x
Učitavanje

4.2 Problem brzine

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Biciklist
Biciklist

Biciklist započinje utrku. Duljina puta s  koju je biciklist prešao, mjerena u metrima, u prvih 15 sekundi utrke može se opisati pravilom s t = 1.2 t 2 , pri čemu je t vrijeme mjereno u sekundama.

Koliko iznosi trenutna brzina biciklista u desetoj sekundi?

Prosječna brzina

Za početak izračunajmo njegovu prosječnu brzinu u prvih 10  sekundi.

Računamo omjer promjene puta i promjene vremena u prvih 10  sekundi.

v = s 10 - s 0 10 - 0 = 120 10 = 12 m/s

Kolika je prosječna brzina između devete i desete sekunde?

  • 1.2 · 10 2 - 1.2 · 9 2 =
  • 22.8 m/s
  • v 1 =
  • s 10 - s 9 10 - 9 =
null
null

Kolika je prosječna brzina između desete i jedanaeste sekunde?

  

  • 25.2 m/s
  • s 11 - s 10 11 - 10 =
  • 1.2 · 11 2 - 1.2 · 10 2 =
  • v 2 =
null
null

Prosječna brzina – trenutna brzina

Očito je trenutna brzina u desetoj sekundi između 22.8 m/s i 25.2 m/s .  

Istražimo

Ako želimo odrediti trenutnu brzinu u t = 10 s , moramo računati prosječne brzine u manjim intervalima koji su dovoljno blizu t = 10 s .

Prepišite sljedeću tablicu u bilježnicu i popunite je.

vremenski interval širina intervala u s prosječna brzina u m/s
9.9 , 9.99 0.09
9.99 , 9.999
9.999 , 10
10 , 10.001
10.001 , 10.01
10.01 , 10.1

Što možete zaključiti za iznos prosječne brzine?

vremenski interval širina intervala u s prosječna brzina u m/s
9.9 , 9.99 0.09 23.868
9.99 , 9.999 0.009 23.9868
9.999 , 10 0.001 23.9988
10 , 10.001 0.001 24.0012
10.001 , 10.01 0.009 24.0132
10.01 , 10.1 0.09 24.132

Što su širine intervala oko t = 10 s manje, to je iznos prosječne brzine bliži 24 m/s . Možemo reći da prosječne brzine teže broju 24 m/s kada širine intervala teže nuli.


Pokažimo da je trenutna brzina u trenutku t = 10 s jednaka 24 m/s .

Označimo širinu vremenskoga intervala Δ t = t - 10 , pa je t = 10 + Δ t .

Promjena puta je Δ s = s t - s 10 = s 10 + Δ t - s 10 .

Δ t zovemo prirast vremena, a Δ s prirast puta.

Računali smo prosječnu brzinu Δ s Δ t = s 10 + Δ t - s 10 Δ t i smanjivali vremenski interval Δ t . Što je širina vremenskoga intervala Δ t manja, to je prosječna brzina bliža graničnoj vrijednosti od 24 m/s .

Zbog toga će trenutna brzina u desetoj sekundi biti jednaka lim Δ t 0 Δ s Δ t = lim Δ t 0 s 10 + Δ t - s 10 Δ t .

Izračunajmo ovaj limes:

lim Δ t 0 Δ s Δ t = lim Δ t 0 s 10 + Δ t - s 10 Δ t = lim Δ t 0 1.2 10 + Δ t 2 - 1.2 · 10 2 Δ t = = lim Δ t 0 1.2 100 + 20 Δ t + Δ t 2 - 1.2 · 100 Δ t = lim Δ t 0 1.2 20 Δ t + Δ t 2 Δ t = = lim Δ t 0 1.2 Δ t 20 + Δ t Δ t = lim Δ t 0 1.2 20 + Δ t = 24

Trenutna brzina u desetoj sekundi iznosi 24 m/s .

Pogledajmo u animaciji.

Omjerom Δ s Δ t = s t + Δ t - s t Δ t računamo
brzinu
u proizvoljnom vremenskom intervalu Δ t . Ako taj interval smanjujemo, vrijednosti se prosječnih brzina približavaju
brzini
u trenutku t .
null
null

Ako želimo izračunati trenutnu brzinu u bilo kojem trenutku t 0 , 15 , trebamo izračunati:

lim Δ t 0 Δ s Δ t = lim Δ t 0 s t + Δ t - s t Δ t = lim Δ t 0 1.2 t + Δ t 2 - 1.2 t 2 Δ t = = lim Δ t 0 1.2 t 2 + 2 t Δ t + Δ t 2 - 1.2 t 2 Δ t = = lim Δ t 0 1.2 2 t Δ t + Δ t 2 Δ t = = lim Δ t 0 1.2 Δ t 2 t + Δ t Δ t = lim Δ t 0 2.4 t + 1.2 Δ t = 2.4 t

Zadatak 1.

Trenutna brzina biciklista u trenutku t = 5 s iznosi

null
null

Zanimljivost

Problemom brzine bavio se engleski matematičar Isaac Newton, koji je uočio povezanost brzine i puta. Njegovo prvo otkriće bila je matematička metoda koju je nazvao fluksija, a danas je poznata kao diferencijalni račun.

...i na kraju

Iz poznate ovisnosti prijeđenoga puta o vremenu dobili smo trenutnu brzinu kao funkciju vremena računajući limes v t = lim Δ t 0 Δ s Δ t = lim Δ t 0 s t + Δ t - s t Δ t .

Podsjetite se problema tangente. Uočavate li vezu između tih dvaju problema?

Čemu je jednak Δ f Δ x ?

Omjer prirasta funkcije i prirasta argumenta
Geometrijska interpretacija limesa omjera prirasta funkcije i prirasta argumenta

U oba se problema računa limes omjera prirasta funkcije i prirasta argumenta.

Kod problema tangente taj je limes jednak koeficijentu smjera tangente u nekoj točki, a kod problema brzine limes je jednak trenutnoj brzini u nekome trenutku.

Δ f Δ x = tg α , a α je kut što ga pravac koji prolazi točkama A i B zatvara s pozitivnim smjerom osi apscisa.


U sljedećoj ćemo jedinici problem tangente i problem trenutne brzine povezati s pojmom derivacije.

Povratak na vrh