x
Učitavanje

4.3 Dramski tekstovi

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Promotrite sljedeće fotografije.

Možete li s njima povezati riječ drama? Pokušajte oblikovati rečenice u kojima ćete upotrijebiti riječ drama, dramatičan, dramski i povezati ih s fotografijama.

Odaberite bliskoznačnice riječi dramatično.

null
null

Drama izvorno, na starogrčkom jeziku, znači radnja ili akcija. No, poslužimo li se rječnikom, uočavamo mnoga različita značenja toga leksema. Pogledajmo kako je on opisan u ova dva rječnika: Hrvatski jezični portal ili Školski rječnik hrvatskoga jezika.

Pogledajte sljedeće fotografije:

Što prepoznajete na fotografijama?

null
null

Na koji je način dramski tekst povezan s kazališnom predstavom?

null
null

Drama i kazalište blisko su povezani. S obzirom na to da je dramski tekst (izvorno) namijenjen izvođenju u kazalištu, termin drama ponekad se odnosi i na dramsku predstavu, odnosnu dramsku umjetnost u cjelini, što često podrazumijeva i sintezu različitih umjetnosti objedinjenih u nazivu scenska ili kazališna umjetnost.

O povezanosti dramskog teksta i kazališta, odnosno njegovoj osnovnoj namjeni da bude uprizoren, svjedoče i različite upute glumcima i redateljima za njegovo izvođenje, koje se mogu naći kao njegov sastavni dio, a nazivaju se:

null
null
Hitchcock o drami
Crno-bijela ilustracija Alfreda Hitchcocka (samo njegove glave) pored koje je oblačić u kojem piše: „Drama je život bez dosadnih dijelova!“

Tako Alfred Hitchcock, jedan od najglasovitijih redatelja kriminalističkih i horor-filmova, definira dramu.

Dramska napetost

Prave drame, dakle, nema ako nije napeta. Ili obrnuto - ako nije napeto, nije drama!

Dramska napetost

Dramska napetost jedna je od ključnih odrednica svake drame.

Na koji se način ta napetost stvara, kako se ona u dramskom tekstu očituje te kako se može razriješiti, otkrit ćete u primjerima koji slijede.

Zadatak 1.

Pročitajte sljedeće ulomke iz različitih tekstova i izdvojite među njima dramski tekst.

Primjer 1.

Ono plamenasto rumenilo što joj se bilo stalo naglo zalijevati licem, iščeznulo je i sada lagano, i oči joj poprimile opet svoj ponekad uzvišen izraz blage mukotrpnosti. U grudima joj se naglo nad utišanim valom pojavio ugodan – silno ugodan poćut nečesa što može da joj zatomi sve druge osjećaje i zanese svu pamet. Danas je naime već bio dan gdje bi moglo stići njegovo pismo.

(izvor: Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, eLektire)

Primjer 2.

MATEJ ulazi: - Gospodaru, vani u predsoblju čeka neka mlada gospođica i želi da je pustim ovamo.
GOGOLJ gledajući preda se: - Gospođica! Kakva gospođica! Nikoga ne puštaj.
MATEJ stoji nepomično: - Ako se sjećate...
GOGOLJ prekine ga: - Nikoga! Jesi li me čuo?!
MATEJ: - Gospodaru, ja je uopće ne bih ni najavljivao, no vi sami kazali ste mi pred pola sata da očekujete posjet.
GOGOLJ trgne se: - Ah da! Liza!... Dovedi je. Dakle došla je. Gle! Pa ja je nisam ni očekivao.
MATEJ odlazi.
LIZA ulazi.
GOGOLJ ide joj u susret: - Liza! Pa vi ste zaista došli, a ja posve zaboravio na vas, mila moja. Što kažete, golube? Ljutite li se! Skinite tu vašu bundicu. Jeste li premrzli? Hej! Matej! Matej!

(izvor: Ulderiko Donadini, Gogoljeva smrt, eLektire)

Primjer 3.

Pokle su me prikovali zlizane za ove daski,
Ja nisan već doma videl, ni svoje zagledal majki.
Si l' cela mi, kuća bela? Si l' mi, majko, prebolela?
More, more sinje!

Pokle su me zakopali va ovu drevenu rakvu.
Videl nis' bora va šume, ni na nebe sunce žarko.
Si l' se, drevo, osušilo? Si l' se, sunce, ugasilo?
More, more sinje!

(izvor: Vladimir Nazor, Galiotova pesan, eLektire)

Po čemu ste odmah prepoznali dramski tekst?

null
null

Je li dramski ulomak napet? Kako se ostvaruje napetost?

null
null

Dramski sukob

Dramska napetost u dramskom tekstu izvire iz dramskog sukoba – upravo je, stoga, sukob njegovo ključno obilježje.

Zadatak 2.

Pogledajte sljedeće ulomke, procijenite tko je u sukobu i zbog čega.

Primjer 4.

Putem poveznice na eLektire pogledajte ulomak iz televizijskog filma Bez trećeg, u režiji Snježane Tribuson, nastalog prema istoimenoj drami hrvatskog dramatičara Milana Begovića. Glavne uloge tumače Ksenija Pajić i Ivo Gregurević.

(izvor: Bez trećeg, eLektire)

Primjer 5.

Putem poveznice na eLektire pogledajte ulomak iz predstave Dundo Maroje, premijerno izvedene na Dubrovačkim ljetnim igrama 2000. godine, u režiji Ivice Kučevića. Glavnu ulogu tumači Predrag Vušović.

(izvor: Dundo Maroje, eLektire)

Zadatak 3.

Što na osnovi kratkih videozapisa možete otkriti o likovima?

Vidjeli ste koliko je informacija moguće saznati iz vrlo kratkih ulomaka, odnosno na koji način dramski tekst (i njegovo uprizorenje) intenzivno i neposredno komunicira s čitateljem, odnosno publikom u teatru te kako se oblikuje dramska napetost.

Zadatak 4.

Poslušajte sljedeća dva dramska ulomka. Procijenite tko je u dramskim situacijama u sukobu i zbog čega. Zatim riješite pitanja u nastavku.

TRANSKRIPT

Kreont

Oj sestro, Edip, muž tvoj, strašno smjera mi,
Od dvoga zla on meni jedno namijeni;
Il' prognat iz doma il' propast, ubit me.

Edip
Da, priznajem. Zatekoh, ženo, njega ja,
Gdje o zlu radi o mojoj glavi pletkam' zlim.

Kreont
Ej sretan ne bio, već proklet zginuo,
Učinih li ti išta, čime bijediš me!

Jokasta
Oj bogova ti, vjeruj ovo, Edipe!
Postidi s' prije sveg od svete kletve te
A onda i od mene i od ovih tu!

(izvor: Sofoklo, Kralj Edip, E-lektire)

TRANSKRIPT

Hamlet:

Bit ili ne bit – to je pitanje! Je l' dičnije sve strelice i metke Silovite sudbine u srcu
Podnositi il zgrabit oružje,
Oduprijet se i moru jada kraj
Učinit? Umrijet – usnut, ništa više!
I usnuvši dokončat srca bol
I prirodnih još tisuć' potresa, Što baština su tijelu. To je kraj,
Da živo ga poželiš: umrijeti
I usnut! Usnut, pa i snivat možda!
(...)

(izvor: William Shakespeare, Hamlet, E-lektire)

Dijalog; Monolog; Vanjski sukob; Unutarnji sukob

Dramski sukob može biti vanjski (između dvaju i više likova) ili unutarnji (lik je u dvojbi, proturječnostima, u sukobu sam sa sobom).

Vanjski se sukob očituje u dijalogu – karakterističnom obliku izražavanja dramskih likova, kada dva ili više dramskih lica iznose misli u neposrednom razgovoru.

Unutarnji sukob očituje se u monologu – govoru jednog dramskog lica u kojem iznosi svoja razmišljanja, dvojbe, stavove...

Dramski je sukob temelj dramske radnje. Likovi koji su u sukobu (vanjskom, unutarnjem) nalaze se najčešće u situaciji koja je od presudne važnosti za njihov budući život. Dramski sukob tako potiče napetost radnje. Trenutak razrješenja sukoba (sretan ili nesretan) znači i kraj drame.

Dramska kompozicija

Dramski tekst obično je podijeljen: 

null
null

Dramski se tekst formalno najčešće dijeli na činove, prizore, odnosno slike.

Odredite slijed dramske radnje u strukturi klasičnoga dramskog teksta.

  • rasplet (kraj)
  • vrhunac (kulminacija)
  • zaplet
  • obrat (peripetija)
  • uvod (ekspozicija)
null
null

Odredite obilježja svakoga dijela unutarnje dramske kompozicije.

ZAPLET
početak sukoba dvaju ili više likova
VRHUNAC
upoznavanje likova, temeljnih odnosa, mjesta i vremena radnje
UVOD
rješavanje sukoba
RASPLET
trenutak u kojem se sukob mora razriješiti, no ne zna se još kako
OBRAT
skretanje radnje prema rješenju
null
null

Dramske vrste

Ovisno o tome na koji se način razrješava središnji dramski sukob, kao i prema karakterističnim stilskim osobitostima, razlikujemo i dvije temeljne dramske vrste – komediju i tragediju.

Zadatak 5.

Pogledajte sljedeća dva videozapisa na stranicama eLektire. Razmislite jesu li to dramske situacije i po čemu bi mogle biti. Po kojem biste ih ključnom kriteriju razlikovali?

Primjer 6.

Putem poveznice na eLektire pogledajte ulomak iz drame Ekvinocijo, Iva Vojnovića, redatelja Ivice Kunčevića.

(izvor: Ivo Vojnović, Ekvinocijo, eLektire)

Primjer 7.

Putem poveznice na eLektire pogledajte ulomak iz televizijskoga filma nastaloga po drami Marina Držića, Novela od Stanca, u režiji Ljiljane Jojić.

(izvor: Marin Držić, Novela od Stanca, eLektire)

Ozbiljnost radnje, način razrješavanja glavnoga dramskog sukoba, obilježja likova upravo su i glavni kriteriji podjele dviju temeljnih dramskih vrsta – tragedije i komedije.

Uz njih postoji i još jedna, treća, naknadno dodana dramska vrsta – drama u užem smislu koja se najčešće naziva samo drama, čime se značenje izvornoga izraza dodatno proširuje pa ga ne treba zamjenjivati s izvornim značenjem drame kao književnoga roda ili dramske umjetnosti u cjelini.

Kutak za znatiželjne

Rođenje tragedije

Pogledajte sljedeći videozapis i procijenite u kojem je trenutku "rođena" drama.

Rođenje tragedije

U vrijeme svetkovina starogrčkog boga Dioniza (Dionizije, Dionizijske svečanosti) u njegovu su se čast pjevali ditirambi, pjesme u izvedbi kora – muškaraca obučenih u jareće kože (glumili su satire – napola ljude, a napola jarce, njegove mitske pratioce).

Trenutak u kojem se pojedinac izdvaja iz kora i ulazi s njim u dijalog povijesni je trenutak rođenja drame – sukoba, odnosno dramske napetosti koja se očituje u dijalogu. Scenska izvedba od korske pjesme postaje drama.

Taj se (prvi) glumac naziva korifej ili korovođa, a ta se inovacija pripisuje Tespisu, autoru iz 6. stoljeća prije Krista, čije nam drame (tragedije) nisu sačuvane.

Tragedija je, slaže se većina povjesničara književnosti, ime dobila upravo po pjesmi zanesenih jarčeva – satira, mitskih pratitelja boga Dioniza. Pojam tragedija složenica je od starogrčkih riječi tragos (jarac) i ode (pjesma), što bi doslovno značilo – jarčeva pjesma.

Detaljnije o obilježjima tragedije pogledajte u jedinici 4.5 ovoga modula (Klasična književnost).

Grčko kazalište
Starogrčko kazalište, amfiteatar polukružnih kamenih tribina i pozornicom u podnožju istih.

Zanimljivost

Starogrčko ili antičko kazalište svoj procvat doživljava oko 550. do oko 220. pr. Kr. Grčki grad-država Atena, koja je postala značajna kulturna, politička i vojna sila u tom razdoblju, bila je njegovim središtem. Kazalište je bilo dio svečanosti koje su se održavale u čast Dioniza, grčkoga boga plodnosti, uživanja, opojnosti i vina. 

Prostor kazališta u početku je bio običan krug u kojem se pjevalo i plesalo – orhestra. Gledatelji su stajali sa strane i po okolnim brežuljcima. Izgrađena su sjedala, drvena i kamena, te je nastalo poluokruglo gledalište ili theatron. Moglo je primiti i tridesetak tisuća gledatelja.

Kutak za znatiželjne

Prvo javno kazalište u Europi izgrađeno je 1612. u gradu Hvaru (na otoku Hvaru) kako bi služilo ravnopravno svim građanima, bez obzira na stalež kojem pripadaju, kao prostor za kulturne i društvene sadržaje. Iznimno bogata otočka kulturna tradicija i produkcija koja više od 400 godina objedinjuje pučka prikazanja i najstarije domaće i europske autorske dramske izvedbe spajajući visoku i nisku, pučku i učenu, amatersku i profesionalnu dramsku produkciju, od iznimne je važnosti za oblikovanje cjelokupnoga hrvatskoga kulturnoga identiteta. Godine 1925. Kazalište dobiva električnu rasvjetu, a 1963. današnji izgled. 2019. godine temeljito je renovirano i obnovljeno te i dalje u funkciji.

Detaljnije o Hvarskom kazalištu, kao i njegov obnovljeni izgled, pogledajte na Hvarsko povijesno kazalište ili obnovljeni izgled Hvarskog povijesnog kazališta

Kutak za znatiželjne

Nastanak komedije

Za rođenje komedije također su "krivi" stari Grci – komos, u korijenu riječi komedija, izvorno znači "veseo ophod" – a odnosi se na skupine razdraganih mladića koji su (najčešće) potaknuti dionizijskim slavljem odlazili u noćni obilazak grada nakon gozbe te izvodeći ples i pjesmu običavali obilaziti djevojačke adrese i zadirkivati ih raznim veselim, pjesmicama i komentarima. Komedija bi, tako, prema većinskoj teoriji, izvorno bila "pjesma komosa" (komos, ode). O komediji ćete detaljnije učiti u drugom razredu.

Dramatizacija

Ustanovili smo koja su sve temeljna obilježja po kojima prepoznajemo dramski tekst. Pretvaranje nedramskoga (obično pripovjednoga) teksta u dramski, njegova prilagodba u svrhu prikazivanja na pozornici, filmske ili televizijske ekranizacije naziva se dramatizacija.

Izradi vježbu

Vježbe dramatizacije

Podijelite se po skupinama i odaberite jedan kraći prozni tekst – kratku priču, ulomak romana ili vijest iz novina ili s internetskih portala i dramatizirajte ga.

Potrebno je ispoštovati sva dramska obilježja koja ste usvojili i potom ga pripremite za izvođenje u razredu, ostvarujući na taj način sav potencijal bilo kojega dramskog teksta – u suradnji sa svim ostalim izvedbenim umjetnostima.

...i na kraju

U ovoj smo jedinici ustanovili osnovne odrednice tekstova koje nazivamo dramskim te na koji su način povezani s dramskom, kazališnom, odnosno izvedbenom umjetnosti općenito. Uočili smo temeljna razlikovna obilježja dramskih tekstova, u odnosu na epske ili lirske tekstove, njihove stilske osobitosti, njima karakteristične postupke i temeljne dramske vrste. Upoznali smo se s početcima europske drame i otkrili što znači nedramski tekst pretvoriti u dramski (dramatizirati).

Povratak na vrh