1.2. Oblici prezentske osnove u pasivu

Prethodna jedinica
Sljedeća jedinica

Na početku

Kako bismo lakše ponovili oblike u pasivu, najprije se moramo podsjetiti onih u aktivu. Ako bez poteškoća možeš riješiti memory igru i zadatak povezivanja, slobodno počni ponavljati glagolske oblike u pasivu.

Pronađi parove glagolskih oblika u aktivu i njihova opisa.

Na početku prethodne jedinice ponovili smo temeljne glagolske kategorije i razlike između latinskog i hrvatskog jezika. Posljednja od njih bila je glagolsko stanje. U latinskom i u hrvatskom jeziku razlikujemo aktiv i pasiv kao kategorije glagolskog stanja. Glagolsko stanje označuje odnos subjekta i glagolske radnje.

Ako si dobro riješio/riješila prethodni zadatak, onda sigurno znaš i razliku između aktiva i pasiva i kako se on tvori na hrvatskom. Ako ne znaš, ponovit ćemo koja je razlika između tih dvaju glagolskih stanja i kako se tvori na hrvatskom jeziku.

Aurelija je gledala gladijatorske igre. Rečenica je u aktivu zato što Aurelija obavlja radnju u toj rečenici.

Tabor je sagrađen u sedam dana. Rečenica je u pasivu zato što se radnja obavlja na subjektu u toj rečenici tj. subjekt trpi radnju.

Dakle, aktiv izriče radnju koju vrši subjekt, a pasiv radnju koja se vrši na subjektu ili koju subjekt trpi.

Od kojih se dijelova / glagolskih oblika sastoje izrazi sagrađen je, pobijeđena je?

Oblici pasiva u hrvatskom se tvore od oblika glagola biti i glagolskog pridjeva trpnog (sagrađen, pobijeđena, i sl.). Iako pasiv možemo tvoriti od gotovo svakoga prijelaznoga glagola u hrvatskom u svim vremenima, ne nalazimo ga često u suvremenim tekstovima, a u govornom ga jeziku izbjegavamo. Za razliku od hrvatskog jezika, u latinskom se jeziku pasivni oblici upotrebljavaju u svim glagolskim vremenima i vrlo ih često pronalazimo u tekstovima.

Kao i za aktivne oblike, i za pasivne oblike prezentske osnove možemo izdvojiti opće nastavke.

sg.   1. -r
2. -ris
3.- tur
 
pl.1. -mur
2. -mini
3. -ntur

Pogledaj videosnimku o tvorbi pasivnih oblika u prezentskoj osnovi. Ako je potrebno, videosnimku pogledaj nekoliko puta i pokušaj napraviti svoju sistematizaciju oblika prezentske osnove u pasivu za lakše snalaženje u tekstovima.

Prezentska osnova u pasivu

U križaljku upiši pasivne oblike prezentske osnove.

Klikom miša na željeni broj aktivira se odabrani redak ili stupac.

Rješavanje pojma nastavljaš upisivanjem slova putem tipkovnice.

Ukoliko si uvidio da je jedno od slova pogrešno upisano, na željeno se slovo vraćaš strelicama ili klikom miša.

Prelazak na novi pojam dalje možeš vršiti i putem brojčane tipkovnice.

1. 1. l. sg. ind. impf. pas. glagola navigo, 1.

2. 2. l. pl. ind. prez. pas. glagola moveo, 2.

3. 3. l. sg. ind. prez. pas. glagola punio, 4.

4. 1. l. pl. ind. fut. I. pas. glagola lego, 3.

5. 3. l. sg. ind. fut. I. pas. glagola capio, 3.


Izricanje pasiva

Usporedi sljedeće tri rečenice i odredi glagolsko stanje te razliku među njima.

Primjeri za razmišljanje:


Senator piše pismo.

Senator epistulam scribit.


Pismo biva pisano / se piše.

Epistula scribitur.


Pismo biva pisano / je pisano od senatora.

Epistula a senatore scribitur.


Nakon što si promislio/promislila o navedenim primjerima pozorno prouči analizu svih triju primjera.

Senator piše pismo.

Ova je rečenica u aktivu. Subjekt vrši radnju, glagol je prijelazan i ima izravni objekt u akuzativu.

Senator (S) piše (P u aktivu) pismo (izr. o.)
Senator (S) epistulam (izr. o.) scribit (P u aktivu).


Pismo biva pisano / se piše.

Ova je rečenica u pasivu. Subjekt trpi radnju, glagol je u pasivnom obliku.

Pismo (S) biva pisano / se piše (P u pasivu).
Epistula (S) scribitur (P u pasivu).


Pismo biva pisano / je pisano od senatora.

Ova je rečenica u pasivu. Subjekt trpi radnju, glagol je u pasivnom obliku, vršitelj radnje je izrečen.

Pismo (S) biva pisano / je pisano (P u pasivu) od senatora (PO vršitelja radnje).
Epistula (S) a senatore (PO vršitelja radnje) scribitur (P u pasivu).


Pozor! PO vršitelja radnje u hrvatskom je od + gen, a u latinskom iza prijedloga a/ab izraz stavljamo u ablativ.

Koraci u pretvorbi rečenice iz aktivne u pasivnu:

1. korak 

Izravni objekt iz aktivne rečenice postaje subjekt u pasivnoj rečenici.

2. korak

Subjekt iz aktivne rečenice postaje priložna oznaka vršitelja radnje u pasivnoj rečenici.

3. korak

Predikat se iz aktivnog oblika pretvara u pasivni. Valja pripaziti na odnos subjekta i predikata u pasivnoj rečenici.

U osmosmjerci pronađi zadane oblike glagola.

Pronađene pojmove u osmosmjerci možeš označiti na dva načina.

Strelicom miša klikni na svako slovo traženog pojma ili pojam označi povlačenjem miša preko slova koja tvore traženu riječ.

Nakon što si označio cijeli tražen pojam polja će promijeniti boju i riječ će se pojaviti kao cjelina.

2. l. sg. ind. prez. akt.    VENIO, 4.

2. l. pl. ind. impf. pas.   NAVIGO, 1.

1. l. pl. ind. fut. I. akt.    CAPIO, 3.

1. l. pl. ind. prez. pas.    DUCO, 3.

3. l. sg. ind. impf. akt.    SUM, ESSE

3. l. sg. ind. fut. I. pas.    SILIO, 4.


Provjera znanja

Samostalan rad
Procijenite znanje

Sadržaj