Ivana i Marko mnogo su puta čuli izraz operacijski sustav. Znaju da je na njihovim pametnim telefonima to Android i iOS, a i ptice na prozorima znaju za Microsoft Windows. Prilikom potrage za novim računalom Ivana je primijetila da neka računala ne sadrže Microsoft Windows, već imaju FreeDOS ili Linux. Marko je od prijatelja Frana, koji za sebe voli reći da je geek, čuo za oba sustava te za Mac OS, no nije siguran koja je točno razlika među njima i čemu uopće služi operacijski sustav. Pozvali su Frana u pomoć!
U ovoj jedinici učit ćemo o sponi između korisnika i računala - operacijskom sustavu.
Prisjetimo se što sve čini računalo:
Hardver smo detaljno obradili u modulu 1, dok je modul 2 posvećen softveru.
Kao što u interaktivnom apletu vidimo, softver dijelimo na sustavni i korisnički.
Aplikacija
Korisnički softveri služe za točno određenu namjenu, primjerice za obradu teksta, pregledavanje mrežnih stranica i slično, te ih još nazivamo aplikacijama. Termin aplikacija ustalio se pri upotrebi pametnih telefona, a sve češće se koristi i kod osobnih računala.
Sustavni softver omogućuje korisniku rad na računalu. Pomoću sustavne programske opreme korisnik upravlja računalom, dok korisničkom programskom opremom obavlja specifične zadatke poput uređivanja teksta ili gledanja serija.
Operacijski sustav dio je sustavnog softvera koji:
Sve navedeno operacijski sustav izvršava na način koji je prilagođen korisniku (engl. user friendly).
Što mislite, možemo li se koristiti računalom bez operacijskog sustava?
Najkorišteniji operacijski sustav za osobna računala jest Microsoft Windows. Međutim, superračunala koriste Linux, jer on jedini podržava rad s velikim brojem procesora i pruža potrebnu stabilnost u radu sa zahtjevnim zadaćama koje takva računala obavljaju. S obzirom na to da su superračunala najbrža računala na svijetu, možemo zaključiti da je Linux najbrži operacijski sustav (pročitaj više).
Pogledajte osnovne karakteristike današnjih operacijskih sustava za osobna računala:
Windows i Mac OS komercijalni su operacijski sustavi, dok Linux nije komercijalan te je otvorenog koda. U sljedećoj jedinici pročitajte više o tome.
Također pogledajte osnovne karakteristike današnjih operacijskih sustava za tablete i pametne telefone:
Glavne su karakteristike današnjih operacijskih sustava sljedeće:
Prilikom pokretanja, računalo najprije pokreće firmware (program koji se koristi za upravljanje elektroničkog uređaja)
koji je zadužen za provjeru svih komponenata te podizanje operacijskog sustava.
Na osobnim računalima postoje dvije vrste firmwarea i to:
Što mislite, kakvo korisničko sučelje ima operacijski sustav kojim se naredbe računalu zadaju putem računalnog miša?
U početku su se IBM PC računala kao i kompatibilne verzije drugih proizvođača isporučivali s operacijskim sustavom Microsoft DOS. DOS (engl. Disk Operating System) bio je jednokorisnički i jednozadaćni operacijski sustav s tekstualnim sučeljem. Naredbe su se upisivale kao riječi i nije bilo moguće u isto vrijeme pokrenuti dva ili više programa.
Danas postoji operacijski sustav otvorenog koda FreeDOS, koji je nastao iz Microsoft DOS-a, a ponekad bude instaliran na kupljenim računalima. Više o tom operacijskom sustavu možete saznati na poveznici https://www.freedos.org/.
Operacijski sustavi kojima se danas koristimo znatno su napredniji od operacijskih sustava prije dvadesetak i više godina. Paralelno s razvojem računalnog sklopovlja operacijski sustavi dobivali su nove mogućnosti i postajali sve jednostavniji i prilagođeniji korisniku (engl. user friendly).
Pogledajte simulaciju nekih starijih operacijskih sustava:
Operacijski sustavi omogućuju korisniku određenu personalizaciju i prilagodbu, kako bi rad za računalom bio što ugodniji. Prilagoditi se može način rada pojedinih uređaja, mogu se prilagoditi vizualne postavke grafičkog sučelja, prepoznavanje govora te, što je posebno važno, mogu se postaviti prilagodbe za osobe s poteškoćama.
U svakom operacijskom sustavu, kao i u većini programa, tipka F1 (sama ili u kombinaciji tipaka) služi za poziv u pomoć.
Međutim, pomoć je moguće zatražiti i od prijatelja i to tako da putem daljinske veze prijatelj pristupi korisnikovom računalu i pomogne mu riješiti neki problem. U Windowsima postoji aplikacija "Brza pomoć" koja to omogućuje.
Pritiskom na Windows gumb te upisivanjem izraza "Brza pomoć" može se pristupiti aplikaciji. Brza pomoć može se potražiti ili pružiti, a kontrola nad nečijim računalom dobiva se uz upis šesteroznamenkastog koda koji generira aplikacija.
Povežite se s prijateljem putem aplikacije "Brza pomoć" te isprobajte rad za udaljenim računalom. U slučaju potrebe pružanja pomoći u budućnosti, koristite se aplikacijom
"Brza pomoć"
!
Marina piše veliki seminarski rad iz povijesti i likovne umjetnosti. Treba joj mnogo otvorenih programa i prozora tako da se što lakše snađe. Ona bi htjela imati više radnih površina na kojima bi bio otvoren po jedan prozor programa. Što misliš, u kojem od navedenih operacijskih sustava možemo na jednom monitoru imati više radnih površina?
Radna površina je radni prostor operacijskog sustava. Sve što korisnik radi na računalu odvija se na radnoj površini. Pogledajte kako izgledaju radne površine Mac OS-a, Ubuntu Linuxa te Microsoft Widowsa.
Radne površine ova tri operacijska sustava su relativno slične.
Na prvoj slici ekrana nalazi se radna površina Mac OS-a. Na vrhu radne površine Mac OS-a nalazi se traka s izbornicima, dok je na dnu takozvani Dock, na kojem su smještene aplikacija kojima korisnik često pristupa.
Na drugoj slici ekrana nalazi se radna površina Ubuntu Desktop operacijskog sustava. Na gornjem rubu ekrana nalazi se panel - traka s informacijama, dok je s lijeve strane launcher - dio radne površine gdje su smještene najčešće korištene aplikacije.
Na trećoj slici ekrana nalazi se radna površina Microsoft Windowsa, s prepoznatljivim Start gumbom u donjem lijevom kutu. Na dnu ekrana se također nalazi programska traka, s informacijama o sustavu i najčešće korištenim aplikacijama.
Svaki program koji pokrenemo izvršava se unutar svog prozora. Na sljedećoj interakciji pogledajte primjer prozora i dijelove od kojih se prozor može sastojati:
Korisnički programi na računalu najprije trebaju biti instalirani na odgovarajući način. Programi napisani za neki operacijski sustav u pravilu će i raditi samo na tom operacijskom sustavu, tako da pri kupnji ili preuzimanju treba paziti na odgovarajuću verziju programa.
Sličice korisničkih programa instaliranih na računalu nalaze se unutar izbornika, ovisno o operacijskom sustavu.
U posljednje vrijeme sve je više prijavljenih incidenata s mobilnih aplikacija koje se mogu pronaći na službenim izvorima aplikacija poput Google Play trgovine. U tim slučajevima radi se o prikrivenim zloćudnim programima (engl. malware) koji uz neku osnovnu korisnu funkcionalnost mogu u pozadini obavljati i neke prikrivene radnje. Mobilne aplikacije tako mogu prikupljati razne podatke s našeg uređaja i slati ih na nepoznata odredišta, mogu preuzimate datoteke, prisluškivati razgovore ili pratiti naše kretanje. Prilikom instalacije neke mobilne aplikacije potrebno je proučiti koje sve dozvole (engl. Permissions) nad uređajem zahtijeva ta aplikacija jer poneke dozvole mogu biti vrlo riskantne za vlasnika pametnog telefona.
Kad neki program korisniku više nije potreban te ga želi maknuti s računala, to treba napraviti pomoću postupka za deinstalaciju, ovisno o operacijskom sustavu.
Uputno je pri korištenju Windowsa imati antivirusni program. Antivirusni programi koriste se za zaštitu protiv računalnih virusa, odnosno zlonamjernih programa. Windows 10 ima ugrađen antivirusni program Windows Defender.
Korisnici se često pitaju treba li antivirusni program ako koriste operacijski sustav Linux ili Mac OS? S obzirom na to da programi napisani za sustav Windows ne rade na tim operacijskim sustavima, logično je da ne rade ni virusi, koji su u najvećem broju napisani za sustav Windows. Ipak, i ovi operacijski sustavi imaju određene (i to dosta dobre) mjere zaštite protiv zlonamjernih programa, a također postoje i antivirusni programi napisani baš za te operacijske sustave.
Istraži koji su trenutačno najkorišteniji operacijski sustavi za osobna računala te u programu za proračunske tablice zapiši tko je napravio pojedini operacijski sustav, koje godine je nastao, što predstavlja maskota OS-a, koliki je udio korištenosti te koja je posljednja verzija.
U drugu knjigu napravi isto za pametne telefone.
Ivani i Marku sada je potpuno jasno da je operacijski sustav neizostavni dio svakog računalnog sustava. Ponekad pri kupnji ne možemo birati kojim ćemo se operacijskim sustavom koristiti (na primjer pri kupnji pametnih telefona i tableta), no i kod stolnih i prijenosnih računala imamo sužen izbor (Windows, Linux, Mac OS ili ako želimo biti retro, FreeDOS). Po svojim karakteristikama operacijski su sustavi danas naizgled slični, no ipak postoje neke značajne razlike koje će biti istaknute u idućim jedinicama.
