Na početku
Tekstovi i rečenice u ovoj jedinici povezani su pjesnikom Vergilijem i njegovim epom Eneida. Svi su tekstovi na latinskom jeziku ili citati iz Eneide ili prilagođeni tekstovi iz tog epa.
Vergilije i Eneida
Publije Vergilije Maron je živio u 1. st. pr. Krista.
Junački ep koji je proslavio Vergilija zove se:
Vergilije je pripadao Mecenatovu književnom krugu.
Bukolike obrađuju stočarstvo, poljoprivredu, pčelarstvo i voćarstvo.
Vergilije je veći dio svoga života proveo:
ENEIDA
Eneida (Aeneis) je junački ep o putovanju trojanskog junaka Eneje, tzv. praoca rimskoga naroda, od uništene Troje preko Afrike do obala Italije. Prva se polovica epa često uspoređuje s Homerovom Odisejom zbog opisa lutanja i putovanja glavnoga junaka. Prvi dio Eneide uključuje Enejin odlazak iz Troje s obitelji i prijateljima, brodolom pred afričkom obalom, boravak u Kartagi i ljubavnu vezu s kraljicom Didonom, odlazak na Siciliju i silazak u podzemni svijet. U drugoj je polovici, kao u Homerovoj Ilijadi, opisan ratni sukob. Trojancima se nakon dolaska u Lacij suprotstavljaju domaća plemena, kojima je na čelu rutulski kralj Turno, zaručnik Lavinije, kćeri latinskog kralja Latina. Nju je otac, zbog proročanstva, želio dati Eneji za ženu. Ep završava dvobojem u kojem Eneja ubija Turna. Eneja u Laciju osniva trojansku naseobinu i tako postavlja temelje budućemu Rimu.
Sljedeće slike prikazuju scene iz Eneide. Ispod svake slike odaberi njezin točan opis.
Gradus Primus - Creusa
UPUTA PRIJE PRVOG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje koji su preduvjet za razumijevanje teksta.
Nakon deset godina ratovanja Grci su ušli u Troju, razrušili je i spalili. Jedan od Trojanaca, koji se od početka borio za svoju domovinu, bio je Eneja, sin božice Venere i smrtnika Anhiza. Eneja, iako svjestan da gradu i narodu nema pomoći, nije se prestajao boriti. No, riječi njegove supruge Kreuze natjerale su ga da promijeni mišljenje.
ASKANIJE JUL
U rimsko-grčkoj mitologiji Askanije Jul bio je sin trojanskog junaka Eneje. Prema grčkoj verziji mita, za koju se opredijelio i rimski pjesnik Vergilije, Askanijeva je majka bila Kreuza. Askanije je s ocem i djedom Anhizom pobjegao iz zapaljene Troje. Prema rimskom povjesničaru Liviju, majka Askanija Jula bila je Lavinija iz plemena Latina. Nakon Enejine smrti Askanije Jul postao je vladar u Laciju te je osnovao grad Albu Longu. Njegovi su potomci bili Romul i Rem. Romul je, prema rimskom mitu, bio osnivač vječnoga grada Rima pa se, prema tomu, Askanija Jula smatra začetnikom rimske patricijske i carske obiteljske loze Julijevaca.
Složi sliku i riješi zadatak ispod slagalice.
Gradus Secundus - Dido
UPUTA PRIJE DRUGOG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje koji su preduvjet za razumijevanje teksta.
Nakon mnogih pustolovina Eneja je doplovio do Kartage, kraljevstva na sjeveru Afrike. Ondje je vladala Didona koja se zaljubila u trojanskog junaka. Prema odluci božica Junone i Venere, nova se ljubav rasplamsala u lovu za vrijeme velike oluje.
Označi točan odgovor.
Iznad Oceana se uzdigla:Kakav lov se iščekivao:
Kraljičin konj je grizao:
...pharetram auream et crines in auro regina habebat …Točan prijevod navedenog dijela rečenice glasi:
Dječak Jul je bio:
U rečenici Magnanimus Troianus Aeneas egeregio ore enitens omnia agmina iungebat. atribut od imenice ore je:
Svoje šume su pred lovcima napuštali:
Latinska imenica murmur znači mrmljanje, tutnjanje. Tom se riječju u tekstu izriče:
Dardanius nepos Veneris je:
Dio rečenice ruebant de montibus amnes upozorava da može doći do:
Nimfe su zavijale:
Početak ljubavne veze između Eneje i Didone bio je uzrok:
Kraljica je nazivala:
JUNONA
Junona (lat. Iuno) je bila staroitalska i rimska božica, koja se poistovjećivala s grčkom Herom. Ona je bila zaštitnica žena u svim razdobljima njihovog života. S Jupiterom i Minervom činila je trojstvo koje je štitilo rimsku državu. Pod nadimkom Iuno Sospita (zaštitnica) smatrala se čuvaricom Rima.
VENERA
Venera (lat. Venus) je bila rimska božica ljubavi i ljepote. Na području Lacija u Italiji staroitalsko božanstvo Venera štovalo se i prije klasičnog rimskog perioda. Pretpostavlja se da je od 5. st. pr. Kr. počela pretvorba italske božice vrtova, povrća i spolnoga nagona u božicu izjednačenu s grčkom Afroditom.
Složi sliku i riješi zadatak ispod slagalice.
Gradus Tertius - Lavinia
UPUTA PRIJE TREĆEG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje koji su preduvjet za razumijevanje teksta.
Nakon dugogodišnjeg putovanja, Eneja konačno dolazi do zapadne obale Italije koju su bogovi odredili kao njegov konačni cilj gdje će začeti narod koji će jednoga dana vladati svijetom. Područje do kojeg je doplovio nazivao se Lacij i ondje je narodom Latina vladao kralj Latin, potomak velikog boga Saturna. Kralj Latin imao je kćer jedinicu, Laviniju, koja se trebala udati za mladog kralja Turna iz susjednog plemena Rutulaca. Međutim, Enejin dolazak u kraljevstvo unio je neočekivane promjene u njihove živote.
Označi sliku koja prikazuje Saturna
ENEJINE ŽENE
Svakom broju s karte pridruži točno ime Enejine žene.
1. ITALIJA
2. TROJA
3. KARTAGA
2 -
3 -
U izdvojenim rečenicama iz svih triju tekstova podebljane su pojedine riječi. Te riječi napiši u njihovu rječničkom obliku koristeći se rječnikom u klasičnom ili digitalnom obliku. Zatim od ponuđenih riječi stranog podrijetla u hrvatskom jeziku odaberi onu koja je povezana sa zadanom riječju.
Gradus primus
Tunc umbra Creusae ante oculos viri venit et dicit: „O dulcis coniunx, nihil sine numine deorum evenit. Familiam relinquere debeo.
oculos
relinquere
relinquere
Gradus secundus
Tyrii comites et Troiana iuventus Dardaniusque nepos Veneris diversa tecta per agros petebant; ruebant de montibus amnes.
Regina et dux Troianus unam speluncam deveniunt –Tellus et pronuba Iuno signum dant: ignes et conscius aether conubiis fulgebant, Nymphae summo vertice ululabant.
agros
agros
signum
signum
Gradus tertius
Senex rex Latinus arva et urbes placidas iam in longa pace regebat.
Gener externus veniet, nostrum nomen in astra portabit, nepotes nostri omnem orbem terrarum sub pedibus videbunt.
urbes
terrarum
terrarum
DODATNI ZADATAK
Pogledaj u pojmovniku u drugom modulu značenja točnih odgovora i pokušaj ih ispravno upotrijebiti u nekom izrazu ili rečenici, a za ostale pojmove navedene u prethodnom zadatku njihovo podrijetlo i značenje provjeri na poveznici Hrvatskog jezičnog portala ili u nekom rječniku stranih riječi u knjižnom obliku.
