x
Učitavanje

1.5 Jezik kao dio narodnog identiteta I.

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Podudaraju li se slike životinja sa zvukom njihova glasanja? Još od malena jasno raspoznajemo različite identitete prema načinu na koji se ti identiteti mogu izraziti, pa tako i prema oblicima komuniciranja. Vrijedi li to i za ljudske jedinke? Može li pojedinac uopće postojati bez jezika na kojem misli i na kojem se izražava?

Različiti jezici – različiti narodi?
Bijelim slovima na crvenoj podlozi napisani su pozdravi na različitim svjetskim jezicima.

Koje ste pozdrave prepoznali na prethodnom prikazu? Kojim jezicima pripadaju? Može li se jezik odvojiti od naroda? Ima li uopće naroda bez jezika?

Promotrite sljedeće zapise i pokušajte prepoznati pisma na kojima su nastali, odnosno zaključite kojim narodima pripadaju.

Pretpostavljamo da ste bez većih problema prepoznali narode i kulture kojima pisma s fotografija pripadaju (hijeroglifi - Egipćani, klinasto pismo - Sumerani, uglata glagoljica - Hrvati).

Jasan je to dokaz da je jezik (realiziran u govoru i u pismu) neodvojiv od identiteta zajednice, da se identitet upravo po jeziku najvećim dijelom ostvaruje i u njemu očituje.

Identitet

„Jezik je najsnažnije obilježje identiteta, i osobe i naroda.” (Josip Bratulić)

Jezik = narod

U staroslavenskom jeziku riječ jezik (językъ) upravo i znači narod. Ta se dva pojma, dakle, u potpunosti izjednačuju.

„Turci nalegoše na jazik hrvacki”,
piše pop Martinac na hrvatskoj redakciji (inačici) staroslavenskoga, svjedočeći o, za Hrvate, pogubnoj bitki s Turcima na Krbavskome polju 1483.

„Vre i svoj jezik zabit Horvati hote, ter drugi narod postati”,
pjeva u prvoj polovini 19. stoljeća Pavao Štoos na zavičajnom kajkavskom kritizirajući (malo)građanske običaje Hrvatica i Hrvata koji su odlučili govoriti pomodnim njemačkim jezikom želeći na taj način isticati pripadnost toj grupi govornika, istodobno prikrivajući svoje nacionalno podrijetlo.

I Martincu i Štoosu od davnina je jasno da se jezik ne može odvojiti od naroda, odnosno da postoji izravna veza narodnog jezika i narodnog identiteta.

Ako ste dobro riješili prethodna dva zadatka, uočili ste da su Hrvati u početcima, kada su tek došli u ove krajeve, imali, dakako, svoj vlastiti jezik (hrvatski) na kojem su komunicirali, no još ne i pismo kojim bi ga zapisivali. U dodiru s kršćanstvom usvojili su i drugi jezik – latinski te njegovo pismo – latinicu.

Razmislite – zašto Hrvati i ostali Slaveni nisu mogli zapisivati sve svoje riječi latinskim pismom?

Pomoć:

Bi li latiničkim pismom bilo moguće zapisati riječi poput "život", "jasnoća", "Mandžukić"?

Nedostatak latinice bio je, dakle, što nije ponudila mogućnost zapisivanja karakterističnih hrvatskih (i slavenskih) glasova – nepčanika, odnosno palatala. Je li onda latiničko pismo moglo u potpunosti odraziti sve osobitosti hrvatskoga jezika?

U 9. stoljeću sveti Ćiril i Metod, inače podrijetlom Grci iz Soluna, na poziv moravskoga kneza, u duhu ekumenske kršćanske ideje (više od stoljeća i pol prije crkvenoga raskola), stvaraju standardni jezik za sve Slavene (neorganski općeslavenski idiom) na koji prevode dijelove Biblije i evanđelja – taj se jezik naziva staroslavenski, kako bi sva slavenska subraća mogla razumjeti Božju riječ.

Staroslavenski

Staroslavenski je jezik neorganski idiom u čijem je temelju lokalni makedonski govor prema kojem su ga Ćiril i Metod oblikovali na korist svim Slavenima. Dakle, umjetno je dogovoren i ne treba ga miješati s praslavenskim, organskim idiomom iz kojeg su se razvili svi pojedinačni (organski) slavenski jezici.

Staroslavenski se naziva još i općeslavenski, crkvenoslavenski, starocrkvenoslavenski jezik...

Brat Ćiril (izvornoga imena Konstantin, kojega su još zvali i Filozofom) oblikovao je za taj jezik posebno pismo koje će imati sve ono što je latinici nedostajalo – sustav bilježenja tipičnih slavenskih glasova (palatala).

Slaveni, a onda tako i Hrvati, dobivaju prvo pismo za svoje jezike.

To se pismo zove glagoljica.

Najstarija hrvatska zapisana riječ zapisala se upravo tim pismom.

Kutak za znatiželjne

Mnoštvo je teorija o podrijetlu glagoljice. Neki su pokušavali Konstantinu osporiti autorstvo, no evo nekoliko zanimljivosti koje se ujedno ističu i kao dokaz da je riječ o autorskome djelu kršćanina.

Prvo slovo, kojim pismo započinje, slovo Az, sastavljeno je od najprepoznatljivijega kršćanskog simbola – možete li ga uočiti?

Az, prvo slovo glagoljice
Az, prvo slovo glagoljice.

Još su dva simbola (uz križ) tipična za kršćanstvo – trokut (simbol Svetoga Trojstva) te krug (simbol beskonačnosti, Božjega savršenstva) čijom su kombinacijom nastala slova I i S.

Glagoljička slova I i S
Primjer glagoljičkih slova I i S.

Dakle, glagoljička slova I i S bila su, u skladu s kršćanskom simbolikom, gotovo savršeno oblikovani znakovi koji su jedini bili dostojni odraziti ime ponajčešće zapisivano u kršćanskim tekstovima, najčešće kraticom – IS, što je značilo Isus.

Ćiril je autorski oblikovao mnoga slova, dok je, smatra se, ostala sastavio po uzoru na grčki alfabet.

Početci pismenosti svih Slavena vezuju se uz djelovanje Svete braće, a od svih slavenskih naroda Konstantinovo su pismo najviše prihvatili upravo Hrvati, razvivši uskoro i jedinstvenu vlastitu inačicu karakteristično dizajniran hrvatski font – uglatu glagoljicu.

Glagoljica je, uz hrvatski jezik, bila jedna od najsnažnijih obrana nacionalnog identiteta tijekom dugih pola tisućljeća, braneći hrvatski prostor.

Kutak za znatiželjne

Pogledajte kako vaša imena izgledaju na glagoljici na sljedećim poveznicama!

Poveznica 1

ili

Poveznica 2

Napišite tajnu kodiranu poruku – osobi koja vam je draga ili, možda, pak, kod vas izaziva suprotne osjećaje. Poruku će moći odgonetnuti tek kada se upozna sa svim glagoljskim slovima. U protivnom, ostaje vam barem zadovoljština da je poruka upućena pravoj osobi.

Funkcionira li Ćirilovo pismo i danas?

Pokušajte razvrstati ova obilježja i riješiti nedoumice.

prvo hrvatsko pismo

Latinica

Glagoljica

Ćirilica

null
null

Ćirilica

Ćirilica je također hrvatsko pismo, ravnopravno se koristi od 12. stoljeća, a, kao što ste mogli zaključiti iz prethodnoga zadatka – sastavili su je učenici Ćirila i Metoda te su to pismo upravo u čast njihova učitelja nazvali ćirilicom. Hrvatska varijanta u naše je krajeve došla malo više od dva stoljeća nakon glagoljice, naziva se još hrvatskom ćirilicom ili bosančicom.

Dakle, hrvatska se kultura u najranije doba odvija na

jezika.
To su (kronološki):
,
,
.

Također, ti se jezici ostvaruju na trima različitim pismima (kronološkim redom):
,
i
.
null
null

Što nam to govori o narodnom identitetu?

Čak tri jezika i tri pisma koja međusobno zajednički postoje tijekom najranijih razdoblja hrvatske i europske srednjovjekovne kulture dokaz su vrlo slojevitog, osebujnog i bogatog identiteta hrvatskoga naroda. Jezici i pisma prisutni su u najrazličitijim područjima života u Hrvatskoj.

Jezik = osobnost

Poslušajte sljedeće audiozapise.

Snimka 1
TRANSKRIPT

Pivarić ide na ubačaj, oštra lopta, Walker reagira, tu je Perišić, Perišić, Mandžukić, i Mandžukić, i Mandžukić, i Super Mario je zabio i doveo nas ha-ha-ha-ha...


Snimka 2
TRANSKRIPT

Pivarić ide na ubačaj, oštra lopta, Walker reagira, tu je Perišić, Perišić, Mandžukić, i Mandžukić, i Mandžukić, i Super Mario je zabio i doveo nas ha-ha-ha-ha...

Snimka 3
TRANSKRIPT

(mukanje krava, cijuk pilića, rikanje lava)

Možemo li zamisliti „govornike” sa snimki?

Želimo li prepoznati kojoj grupi pripadaju, lako ćemo odrediti prema jezicima prve i posljednje snimke – ljudski, odnosno životinjski. Identitet govornika druge snimke (Snimka 2) iako govori razumljivim jezikom, ne možemo sa sigurnošću prepoznati.

Možemo li, svejedno, prema jezičnim obilježjima, zaključiti nešto o pojedinačnim osobnostima „govornika” svih triju snimaka? Nešto o njihovu karakteru, psihičkim osobinama, trenutačnom psihičkom stanju? Koji nam govornik nudi najviše informacija? Kod kojeg nam je najlakše to odrediti?

Na osnovi samo jedne kratke jezične cjeline uspjeli smo otkriti osobine govornika toga jezika. Najviše njih mogli smo iščitati iz ljudskoga govora s prve snimke, što pokazuje da je ljudski jezik jedan od najsloženijih sustava znakova za sporazumijevanje.

Jezik može odražavati mnogostruke slojeve osobnosti njegovih korisnika, odnosno svaki se pojedinačni identitet na mnogo načina pokazuje u jeziku govornika.

Promotrite rečenicu i pokušajte, slijedom novostečenih spoznaja, zaključiti ponešto o identitetu govornika te identitetu naroda kojem pripada:

„Help pipl, totalno fensi! Nije copy paste. CU u mallu, nedjelja! pls šer ty!”

...i na kraju

U ovoj smo jedinici naučili:

Povratak na vrh