika je vjerojatnost da se pri bacanju triju kocki dobije zbroj 11 , a kolika da se dobije zbroj 12 ? Riješite zadatak, a rješenje provjerite u videozapisu.

Zadatci s kuglicama

Zadatak s kuglicama
U posudi se nalaze četiri crvene i šest plavih kuglica.

Zadatak 4.

U posudi se nalaze četiri crvene i šest plavih kuglica. Nasumice izvlačimo jednu. Kolika je vjerojatnost da je izvučena plava kuglica.

p A = 0.6


Zadatak 5.

U posudi se nalaze četiri crvene i šest plavih kuglica. Nasumice izvlačimo dvije odjednom. Kolika je vjerojatnost da su obje kuglice plave?

p A = 6 2 10 2 = 1 3


Zadatak 6.

U posudi se nalaze četiri crvene i šest plavih kuglica. Nasumice izvlačimo tri. Kolika je vjerojatnost da su izvučene dvije plave kuglice i jedna crvena?

p A = 6 2 4 1 10 3 = 0.5


Vjerojatnost unije

Kako računamo vjerojatnost unije dvaju događaja? Odgovorite na pitanja.

Unija diskunktni skupovi

Skupovi A i B na slici

zajedničkih
elemenata. Zato je card A B jednak
brojeva
card A i card B pa je p A B = p A
p B .
null
null
Unija skupovi koji se sijeku

Skupovi A i B na slici

zajedničkih
elemenata. Zato je card A B jednak
brojeva
card A i card B
za
card A B .

Vjerojatnost unije u ovom slučaju računamo po formuli: p A B = p A
p B
p A B .

Pomoć:

U zbroju card A + card B broj elemenata iz presjeka zbrojili samo dva puta pa taj broj treba oduzeti.

null

Zaključimo prethodna razmatranja.

Vjerojatnost unije

Za proizvoljne skupove A i B vjerojatnost unije računamo kao p A B = p A + p B - p A B .

Ako je A B = , onda vrijedi p A B = p A + p B .

Primjer 2.

Jednom bacamo kocku. Kolika je vjerojatnost da je pao neparan broj ili broj djeljiv s tri? Označimo događaje koji se pojavljuju u pitanju:

A = pao je neparan broj

B = pao je broj djeljiv s 3 .

Treba odrediti p A B . S obzirom na to da postoji broj koji je neparan i djeljiv s 3 događaji A i B imaju neprazni presjek pa vjerojatnost unije računamo formulom

p A B = p A + p B - p A B = 3 6 + 2 6 - 1 6 = 2 3 .

Vjerojatnost komplementa

Kako su povezani događaj i njegov komplement, a kako njihove vjerojatnosti?

Komplement
Komplement skupa A

Poredajte korake izvoda.

  • p A + p A - = 1
  • p A - = 1 - p A
  • p A + p A - = p Ω
  • A A - = Ω
  • p A A - = p Ω

Pomoć:

p Ω = card Ω card Ω = 1

null

Zapišimo dobivenu formulu.

Vjerojatnost komplementa

Vjerojatnost komplementa računamo kao p A - = 1 - p A .

U izvodu smo izračunali vjerojatnost p Ω .

p Ω = 1

...i na kraju

Odaberite u interakciji pokus s kockama ili kuglicama. Odaberite broj kockica ili broj kuglica plave i crvene boje. Izračunajte vjerojatnost zadanog događaja, upišite dobiveni broj pa provjerite rješenje. Odabirom novog zadatka pojavit će se novi događaj.

Procijenite svoje znanje

Povratak na vrh