x
Učitavanje

2.8 Osnovno i izvedeno značenje leksema

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

U prošloj smo jedinici ustanovili da neke riječi mogu imati jedno značenje, odnosno da nekom izrazu može biti pridružen samo jedan sadržaj te da takve riječi nazivamo jednoznačnicama. Također postoje i izrazi kojima se može pridružiti više od jednoga sadržaja, tada će ta riječ imati i više značenja, odnosno postat će višeznačnicom.

Razmislite ima li u jeziku više jednoznačnica ili višeznačnica.

Promotrite sljedeće fotografije.

Pokušajte ih opisati. Upotrebljavate li sve riječi u njihovu doslovnom značenju?

Povežite rečenice s gornjim fotografijama.

Srce mu je slomljeno.
fotografija A
Vatra mu je u očima.
fotografija C
Čovjek je zec.
fotografija B
null
null

Jesu li sve rečenice jasno razumljive govornicima hrvatskoga jezika? Upotrebljavaju li se u njima sve riječi u svojem temeljnom značenju?

Promotrite pozornije rečenicu: Čovjek je zec. Pridružite moguće sadržaje izrazu z-e-c:

null
null

Očito je da u gornjem primjeru riječ zec nije upotrijebljena u svojem osnovnom, doslovnom značenju – "životinja iz roda glodavaca", već se osnovno značenje riječi zec proširilo.

Osnovno značenje riječi; Denotativno značenje riječi

Osnovno, glavno ili neutralno značenje riječi koje dijeli većina govornika naziva se još i denotativnim značenjem.

Izvedeno značenje riječi; Konotativno značenje riječi

Novo, prošireno značenje riječi naziva se prenesenim, izvedenim, odnosno konotativnim značenjem.

Na koji se način oblikovalo novo, preneseno značenje riječi zec?

null
null

Očito je da čovjek i zec imaju nešto zajedničko, posjeduju neke slične osobine – ili je riječ o "plašljivoj osobi", što je osobina koju često povezujemo sa zecom ili pak čovjek ima neko od karakterističnih zečjih fizičkih obilježja.

Metafora

Vidjeli smo iz gornjeg primjera da je riječ zec svoje značenje proširila na temelju sličnosti, odnosno na temelju neke zajedničke osobine s čovjekom.

Metafora

Način oblikovanja prenesenoga značenja na temelju sličnosti, kojim nastaje novo, izvedeno, denotativno značenje riječi, naziva se metafora.

Zanimljivost

U klasičnoj retorici metafora, figura riječi ili trop, neobično je upotrijebljen izraz prenesena značenja, zamjena za uobičajen izraz s kojim se nalazi u odnosu značenjske sličnosti. U temelju je toga shvaćanja uvjerenje da se različitim izrazima mogu izreći isti sadržaji, pa je metafora, čak i kada se tumači kao skraćena usporedba, tek nadomjestak koji kaže jedno, a podrazumijeva drugo (npr. Ana je lavica. znači da je Ana hrabra kao lavica).

U lingvistici se metafora tumači kao bitan čimbenik u proširenju leksičke, semantičke strukture.

Zadatak 1.

Poslušajte pozorno jednu radijsku vijest s terena.

TRANSKRIPT

Vijest je zapravo s nogometnog terena gdje su Vatreni upravo odigrali posljednji susret na vrućem gostujućem terenu. Počelo je upravo tako – vruće i vatreno, suparnička je momčad od prve minute otvorila vatru iz svih raspoloživih oružja, a vatrenoj je obrani najviše problema stvarao mladić u sredini terena. Taj je momak, kao što se i upozoravali u najavi susreta, doista živa vatra, više je puta zaiskrilo između njega i naših igrača, a večeras je doista bio „vruć“. Dali bismo ruku u vatru da će nam još nekoliko puta potpiriti pod nogama do kraja susreta. No, nakon vulkanskog prvog poluvremena plamen domaćih u nastavku je počeo sve slabije tinjati, naš je izbornik u vatru gurnuo još neke mlade snage i na koncu su domaći igrači jednostavno izgorjeli od prevelike želje. Još onako vruće glave zamjerili su sucu nekoliko spornih odluka, s tribine se moglo vidjeti kako im sijeva iz očiju, no arbitar je ostao ledenoga garda poslavši dvojicu na prijevremeno hlađenje u svlačionicu. Erupcija oduševljenja na našoj klupi označila je kraj susreta.

Nakon što ste poslušali radijsko izvješće, pridružite odgovarajuća značenja sljedećim "vatrenim" izrazima:

 Sijevala im je vatra iz očiju.
izrazit temperament
 Otvorili su vatru na nas.
pretjerani intenzitet nekog osjećaja
 Momak je živa vatra.
Biti izrazito ljut na koga.
  Izgorjeli su od prevelike želje.
žestoko napasti nekoga
null
null

"Vatreni" su izrazi u prethodnim rečenicama upotrijebljeni metaforički – vatru povezujemo s toplinom, potom (prema sličnosti) i sa strašću, intenzivnim, pa i žestokim osjećajima.

Procijenite jesu li riječi u sljedećim rečenicama upotrijebljene u svojem osnovnom (denotativnom) ili izvedenom (konotativnom) značenju.

Zadatak 2.

Pogledajte sljedeći videozapis.

Zadatak 3.

Nakon što ste pogledali video, riješite zadatak tako da slike zamijenite odgovarajućim pojmovima.

Okamenjena metafora

Metaforični izrazi koji su se toliko ukorijenili i udomaćili u jeziku da ih govornici više ne povezuju s njihovim osnovnim, denotativnim značenjima nazivaju se okamenjenim ili leksikaliziranim metaforama.

Primjer 1.

  • Ovo ovdje ti je moje grožđe, crno.
  • Kako je crno kad je crveno?
  • Crveno je jer je zeleno.
Kakvo je grožđe?
Dva trsa crnog grožđa koje još nije sasvim dozrelo.

Riječima pridružite odgovarajuće objašnjenje, na što se njihovo značenje odnosi te potom i na koji se način to značenje oblikovalo.

crno

,
,

crveno
,
,

zeleno
,
.
null
null

Primjer 2.

Promotrite ilustracije u nastavku. Opišite ih svojim riječima. Jeste li riječi upotrijebili denotativno ili konotativno? Je li riječ o nekom neuobičajenom izrazu?

Stadion je na nogama.

Pojeo sam dva tanjura.

Čitam Marulića.

Zadatak 4.

Je li riječ o metaforama? Postoji li sličnost između ljudi na stadionu i samog stadiona? Nalikuje li sadržaj tanjura na tanjur?

Jesu li riječi upotrijebljene u osnovnom, denotativnom značenju?

null
null

Pridružite izrazima odgovarajuće sadržaje.

Marulića
ljudi na stadionu
stadion
količina sadržaja tanjura
dva tanjura
Marulićevo djelo
null
null

Metonimija

Iz prethodnih je primjera vidljivo da riječi nisu upotrijebljene u svojem osnovnom, temeljnom značenju, već je riječ o izvedenom, prenesenom značenju. Također, očito je i da nije riječ o prenošenju značenja na temelju sličnosti, odnosno nekih zajedničkih osobina kao što je slučaj s metaforom - sadržaj tanjura ne nalikuje tanjuru, kao što ni ljudi ne stadionu nisu slični samom stadionu. Opet, jasno je da između osnovnoga i izvedenoga značenja postoji bliska povezanost.

Metonimija

Metonimija je oblikovanje prenesenoga značenja na temelju nekih stvarnih odnosa, na temelju bliskosti, odnosno prostorne ili vremenske, asocijativne povezanosti.

Dva su, dakle, temeljna načina postanka višeznačnica - metaforom ili metonimijom.

Zadatak 5.

Odredite jesu li sljedeće višeznačnice svoje značenje proširile na temelju metafore ili metonimije.

Nakon što smo ustanovili dva temeljna načina nastanka višeznačnosti jasno je da je odgovor na pitanje s početka - Ima li u jeziku više jednoznačnica ili višeznačnica? - svakako na strani višeznačnih riječi. Potreba za njihovim nastajanjem rezultat je svakodnevnih komunikacijskih potreba neke zajednice - potreba za imenovanjem nove pojave, predmeta, izuma, koncepta, aktivnosti...  Jezični mehanizmi uočavanja sličnosti (metafora) ili bliskosti (metonimija) omogućuju tako proširivanje značenja postojećim leksemima što je u komunikaciji puno učinkovitije i ekonomičnije od stvaranja potpuno novog leksema.

Korelacija

Sustavni popisi leksema hrvatskoga jezika sa svim izvedenim, konotativnim značenjima nalaze se u rječnicima, primjerice Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika, skupine autora, Velikom rječniku hrvatskog jezika, prof. V. Anića i drugima, dok su neki dostupni i online poput Školskog rječnika hrvatskoga jezika ili Rječnik hrvatskog jezičnog portala.

Detaljnije o rječnicima pogledajte u jedinici 2.10.

Projekt

Promatrajte medijske marketinške poruke – na televiziji, na internetskim portalima, u tiskovinama ili na reklamnim plakatima i otkrivajte na koji način one manipuliraju svojim značenjem - odredite na njima što više denotativnih i konotativnih značenja koja prenose. Nakon analize kreirajte vlastitu marketinšku poruku – snimite reklamni videozapis za sljedeći lektirni naslov ili izbor pjesama svojega omiljenog autora koristeći se spoznajama o mogućnostima stvaranja konotativnih značenja.

Primjer 3.

Promotrite ilustraciju jedne stare reklame, razmislite koje bi bilo denotativno, a koje konotativno značenje ove marketinške poruke te potom odgovorite na pitanja ispod.

Stara reklama praška za pecivo
Stara reklama za prašak za pecivo koja pokazuje baku kako peče kolače.

Jasno je da je osnovno, denotativno značenje gornje marketinške poruke - "stara baka peče kolače". Koja su neka od njezinih izvedenih, konotativnih značenja?

null
null

Primjer 4.

Promotrimo još dva (suvremenija) primjera reklama. Na koji način oni stvaraju konotativno značenje?

U prvom primjeru vidimo momka koji uživa režući pršut. To je svakako ono temeljno, osnovno, denotativno značenje te poruke. Pogledamo li bolje, uočavamo da pršut drži poput instrumenta (violine) čime sugerira (metaforički, po sličnosti) da je uživanje u pršutu nalik uživanju u glazbi virtuoznog svirača violine, odnosno da je proizvodnja i stvaranje kvalitetnog pršuta također umjetnost koja ima dugu i plemenitu tradiciju te zahtijeva posvećenost jednaku kao i ovladavanje tim klasičnim instrumentom. To bi, dakle, bila neka konotativna značenja ove reklamne fotografije. 

Na sličan način odredite osnovna i konotativna značenja na drugom plakatu te svoje istraživanje proširite na sve reklame s kojima se svakodnevno susrećete.

...i na kraju

U ovoj smo jedinici ustanovili najčešće načine na koje riječi mogu proširivati svoja značenja te utvrdili kako to značenje neposredno ovisi i o kontekstu unutar kojeg se ostvaruje. Analizirali smo različite mogućnosti preoblike značenja i otkrili kako uz ona općeprihvaćena, svima poznata i razumljiva, svaki korisnik hrvatskoga jezika može stvarati i nebrojena vlastita, autorska, osobna višeznačja kreativno se poigravajući izrazima, sadržajima i kontekstima te otkrivajući nove plodne izražajne mogućnosti vlastitoga jezika.

Povratak na vrh