x
Učitavanje

6.4 Sigurno korištenje računala - program, lozinke, komunikacija

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Marina se požalila svome prijatelju Luki: "Zamisli, doživjela sam cyber napad! Netko mi je provalio u računalo i preuzeo moje podatke, korisnička imena i lozinke. Nisam to ni primijetila dok mi prijateljica nije rekla da sam nešto objavila, a ja sam znala da nisam. Uhvatila me je panika pa sam odmah odnijela računalo u servis da ga pogledaju računalni stručnjaci. Ondje su mi rekli da mi vatrozid nije bio uključen." Luka joj je odgovorio: "Da, vatrozid sprječava upade na računalo, šteta što nismo o tome ranije razgovarali, ja bih ti objasnio kako ga treba postaviti."

Što je vatrozid i koje su još mjere zaštite? Krenimo redom!

Načini zaštite računala od zlonamjernih programa

Da bismo zaštitili svoje računalo i podatke od svih opasnosti koje prijete, moramo se zaštititi.

Nemojte misliti da se vama neće dogoditi napad nekog zlonamjernog programa. Nije pitanje HOĆE li se dogoditi nego KADA će se dogoditi.

Preporuke su za sigurno ponašanje na internetu sljedeće:

  1. Instalirati antivirusni i antispyware program.
  2. Redovno nadograđivati operacijski sustav (instalirati tzv. zakrpe).
  3. Ispravno podesiti vatrozid.
  4. Primjenjivati pravila za sigurnu uporabu interneta.

Antivirusni program

Antivirusni program (antivirus) koristi se za zaštitu, pronalazak i uklanjanje računalnih virusa i drugih zlonamjernih programa.

To je računalni program koji obvezno treba instalirati na računalo. Antivirusni program prepoznaje virus tako da ga uspoređuje s onima u katalogu virusa. Kako novi virusi nastaju gotovo svakodnevno, potrebno je i antivirusni program redovito obnavljati (engl. update).

U posljednje vrijeme postoji mnogo antivirusnih programa, neki se plaćaju, neki su besplatni. Mnogi od tih programa postoje u obje varijante, što znači da besplatna inačica sadrži osnovne naredbe, a komercijalna i napredne mogućnosti.
Pri odabiru antivirusnog programa treba provjeriti sadrži li antispyware, inače ga je potrebno posebno instalirati.

Zadatak 1.

Pronađite na internetu programe koji pružaju antivirusnu zaštitu. Svakako pogledajte koji se plaćaju, a koji su besplatni.

Antivirus
Ikone različitih antivirusnih programa. S lijeve su strane besplatni antivirusni programi (Avast, Avira, BitDefender, McAfee...), a s desne oni koji se naplaćuju (Kaspersky, Norton, ESET , BullGuard...).

Operacijski sustav Windows sadrži već instalirani antivirusni program Windows Defender . On će biti dovoljan za osnovne radnje na internetu, međutim pri skidanju glazbe, filmova i slično treba postaviti jaču zaštitu.

Kako odabrati antivirusni program? Oni se razlikuju po tome koliko snage procesora troše (usporavanje računala), jesu li jednostavni ili komplicirani za korištenje, koje sve mogućnosti imaju itd.

Ovdje ćemo objasniti preuzimanje i instalaciju besplatnog  i jednostavnog antivirusnog programa AVAST iako su i instalacije ostalih programa vrlo slične.

Instalacija antivirusnog programa Avast

Zadatak 2.

Provjeri koji je antivirusni program instaliran na tvome računalu kod kuće, a koji u školi. Ako nema antivirusnih programa, obvezno ih instaliraj. Za školsko računalo svakako se dogovori s nastavnikom/nastavnicom.

Vrlo je važno da u isto vrijeme ne budu instalirana dva antivirusna programa jer nastaju problemi pri korištenju računala. Ikona antivirusnog programa uvijek se nalazi u donjem desnom kutu ekrana, blizu sata.

Zakrpa

Nadogradnja ili zakrpa (engl. upgrade) programsko je rješenje za ispravljanje uočenih propusta u operacijskom sustavu ili korisničkom programu.

Operacijski sustavi redovito nas obavještavaju o dostupnim nadogradnjama (zakrpama). Također, treba nadograđivati i korisničke programe kojima se služimo. Nemojte ignorirati takve poruke, nego pristupite instalaciji.

U operacijskom sustavu Windows, sve pristigle zakrpe mogu se pogledati odabirom naredbe Postavke (sustava) te ikone Ažuriranje i sigurnost.

Windows Update
Popis zakrpa u programu Windows Update, dostupnost ažuriranja i datum zadnjeg ažuriranja.

Zadatak 3.

Pronađi u svome operacijskom sustavu sigurnosne postavke i popis zakrpa. Ako je potrebno, pokreni instalaciju.

S obzirom da nam štetni programi svih vrsta dolaze prije svega putem mreže, uz antivirusne programe, potrebna nam je dodatna zaštita. Ona se može provesti provjeravanjem svih paketa koji dolaze iz mreže.

Vatrozid

Vatrozid (engl. firewall) je program za nadziranje mrežnog prometa.

Iz same je definicije vidljivo da bez postavljenog vatrozida programi mogu bez problema "upadati" na naše računalo. To se dogodilo Marini s početka priče. Pravilno postavljen vatrozid blokira upade i pita korisnika za dopuštenje komunikacije s nekim programom.

U sustavu Windows vatrozidom upravlja antivirusni program Windows Defender (ili instalirani antivirusni program). U videu koji slijedi objašnjen je postupak provjere uključenosti vatrozida.

Zadatak 4.

Otvori sigurnosne postavke na svome računalu i provjeri je li uključen vatrozid. Ako slučajno nije, uključi ga!

Pravila za sigurnu uporabu interneta

Marina je svoje iskustvo o cyber napadu podijelila na blogu koji vodi već neko vrijeme. Njezinu objavu komentiralo je mnogo ljudi, a neki su ispričali svoja slična iskustva. To ju je iznenadilo jer je mislila da se takvi napadi rijetko događaju. Tako je djevojka Laura napisala da je očajna jer je sve fotografije čuvala na računalu koje se zarazilo. Jedini način "čišćenja" računala bio je postavljanje na tvorničke postavke. Sve fotografije s ljetovanja, izleta, rođendana, svi radovi, glazba... SVE JE IZGUBLJENO!

Što je trebala učiniti Laura da spriječi gubitak podataka?

Laura je trebala sve podatke pohraniti na neki drugi medij, primjerice na vanjski čvrsti disk ili na neki računalni oblak (ili na oboje). Takva sigurnosna pohrana podataka naziva se sigurnosna kopija ili engl. backup.


Pravila za sigurnu uporabu interneta spomenuta su već u jedinicama modula Internet. Evo još nekoliko preporuka za sigurno ponašanje:

  • Izraditi sigurnosne kopije podataka (backup).
  • Informirati se o pojavi novih neželjenih sadržaja, novih prijevara, zlouporaba i sl. Dobar je izvor informacija već spominjani CERT.
  • Izraditi sigurne lozinke za sve aplikacije (u nastavku jedinice). 
  • Ne otkrivati lozinku drugim osobama pa ni najboljim prijateljima.
  • Koristiti alternativne programe koji dolaze u doticaj s internetom (zlonamjerni programi pišu se za popularne servise jer se njima služi veći broj korisnika). Na primjer, odabrati manje popularan internetski preglednik, softver za reprodukciju multimedije i sl.
  • Ne dopustiti instalaciju nekog programa s interneta ako ga nismo svjesno pokrenuli*.
  • Ne otvarati sumnjive mrežne stranice jer one najčešće sadrže zlonamjerne sadržaje (on-line kockanje, piratski softver, sadržaji za odrasle...).
  • Ne otvarati privitke elektroničke pošte pristigle od nepoznatih osoba.
  • Zaraziti se možemo i putem prijenosnih memorija, obvezno ih treba provjeriti antivirusnim programom.

*često se javljaju poruke da nam je računalo zaraženo i da treba instalirati antivirusni softver. U takvim programima "za zaštitu" često se kriju sami virusi.

Prouči pravila pa se zapitaj koliko ih primjenjuješ. Što još možeš poboljšati u sigurnom ponašanju na internetu?

Zanimljivost

Svake godine drugog utorka u veljači obilježava se međunarodni Dan sigurnijeg interneta. Na poveznici možeš pronaći više o ovoj akciji i načinima na koje se možeš uključiti.

Projektni zadatak

Praktična vježba

U parovima izradite umnu mapu s temom Sigurno na internetu.

Umna mapa treba sadržavati dvije osnovne grane:

Za svaku granu ili podgranu treba napisati kratak opis i objašnjenje (npr. uloga antivirusa i nekoliko primjera; što su zakrpe, gdje se provjerava i podešava njihovo preuzimanje; uloga vatrozida, gdje se podešava; navesti osnovna pravila sigurnog ponašanja na internetu, uključiti preporuke iz jedinica: Pravila privatnosti i načini predstavljanja te Opasnosti pri korištenju internetom).

Postoji mnogo programa za izradu umnih mapa. Ovdje su tri preporuke, ali ako ste već koristili neki drugi program, slobodno radite u njemu. Prijedlozi: bubbl, mindmeister i coggle.

U videu slijedi uputa za alat Coggle jer je jednostavan za korištenje, omogućava mrežnu suradnju, a mapa se lijepo prikazuje i na mobilnim uređajima.

Jedna osoba iz para izrađuje početnu umnu mapu i dijeli je s drugim članom.

Dogovorite se tko će što raditi:

  • sadržaj
  • izgled (dizajn, broj, raspored i boje grana)
  • prikupljanje fotografija sukladno autorskim pravima (logotipi ili simboli programa ili vlastiti crteži) te videa koji se uklapaju u temu
  • pronalaženje prikladnih izvora informacija i objavljivanje na mapi.

Pri izradi umne mape vodite računa o tome koja je njezina svrha:

  • predstavljanje velike količine informacija na lako razumljiv način
  • organiziranje informacija i svojih misli
  • lakše pamćenje i povezivanje informacija.

Nakon što dovršite svoje mape, podijelite ih s ostalim učenicima u razredu. Možete koristiti on-line zid poput Padleta ili sl. na koji ćete zalijepiti hiperveze svojih mapa.

U dogovoru s nastavnikom/nastavnicom i postavljenim kriterijima, vrednujte mape pa odaberite nekoliko najboljih.

Izrada sigurne lozinke

Katja i Sanjin moraju smisliti sigurnu lozinku, ali koja se ipak lako pamti.

Istraži zajedno s Katjom i Sanjinom: što lozinka NE smije sadržavati jer bi je netko mogao pogoditi, a zatim što je POŽELJNO za svaku lozinku.

Lozinka NE smije sadržavati PREPORUČLJIVO je
datum rođenja u bilo kojem obliku što je lozinka dulja, to je bolja (preporuka je najmanje 8 znakova)
svoje ime ili imena članova obitelji kombinirati velika i mala slova, brojeve i specijalne znakove
riječ koja ima značenje bez obzira na dijalekt ili jezik povremeno mijenjajti lozinku
ime kućnog ljubimca
niz brojeva 12345 .....

Isprobaj jakost (sigurnost) svoje lozinke pomoću programa na poveznici: Sigurna lozinka

Zadatak 5.

Napravi jaku lozinku pomoću jednoga savjeta:

Osmisli lozinku na temelju fraze koja se lako zapamtiti (npr. na temelju rečenice "Putujem u London jednog dana - možda I prije" > PuL1d-mIp).  Provjeri je pomoću gornjeg programa.

...i na kraju

Stara poslovica kaže: "Bolje spriječiti nego liječiti!". Osim na ljude, može se primijeniti na računala, kao i na naše podatke. Primjenom sigurnih načina ponašanja te specijaliziranih programa za zaštitu računala, opasnost od korištenja interneta, svodimo na najmanju mjeru.

Ako smo poduzeli potrebne mjere zaštite, možemo koristiti sve dobre strane interneta!

Povratak na vrh