x
Učitavanje

3.2 Razlikujemo monološke i dijaloške vrste pisanih tekstova

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Svakodnevno se susrećemo s usmenim (govorenim) i pisanim tekstovima različitih vrsta. S njima se susrećemo u privatnome i javnome životu, pa tako razlikujemo osobnu i javnu svrhu/namjenu teksta. Tekstovi namijenjeni javnoj uporabi jesu oni s kojima se susrećemo u nastavi, čitajući novine i gledajući televiziju, različite obavijesti, osvrti, izvješća i sl. Tekstovi koji su govoreni ili pisani da bi se osobna poruka prenijela manjem broju nama poznatih ljudi imaju osobnu svrhu/namjenu.

Zadatak 1.

Razmislite s kojim ste se sve tekstovima jučer i danas susreli i jesu li bili namijenjeni osobnoj ili javnoj komunikaciji. Jeste li primijetili prema kojim se obilježjima te dvije vrste tekstova razlikuju?

Zanimljivost

Tekst je usmeni (govoreni) ili pisani iskaz veći od rečenice i povezan u smislenu cjelinu koja ima prepoznatljivu komunikacijsku funkciju. Budući da tekst nastaje povezivanjem elemenata u smislenu cjelinu, tekstom u širem smislu možemo nazvati sve ono što ima komunikacijsku funkciju – umjetničku književnost, ali i strip, film, ples, sliku ili skulpturu, novinski članak itd.

Riječ tekst ima više značenja. Pogledajte definiciju teksta i sva njegova značenja na Hrvatskome jezičnom portalu.

Vrste tekstova

Tekstove možemo podijeliti s obzirom na različite kriterije. S obzirom na njihove stilske osobine, tekstove dijelimo na književne i neknjiževne.

Podjela tekstova
TEKSTOVI
KNJIŽEVNI NEKNJIŽEVNI
  • književnoumjetnički
  • razgovorni
  • novinarski
  • publicistički
  • administrativni
  • znanstveni

Pogledajte kako su učenici Klasične gimnazije u Zagrebu napravili predstavu na temelju Homerova antičkoga teksta Odiseja u kojoj su nastupili učenici svih razreda Klasične gimnazije.

Korelacija

Veličina Odiseje vidi se, između ostalog, i u tome što i dan danas služi kao inspiracija brojnim umjetničkim djelima, pa čak i izvan područja književnosti. Više o tome saznajte u rubrici Zanimljivost.

Odisej
Kip Odiseja iz profila. U uzdignutoj lijevoj ruci drži zdjelicu. Statua ima otkinuti nos te palac i kažiprst desne ruke.

Zanimljivost

Filmsko remek-djelo znanstvene fantastike 2001: Odiseja u svemiru iz 1968. godine koje je producirao i napisao Stanley Kubrick (1928.–1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent. Scenarij za film napisali su zajedno Kubrick i Arthur C. Clarke. Iako je u početku doživjela različite reakcije kritike i publike, Odiseja u svemiru stekla je kultni status. Nominirana je za četiri Oscara, a osvojila je onaj za najbolje vizualne efekte. Danas taj film kritičari i filmaši smatraju jednim od najvećih i najutjecajnijih filmova ikad snimljenih.

U novije vrijeme, 1997. godine, snimljena je televizijska adaptacija pod naslovom Odiseja, čiji je redatelj Andrei Konchalovsky, a u ulozi glavnog junaka proslavio se Armand Assante.

Svaki lik nazvan prema Odiseju nosi sa sobom simboliku – ima osobine pustolova, mudrog i lukavoga čovjeka. Odiseja je, između ostalog, udarila temelje jednima od najvećih romana hrvatske, ali i svjetske književnosti – modernom romanu Ranka Marinkovića Kiklopu i romanu struje svijesti Jamesa Joycea Uliksu.

Više o Odiseju možete pročitati na sljedećim poveznicama: film Odiseja, Godina Troje, Nausikaja, Odisej.

Neknjiževni tekstovi

Podjela prema svrsi i stilskim obilježjima teksta

  • opisni (deskriptivni)
  • pripovjedni (narativni)
  • izlagački (ekspozitorni)
  • raspravljački (argumentativni) 
  • upućivački (instruktivni).

Podjela s obzirom na organizaciju teksta, odnosno prema obliku

  • neprekinuti – rečenice su uklopljene u ulomke, a ulomci u poglavlja, poglavlja u knjige
  • isprekidani – podatci prikazani u obliku grafikona, tablica, obrazaca, zemljovida, umnih mapa, poziva, oglasa i sl.
  • mješoviti – kombinacija neprekinutih i isprekidanih tekstova – u tekstu organiziranom u ulomke, poglavlja i knjige umeću se prikazi u obliku grafikona, tablica, obrazaca, zemljovida, umnih mapa, poziva, oglasa i sl.

Primjer 1.

U sljedećim tablicama promotrite podjelu tekstova.

Pripovjedni (narativni)
tekstovi
  • priča
  • prepričavanje
  • vijest
  • obavijest
  • priopćenje
  • izvješće
  • reportaža
  • životopis
  • autobiografija
  • intervju
  • SMS poruka
  • elektronička poruka
  • pozivnica
  • pismo
  • čestitka
  • razglednica...

   

Raspravljački (argumentativni)
tekstovi
  • rasprava / diskusija / debata
  • polemika
  • kritika
  • književna interpretacija
  • problemski članak
  • komentar
  • razmatranje
  • predavanje
  • recenzija
  • raspravljački esej...

   

Opisni (deskriptivni)
tekstovi
  • opis osobe
  • opis prostora
  • opis predmeta
  • opis prirode...

   

Upućivački (instruktivni)
tekstovi
  • recept
  • propis
  • uputa (instrukcija)
  • tumačenje
  • predavanje...

Monološki i dijaloški tekstovi

Tekstove možemo podijeliti i s obzirom na broj osoba koje sudjeluju u nastanku teksta, pa tako imamo monološke dijaloške vrste tekstova.

Monološki i dijaloški tekstovi

U monološkim tekstovima jedna osoba stvara tekst koji upućuje drugoj osobi ili osobama. Monološke tekstove čine npr. opis, priča, prepričavanje, izvješćivanje, životopis, pozivnica, čestitka, pismo...

U dijaloškim tekstovima dvije osobe sudjeluju u stvaranju teksta, ali u širem smislu može ih biti i više. Dijaloške tekstove čine npr. intervju, dijaloška rasprava, poslovni razgovor, rekreativni razgovor...

Poslušajte primjer izvješća koje pripada monološkoj vrsti teksta te intervju kao primjer dijaloške vrste teksta.

Izvješće o putovanju učenika u Belgiju u okviru izvannastavne aktivnosti "Međukulturalnost" i intervju učenice Marte Alerić s književnikom, publicistom i novinarom Mladenom Kušecom s natječaja Lovrakovi dani kulture
TRANSKRIPT

Primjer izvješća

„Dana 11. siječnja 2020. skupina učenika otputovala je u pratnji svojih nastavnika u Belgiju u okviru izvannastavne aktivnosti Međukulturnost. Riječ je o međunarodnome programu koji se realizira u sklopu višegodišnje suradnje naše škole i fakulteta Artesis University College iz Antwerpena. Učenici i njihovi nastavnici boravili su u Belgiji od 11. do 15. siječnja 2020. te su sudjelovali u mnogim aktivnostima vezanima uz belgijski obrazovni sustav. Učenici i njihovi nastavnici posjetili su Osnovnu školu Musica u kojoj su bili na nastavi u 5. razredu. Navedena škola divan je primjer funkcioniranja multikulturnosti u obrazovnom procesu. Nastava se temelji na kreativnosti i osobnome pristupu.“

Primjer intervjua

Intervju učenice Marte Alerić s književnikom, publicistom i novinarom Mladenom Kušecom.

  1. „Kad razgovarate s djecom, djeca su iskrena, spontana. O čemu vole razgovarali? Što ih najviše muči?
    Kad razgovaram s djecom, ja imam svoj štos. A to je da najprije ja tebe saslušam. Saslušam o čemu ti želiš razgovarati, a zatim, jer imam iskustva, znam kako razgovor voditi jer su i mene drugi vodili. Djecu dobivam tako da ih puštam da govore ono o čemu oni žele govoriti, a ja onda usput dodam svoja pitanja.
  2. Koje su Vaše knjige djeci najzanimljivije?
    Djeca uvijek traže knjige u kojima se zbiva neka akcija. Veliki je uspjeh imala moja knjiga Donatela, a knjiga Plavi kaputićje sigurno najčitanija moja knjiga koja je imala više od deset izdanja, kao i Tonkica Palonkica Frrr. Uskoro mi izlazi i knjiga Bijela vrana.
  3. Vi ste pjesnik, pripovjedač, publicist, novinar. Kako ste sve uspjeli spojiti?
    To nije teško jer to jedno iz drugoga proizlazi. Bio sam najmlađe dijete u obitelji. Kad su se moj brat i sestra oženili, dobili su djecu i razlika između te djece i mene nije bila velika. Oni bi mi dovodili svoju djecu, a ja sam ih morao čuvati. Kad su oni postali malo veći, ja sam, da bih ih zabavio, počeo izmišljati male pjesmice, zagonetke jer inače nisam s njima mogao izići na kraj. Jedan bi bježao na ulicu, jedan se penjao po granama, jedan se tukao. I, na sreću, ja sam ih svojim pjesmama i pričama zabavljao. Ali oni su jako dobro slušali i morao sam, jer bi me inače ispravljali, te pjesme i priče zapisati. Jednoga dana, kad je moja bilježnica već bila puna, došao je u našu školu književnik Milivoj Matošec. I dok je čekao, uzeo je moju bilježnicu koja je bila sva zgužvana, kao da su je vrapci žvakali. Rekao mi je: „Kupi sutra novine pa ćeš nešto vidjeti. I tako je bila objavljena moja prva pjesma.“ Ja sam mu poslije donosio puno pjesama, ali ponekad ne bi uzeo ni jednu. I na tome sam mu zahvalan. Jer je bio pošten. I želim da to svatko bude. Kada je nešto dobro, da to kaže, a kada je nešto loše, da ti smije to reći. Od srca želim svoj djeci da imaju takvog prijatelja.

Tekstovi se ne javljaju kao čiste vrste, nego u sebi nose obilježja dvije ili više tekstnih vrsta. Na primjer kada opisujemo neki događaj ili o njemu pripovijedamo, možemo se služiti i raspravljanjem i upućivanjem, u pripovjedno djelo često imamo uklopljen opis prostora i osoba, upućivački tekstovi imaju obilježja pripovijedanja i sl.

Opisivanje

U stvaranju književnih i neknjiževnih tekstova važnu ulogu ima postupak opisivanja.

Opisivanje

Opisivanje je postupak kojim riječima predočavamo izgled i druga obilježja bića, stvari, prostora i pojava koja doživljavamo osjetilima.

Subjektivan i objektivan opis

Opis može biti subjektivan i objektivan.

Subjektivan opis temelji se na osobnome doživljaju onoga koji opisuje, pa se tako opisivač služi slikovitim izrazima i stilskim izražajnim sredstvima. U opisu se rabe višeznačne riječi i prenesena značenja, zato je takav opis pogodan za razgovorne i književne opise.

Objektivan opis temelji se na činjenicama, iznose se precizni i točni podatci koji ne ovise o osobnom doživljaju opisivača, raspored i plan pojedinosti postupan je i cjelovit. Opis je neovisan o raspoloženju i odnosu opisivača prema predmetu opisivanja. U opisu se rabe jednoznačne riječi i precizni izrazi, zato je takav opis pogodan za opise u poslovnim razgovorima i znanstvenim opisima.

Plan opisa – kompozicija

Plan opisa
Uvod obrazloženje izbora, dojam, osnovne činjenice o onome što opisujemo
Razrada povezivanje rečenica tako da svaki uočeni detalj dobije svoje mjesto i značenje u cjelini opisa; u subjektivnome se opisu najviše služimo imenicama i pridjevima kako bismo dali slikovit opis
Zaključak izdvajamo osnovnu misao ili naš odnos prema onom što opisujemo

Zadatak 2.

Opisujemo ono što primamo osjetilima: vidom (vizualno), sluhom (auditivno), mirisom (olfaktivno), okusom (gustativno) i dodirom (taktilno). 

Krajolik možemo doživjeti gledanjem, slušanjem, mirisima, okusom i opipom. Odaberite jednu od ponuđenih fotografija i opišite je usmeno ili pisano prema predloženom planu opisa. Fotografiju možete opisati subjektivno ili objektivno. 

Pripada li taj opis monološkoj ili dijaloškoj vrsti teksta? Ako ne znate odgovor, pročitajte još jednom obilježja tih dviju vrsta tekstova. 

Pripovijedanje

Kada nešto želimo ispripovijedati, važno je imati ''crvenu nit'' koje se držimo od početka do kraja. Saznajte u nastavku na koje se načine može pripovijedati.

Pripovijedanje, naracija

Pripovijedanje (naracija) usmeno je ili pisano iznošenje događaja koje smo doživjeli, kao i onih o kojima smo doznali od drugih ljudi. U pripovjednom tekstu najčešće sudjeluju osobe i likovi.

Pripovijedanje je nešto složenija tekstovna razina u odnosu na opisivanje. Pripovijedati se može subjektivno (npr. priča, pripovijetka) i objektivno (npr. vijest, izvješće).

Oblici pripovijedanja

Pričanje – kreativni čin stvaranja nove priča na osnovi poticajnoga događaja/doživljaja (stvarnoga ili izmišljenoga, vlastitoga ili tuđega)
stvaranje priče, putopisa...
Prepričavanje – ponavljanje pročitane priče ili priče koju smo čuli
informativno, doslovno i stvaralačko
Izvješćivanje – pripovijedanje o događajima, pojavama ili predmetima koje određuje točnost, jasnoća, kratkoća, objektivnost i prikladnost teksta osobama kojima se namjenjuje
vijest, sažetak, izvješće, životopis...

Čitalačka pismenost

Korelacija

Da bismo razvili čitalačku pismenost, trebamo čitati različite vrste tekstova i naučiti strategije čitanja s obzirom na obilježja pojedine vrste teksta. Čitanje tekstova promijenilo se u odnosu na prijašnja vremena. Prije je čitanje bilo više usmjereno na pamćenje podataka, a danas se više traži sposobnost da se traženi podatci pronađu, da ih se razumije i da ih se primijeni. Dakle, da biste aktivno sudjelovali u današnjem društvu znanja, trebate znati pronaći potrebne informacije iz različitih medija, razumjeti ih, promišljati o njima te zauzeti o njima kritički stav.

Suvremene spoznaje govore o tome da je čitalačka pismenost, osim što predstavlja temelj za uspjeh u obrazovanju, preduvjet aktivnom sudjelovanju u većini područja života odrasle osobe. Više o čitalačkoj pismenosti i kako je poticati možete pronaći u rubrici Zanimljivost. 

Vježba čitanja s predviđanjem

Izradi vježbu

Čitanje s predviđanjem zanimljiv je način čitanja teksta, a na ovaj se način mogu čitati književni i neknjiževni tekstovi.

Odaberite jedan tekst iz novina, knjige, udžbenika i sl. i na temelju naslova i podataka koje možete vidjeti prije početka čitanja teksta (na primjer bilješke o autoru, datuma, mjesta i vremena radnje, strukture teksta, naslova, istaknutih riječi i sl.) pokušajte predvidjeti vrstu teksta i o čemu bi tekst mogao govoriti. Odredite koji tekst pripada monološkoj, a koji dijaloškoj vrsti teksta te očekujete li da će tekst biti težak za razumijevanje ili neće. Zatim počnite čitati tekst tako da čitate ulomak po ulomak. 

Prije čitanja svakoga ulomka u trostupačnu tablicu predviđanja upišite zapažanja i odgovore na prva dva pitanja, a nakon što ste pročitali tekst, odgovorite i na pitanje u trećem stupcu.

Što mislite o čemu će biti riječi u ovom dijelu teksta? Na temelju kojih ste podataka to zaključili? O čemu je zaista bilo riječi u tekstu?
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Zanimljivost

Čitalačka pismenost povezana je i sa sklonošću prema cjeloživotnom učenju te aktivnom sudjelovanju u društvenim i političkim događajima. Podatci iz brojnih istraživanja pokazuju utjecaj čitalačke pismenosti na završetak srednje škole i/ili nastavak tercijarnog obrazovanja. Čitalačka pismenost utječe čak i na odabir fakulteta, kao i na upornost studenata u završavanju fakulteta. A diploma fakulteta, s druge strane, ponovno utječe na vrstu zaposlenja, kao i na kasnije prihode.

(izvor: Čitalačka pismenost, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja)

...i na kraju

U ovoj smo jedinici govorili o tekstu kao jezičnoj jedinici većoj od razine rečenice. Rekli smo da je tekst usmeni (govoreni) ili pisani iskaz veći od rečenice i povezan u smislenu cjelinu koja ima prepoznatljivu komunikacijsku funkciju. Podijeli smo tekstove s obzirom na njihova stilska obilježja na književne i neknjiževne tekstove. Neknjiževne tekstove podijeli smo prema svrsi i stilskim obilježjima teksta na opisne (deskriptivne), pripovjedne (narativne), izlagačke (ekspozitorne), raspravljačke (argumentativne) i upućivačke (instruktivne) tekstove, a s obzirom na organizaciju teksta na neprekinute, isprekidane i mješovite tekstove. Objasnili smo da tekstove s obzirom na broj osoba koje sudjeluju u nastanku teksta dijelimo na monološke i dijaloške. Naveli smo obilježja opisnih i pripovjednih tekstova, kompoziciju teksta, postupke oblikovanja teksta, objektivno i subjektivno opisivanje i pripovijedanje. 

Povratak na vrh