5.1. Mitološki leksikon sa slikovnim prikazima

Mitologija je izraz nastao od grčkih riječi mythos (priča) i logos (znanost, nauka). To je disciplina koja proučava mitove, tj. stare priče nekog naroda, a u kojima glavnu ulogu imaju fantastična bića i nadnaravni događaji. Mitologija označuje i same mitove, odnosno skup priča kao sustav koji se u nekom narodu prenosi s naraštaja na naraštaj. Rimljani su veći dio mitologije preuzeli od Grka.

Leksikon je rječnik ili priručnik koji daje pregled općih znanja ili se bavi nekim specifičnim/strukovnim sadržajem.

Mitološki leksikon abecednim redom uz kratak opis navodi likove i pojmove vezane za mitologiju.

Ambravalija (lat. Ambarvalia) je svetkovina u čast božice Cerere koja se održavala 29. svibnja. Životinje koje su trebale biti žrtvovane prvo su tri puta ceremonijalno vođene oko polja uz molitvu božici. Žrtvovani su bik, svinja i ovca.

Apolon (lat. Apollo) je bog sunca, zaštitnik ljepote, glazbe, pjesništva, liječništva i proroštva. S istim je imenom preuzet iz grčke mitologije. Roditelji su mu Jupiter i božica Leta, a Dijana mu je sestra. Nadimak mu je Sjajni (Phoebus). Svojim strijelama muškarcima donosi bolest i smrt. Najpoznatija svetišta posvećena Apolonu nalaze se na otoku Delu i u Delfima gdje se nalazilo i najpoznatije proročište antičkoga svijeta. Obično je prikazivan je kao mladić s lukom i strijelom ili s lirom.

Bakanalije (lat. Bacchanalia) su neformalne svetkovine u čast boga Bakha ili Libera. Ta su se slavlja priređivala uglavnom privatno, a obilježavalo ih je razuzdano ponašanje.

Cerera (lat. Ceres) je božica plodnosti, poljoprivrede i usjeva. Poistovjećena je s grčkom božicom Demetrom. Prikazivana je kao zrela žena s klasjem u rukama i vijencem od žita na glavi. Katkad ima i zmije oko ruku.

Dijana (lat. Diāna) je božica lova, šuma i mjeseca. Poistovjećena je s grčkom Artemidom. Roditelji su joj Jupiter i božica Leta, a Apolon joj je brat. Svojim strijelama ženama donosi bolest i smrt. Prikazivana je kao mlada žena u kratkoj haljini s lukom i strijelama, a uz nju je često prikazivana i košuta ili lovački psi.

Faun (lat. Faunus) je bog šuma i polja. Izvorno je bio rimsko božanstvo, no poslije je postao sličan grčkom Panu. Bio je kralj naroda Latina i otac legendarnog kralja Latina. Prikazivan je s kozjim rogovima i nogama.

Jan (lat. Ianus) je bog početaka, vrata, prolaza i završetaka, u isto vrijeme gleda i naprijed i natrag. Isključivo je rimsko božanstvo, u grčkom ne postoji sličan bog. Nadgledao je i ratove, njihov početak i kraj, odnosno mir. Na Janovu hramu u Rimu vrata su uvijek bila otvorena za vrijeme rata, a zatvorena vrata simbolizirala su vrijeme mira. Prikazivana mu je uglavnom samo glava s dva lica koja su gledala naprijed i natrag.

Junona (lat. Iuno) je zaštitnica braka, porođaja i obitelji i posebna zaštitnica Rima. Poistovjećena je s grčkom božicom Herom. Jupiterova je žena i najmoćnija je među božicama, često ljubomorna i/ili bijesna zbog suprugova nedolična ponašanja. Prikazivana je kao zrela žena u dugoj haljini, s krunom na glavi, katkad i sa žezlom u ruci. Posvećen joj je paun. U Rimu su joj bile posvećene i kapitolijske guske koje su, prema predaji, spasile Rim od provale Gala. Guske su boravile u hramu koji se nalazio uz Jupiterov i Minervin hram na Kapitoliju.

Jupiter (lat. Iuppiter) je vrhovni bog u rimskoj mitologiji, vladar neba i zemlje. Poistovjećen je s grčkim bogom Zeusom. Roditelji su mu Saturn i Opa. Golem Jupiterov hram nalazio se na Kapitoliju, uz Junonin i Minervin hram. Poznat je prema mnogobrojnim ljubavnim vezama sa smrtnicama i besmrtnicama, ali i sa smrtnicima i besmrtnicima. Te su veze kao posljedicu imale mnoštvo smrtne i besmrtne djece. Prikazivan je s bradom i s munjama u ruci, najčešće kako sjedi na prijestolju. Posvećeni su mu orao i hrast.

Kvirin (lat. Quirīnus) je zaštitnik Rima i isključivo je rimsko božanstvo. Pod tim je imenom bio poznat i Romul nakon što je postao bog. Prema njemu je nazvan brežuljak Kvirinal.

Lari (lat. Lares) su rimski kućni bogovi. Kao čuvari nadgledaju sve što se događa unutar njihova kućanstva. Često se dopunjuju s Penatima. Lararij je bilo malo kućno svetište pred kojim su ukućani štovali Lare, ali i Penate.

Liber (lat. Liber) isprva je bio rimski bog vina i vinove loze, a poslije je poistovjećen s grčkim Dionizom koji je u Rimu bio poznatiji kao Bakho. I prikazivan je slično kao Dioniz, s vijencem od bršljana i s grozdom ili s vrčem vina u ruci. Svećenice koje su pratile Bakha nazivale su se Bakhe, a velika slavlja u Bakhovu čast bila su poznata kao bakanalije.

Liberalije (lat. Liberalia) su svetkovina u čast boga Libera. Održavala se 17. ožujka. Rimski su mladići za vrijeme svetkovina dobivali tzv. muževnu togu, čime su i službeno postali muškarci.

Luperkalije (lat. Lupercalia) su pastirske svetkovine koje su trajale od 13. do 15. veljače u čast boga Fauna (poznat i kao Lupercus) koji je kao zaštitnik stada odvraćao vukove. Svečanost je počinjala na Palatinu ispred špilje Luperkal gdje je, prema legendi, vučica (lat. lupa) podojila Romula i Rema. Svećenici Luperci trčali bi okolo tjerajući zlo i dijeleći plodnost okupljenima.

Mani (lat. Manes) su duše pokojnika koje su čuvale svoje obitelji.

Mars (lat. Mars) je bog rata i vojne snage. Poistovjećen je s grčkim Aresom. Roditelji su mu Jupiter i Junona. Kao Romulov i Remov otac bio je ujedno otac rimskoga naroda te je, uz Jupitera, najvažnije božanstvo u Rimu.

Matronalije (lat. Matronalia) su svetkovine posvećene Junoni kao božici porođaja i majčinstva. Održavale su se na prvi dan u godini koja je počinjala u ožujku. Žene su primale darove od muževa i kćeri.  

Merkur/Merkurije (lat. Mercurius) je glasnik bogova, zaštitnik trgovine, putnika, ali i lopova. Poistovjećivan je s grčkim bogom Hermom. Prikazivan je kao mladić s krilatim šeširom, krilatim sandalama i kaducejem, posebnim glasničkim štapom s krilima i dvjema zmijama.

Minerva (lat. Minerva) je božica mudrosti, pametnog ratovanja te zaštitnica umjetnosti i obrta. Poistovjećena je s grčkom božicom Atenom. Prema priči, rođena je iz Zeusove glave, potpuno odrasla, u punoj ratnoj opremi. Svojim mudrim savjetima pomagala je mnogim junacima u njihovim zadatcima ili lutanjima. Prikazivana je kao mlada žena u dugoj haljini s kacigom i/ili kopljem i/ili štitom i/ili oklopom. U ruci također često drži svoju pratilju Niku − krilatu božicu pobjede. Posvećene su joj maslina i sova kao simbol mudrosti.

Neptun (lat. Neptunus) je bog vode, mora, konja i potresa. Poistovjećen je s grčkim Posejdonom. Osobito su ga štovali trgovci i mornari koji su plovili morem. Prikazivan je polugol, kao zreo muškarac s dugom bradom. U ruci obično drži svoj trozub kojim uzburkava more. Uz njega se često nalaze konji ili hipokampi.

Parentalije (lat. Parentalia) su svetkovine u čast predaka. Trajale su od 13. do 22. veljače. Održavale su se uglavnom privatno, na obiteljskim grobnicama. Dušama pokojnika (Manima) prinosili su se darovi žita, soli, kruha i vina.

Penati (lat. Penātes) su kućni bogovi i čuvari obiteljskih zaliha hrane i izvorna su rimska božanstva. Obitelji su im prinosile žrtvu bacajući komadiće hrane u kućno ognjište. Postojali su obiteljski Penati, ali i javni Penati koji su čuvali cijeli Rim. Nije poznat njihov točan broj jer je svaka obitelj sama birala koje će Penate štovati i koliko će ih imati.

Prozerpina (lat. Proserpĭna) je božica plodnosti, vina i poljoprivrede, poslije je izjednačena s grčkom Perzefonom. Roditelji su joj Jupiter i Cerera. Zaljubivši se u nju, Prozerpinu je oteo bog Pluton. Zbog Cererine tuge zemlja je prestala davati plodove. Naposljetku je dogovoreno da će Prozerpina dio godine provoditi s majkom i tada će sve biti u cvatu, a dio godine u podzemlju, kada će priroda spavati. Tako su Rimljani i Grci objašnjavali promjenu godišnjih doba.

Pluton (lat. Pluto) je bio bog podzemlja i u grčkoj se mitologiji nazivao tako, no prije je bio poznat kao Had. U Rimu je poznat i kao bogati otac (Dis Pater ). Kraljevstvo podzemlja dodijeljeno mu je nakon što je s braćom podijelio vlast. Tada je Jupiter zavladao nebom, a Neptun morem. Pluton je Prikazivan kao zreo muškarac s dvozubom.

Regifugij (lat. Regifugium) je svetkovina koja se održavala 24. veljače. Rimljani su, kao što ime svetkovine kaže, slavili bijeg kralja. Točnije, slavili su odlazak Tarkvinija Oholog i uspostavu Republike.

Rimske igre (lat. Ludi Romāni) su svetkovine u čast boga Jupitera. Održavale su se u rujnu. Rimljani su se natjecali uglavnom u vožnji kočijom, ali i u ostalim sportskim natjecanjima. Za vrijeme svetkovina prikazivale su se i predstave, tragedije i komedije.

Saturn (lat. Saturnus) je isprva bio bog poljoprivrede i obilja. Poslije, kada se izjednačuje s grčkim Kronom, postaje i bog vremena. Žena mu je Opa, a djeca Jupiter, Neptun, Pluton, Vesta, Cerera i Junona. Pod Saturnovom su vlašću ljudi proživljavali zlatno doba. Osobito je bio štovan za vrijeme Saturnalija, svetkovina u prosincu za vrijeme kojih se slobodnije slavila žetva i nova sjetva. Prikazivan je kao zreo muškarac s bradom i sa srpom ili kosom u ruci.

Saturnalije (lat. Saturnalia) su svetkovine u čast boga Saturna. Održavale su se od 17. do 23. prosinca. Za vrijeme svetkovina prinosile su se žrtve kod Saturnova hrama na Forumu, održavale su se gozbe i razmjenjivali darovi. Slavilo se slobodnije od uobičajenog načina slavlja. Tako je bilo dopušteno kockanje, robovi su mogli sjediti za stolom s gospodarom, a birao se i kralj Saturnalija koji je bio zadužen za dobro raspoloženje za trajanja svečanosti.

Septimoncij (lat. Septimontium) je bila svetkovina koja se slavila 11. prosinca u sjećanje na prvi rimski savez naroda i naselja na brežuljcima i dolinama oko Tibera, na mjestu budućega grada Rima.

Silvan (lat. Silvānus) je rimski bog šuma i polja, zaštitnik stada. Ime mu znači šumski. Prinosili su mu se prvi poljski plodovi, vino i meso. Prikazivan je kao stariji muškarac u ogrtaču od životinjskog krzna, s nožem i plodovima ili borovom granom u ruci.

Venera (lat. Venus) je božica je ljubavi i ljepote, a poistovjećena je s grčkom Afroditom. Rođena je iz morske pjene kod otoka Cipra. Bila je u braku s Vulkanom, no varala ga je s Marsom. Kao Enejina majka smatra se začetnicom rimskoga naroda. Prikazivana je kao polugola mlada žena − božica ljubavi ili kao zrela žena u haljini − majka Rimljana.

Veneralije (lat. Veneralia) su svetkovine u čast božice Venere. Održavale su se 1. travnja, a slavila se postojanost u ljubavi.

Vesta (lat. Vesta) je božica kućnog ognjišta, doma i obitelji. Poistovjećena je s grčkom Hestijom. U njezinu hramu u Rimu čuvao se vječni plamen koji je simbolizirao Rim, a čuvale su ga svećenice vestalke. Prikazivana je kao zrela žena u dugoj haljini i s velom na glavi, a katkad je imala baklju ili plamen u ruci.

Vulkan (lat. Vulcānus) je bog vatre i kovačkog umijeća, a poistovjećen je s grčkim bogom Hefestom. Jupiter i Junona su mu roditelji. Supruga mu je Venera. Često je prikazivan kako radi u svojoj radionici, izrađujući lijepe stvari za bogove. Prikazivan je kao snažan muškarac, ali ružan i hrom, s kovačkim čekićem u ruci i kapom na glavi. Bio je ružan i hrom. U rukama često drži malj, a na glavi ima kapu.

Vulkanalije (lat. Vulcanalia) su svetkovine posvećene bogu Vulkanu. Održavale su se 23. kolovoza na vrhuncu ljetnih vrućina. Postavljali su se mali krijesovi u koje su se bacale ribe i male životinje kao žrtve da ih vatra uzme umjesto ljudi.

Složi sliku i pokušaj prepoznati kojeg rimskog boga slika prikazuje.

Složi sliku i pokušaj prepoznati koju rimsku božicu slika prikazuje.

S pomoću leksikona pronađi parove u imenima rimskih i grčkih bogova.