5.3. Rimska republika do 1. stoljeća prije Krista

Prethodna jedinica
Sljedeća jedinica

Na početku

Razdoblje Rimske Republike obilježeno je stalnim ratovima i širenjem njezina područja. U početku se Rim branio od neposrednih susjeda, poslije je počeo širiti svoj utjecaj prvo unutar Apeninskog poluotoka, a zatim i izvan Italije.

Rimska osvajanja u Italiji

Lacij
Odmah nakon osnutka Republike 509. g. pr. Krista Rim vodi obrambene ratove protiv Etruraca čijeg su kralja prethodno protjerali. Također ratuje s okolnim italskim narodima, Latinima i Sabinjanima, šireći svoj utjecaj u pokrajini Laciju. No, tek 396. g. pr. Krista, zauzimanjem etrurskoga grada Veji, Rim uspijeva pod svoju kontrolu staviti područje Lacija.

Na karti Italije prikazan je položaj Lacija. Položaj Lacija na karti Italije

Provala Gala

Početkom 4. st. pr. Krista galska plemena prelaze Alpe i kroz Apeninski poluotok spuštaju se prema Rimu. Rimljani ih dočekuju s velikom vojskom kod rijeke Alije, između 390. i 387. g. pr. Krista. Doživjeli su velik poraz, a Gali su nastavili do Rima i cijeloga ga opljačkali. Prema legendi, stanovnike koji su se sklonili na Kapitoliju spasile su guske iz Junonina hrama.

Na slici je prikazan položaj Gala u odnosu na Italiju. Položaj Gala prema Italiji

Samnićani
Šireći se prema jugu Rim dolazi u sukob sa Samnićanima s kojima vodi tri samnitska rata. Nakon mnogo bitaka i obrata, Rimljani konačno pobjeđuju Samnićane 290. g. pr. Krista i okreću se prema krajnjem jugu Italije.

Grci i Pir

Rim ubrzo dolazi u sukob s grčkim gradovima na jugu Apeninskog poluotoka. Grci u pomoć zovu epirskoga kralja Pira. Pobijedio je Rimljane u nekoliko bitaka, no u jednoj je izgubio toliko svojih ljudi da je navodno rekao „Još jedna ovakva pobjeda i propali smo“.

Tako je nastao i pojam Pirova pobjeda za svaku pobjedu s velikim gubitcima, odnosno s prevelikom cijenom za pobjednika. Rimljani ga ipak pobjeđuju 275. g. pr. Krista, a posljednji se grčki grad Tarentum predaje 272. g. pr. Krista. Rim tada zauzima cijeli jug Italije.

Na slici je prikazan položaj Epira u odnosu na Italiju. Položaj Epira prema Italiji

Posljednji Etrurci

Od prvog dana Republike Rimljani ratuju s Etrurcima dolazeći u sukob s jednim ili više etrurskih gradova. Nakon sada već nekoliko stoljeća sukoba Rimljani prvo pobjeđuju Etrurce 283. g. pr. Krista, zatim zauzimaju grad Vulci, a na kraju osvajaju i grad Volzinij 264. g. pr. Krista. Time je dovršeno osvajanje cijelog Apeninskog poluotoka.

Na slici je prikaz Italije iz 19. stoljeća. Italija, prikaz iz 19. st

Rimska osvajanja izvan Italije

I. PUNSKI RAT

Rimljani se bore protiv kartaške vojske i mornarice na Siciliji te u vodama oko nje. Rimska mornarica pobjeđuje u konačnoj Bitci kod Egatskih otoka 241. g. pr. Krista.

Nakon I. punskog rata Sicilija je podijeljena između Rima i Kartage Nakon I. punskog rata Sicilija je podijeljena između Rima i Kartage

II. PUNSKI RAT

Kartaški vojskovođa Hanibal prelazi Alpe s vojskom i slonovima te napada rimske teritorije u Italiji. Rimski zapovjednik pobjeđuje Kartažane u konačnoj Bitci kod Zame u Africi 202. g. pr. Krista.

Na slici je prikazan Hanibal sa slonovima. Hanibal sa slonovima

III. PUNSKI RAT

Kartažani bez dopuštenja Rimljana ratuju s numidskim kraljem Masinisom. Rimljani opsjedaju Kartagu i do temelja je razaraju 146. g. pr. Krista te stvaraju svoju provinciju Afriku.

MAKEDONSKI RATOVI

Rim je vodio četiri rata:

  • dva rata protiv Filipa V. (214. – 205. i 200. – 196. g. pr. Krista)
  • protiv Filipova sina Perzeja (172. – 168. g. pr. Krista)
  • protiv Andriska, koji se lažno predstavljao kao Perzejev sin (150. – 148. g. pr. Krista).

Rim je pobijedio u sva četiri rata i stvorio svoju provinciju Makedoniju.

Na slici je prikazan Filip V. Makedonski. Filip V. Makedonski

ZAUZIMANJE GRČKE
Rimljani su ratovali s Ahejskim savezom na Peloponezu i pobijedili ih 146. g. pr. Krista. Područje koje su osvojili isprva stavljaju pod upravu provincije Makedonije, a tek poslije, 27. g. pr. Krista teritorij proglašavaju rimskom provincijom Ahejom.

Na slici je prikazana karta Grčke. Grčka

ILIRSKI RATOVI
Rim je vodio tri rata:

  • protiv Teute (229. – 228. prije Krista)
  • protiv Demetrija Hvaranina (220. – 219. prije Krista)
  • protiv Gencija (169. – 168. prije Krista)
Rim je pobijedio u sva tri rata i ostaje na istočnoj obali Jadrana.

Na slici je prikazana brončana ilirska kaciga. Brončana ilirska kaciga

PATRICIJI I PLEBEJCI

Od nastanka Republike postojala je velika nejednakost među rimskim staležima. Plebejci, boreći se za svoja prava u velikim akcijama (secessio plebis), napuštaju grad. S obzirom da nisu imali dovoljno poreznih obveznika koji bi punili gradsku riznicu, patriciji popuštaju i dodjeljuju prava plebejcima.


SECESSIO PLEBIS

Četiri su događaja kojima je obilježeno ukidanje razlika između patricija i plebejaca u Rimu, a svi se prema prvom od njih nazivaju secessio plebis ili povlačenje puka.

Prvi sukob patricija i plebejaca zabilježen je 494. g. pr. Krista. Plebejci su napustili Rim uz prijetnju da će osnovati novu državu. Dobili su mogućnost biranja dvojice pučkih tribuna koji su imali pravo veta, odnosno mogli su zabraniti odluke koje su smatrali štetnima za puk.

Deseteročlano tijelo (decemviri) popisalo je 450. g. pr. Krista zakone i napisalo neke nove koji su jamčili veću jednakost građana. Zakoni su zatim urezani na dvanaest brončanih ploča. Dokument je poznat kao Zakonik 12 ploča (Leges duodecim tabularum), a bio je izvješen na forumu da ga svatko može pročitati.

Brakovi između pripadnika patricija i plebejaca dopušteni su 445. g. pr. Krista.

Odluke plebejskog vijeća, tj. plebisciti, postale su obvezujuće za sve građane pa i za patricije 287. g. pr. Krista. Time su konačno ukinute sve političke razlike između dvaju društvenih slojeva, a s vremenom nastaje novi društveni sloj nobilitet koji se sastoji od patricija i imućnih plebejaca. Oni će voditi politiku Rima.

MAGISTRATURE

Magistrature su bile javne službe u Rimu, a bile su zadužene za upravljanje državom i njezino funkcioniranje. Nazivale su se i častima (honōres), a put koji je svaki građanin morao proći od najniže časti da bi se bavio onom najvišom, nazivao se cursus honōrum. Isprva su magistrature bile dostupne samo patricijima, a poslije i plebejcima.

Magistrature

Provjera znanja

Samostalan rad
Procijenite znanje

Sadržaj