x
Učitavanje

1.2 Hrvatski standardni jezik i narječja

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Prisjetimo se da hrvatski jezik podrazumijeva sve hrvatske govore (idiome) kojima su, govorom i pismom, komunicirali svi govornici hrvatskoga jezika. Govornici hrvatskoga jezika koristili su ih u prošlosti, koriste ih u sadašnjosti i koristit će ih u budućnosti. Govore njima bez obzira na prostor u kojem žive. Hrvatski jezik obuhvaća standardni jezik (neorganski idiom), kao i sve mjesne (organske idiome) i druge idiome.

Prisjetimo se što smo rekli u prošloj jedinici.

Standardni jezik

Standardni jezik služi kao opće sredstvo sporazumijevanja.

Zato je svaki standardni jezik

  • autonoman (samostalan) u odnosu na ostale idiome (uključujući i idiome štokavskoga narječja)
  • normiran (propisan pravilima)
  • funkcionalan u svim komunikacijskim situacijama
  • stabilan u prostoru
  • gipko postojan u vremenu (teži što manjim promjenama, odnosno polagano se mijenja na svim jezičnim razinama, pa tako ''dopušta'' i nove riječi za nove pojmove).

Ne postoje izvorni govornici standardnoga jezika, odnosno njegova pravila (norme) svi počinjemo učiti u školi.

Uz standardni jezik, hrvatski jezik obuhvaća tri narječja koja se prema upitnoj zamjenici nazivaju:

  1. čakavsko narječje
  2. kajkavsko narječje
  3. štokavsko narječje

Narječja se dijele na dijalekte.  

Poslušajte zvučni zapis na čakavskome narječju. 

Zvučni zapis čakavskog narječja
TRANSKRIPT

Usta sam rano jer sam ima ić na pjacu po pomidore.

Kutak za znatiželjne

Na čakavskome narječju snimljena je jedna od najgledanijih hrvatskih serija – Naše malo misto. Pogledajte epizodu serije po vlastitom izboru na sljedećoj poveznici.

Poslušajte zvučni zapis na kajkavskome narječju. 

Zvučni zapis kajkavskog narječja
TRANSKRIPT

Ustal sam rano jer sam štel ići na plac po paradajza.

Kutak za znatiželjne

Na kajkavskome narječju snimljena je jedna od najglasovitijih hrvatskih serija – Gruntovčani. Pogledajte desetu epizodu serije (ili bilo koju drugu) na sljedećoj poveznici.

Poslušajte zvučni zapis na štokavskome narječju.

Zvučni zapis štokavskog narječja
TRANSKRIPT

Usto sam rano jer sam moro ić na tržnicu po rajčice.

Kutak za znatiželjne

Na štokavskome narječju snimljena je jedna od najpoznatijih hrvatskih serija, nastala prema romanu Ivana Raosa – Prosjaci i sinovi. Pogledajte prvu epizodu serije (ili bilo koju drugu) na sljedećoj poveznici.

Narječja (točnije, dio čakavskoga i štokavskoga narječja) se dijele prema refleksu jata na dijalekte:

  • ikavski
  • ekavski
  • jekavski
  • ikavsko-ekavski.

Primjerice, postoje ovi dijalekti: ikavski čakavski (južnočakavski), ekavski čakavski (sjevernočakavski), jekavski čakavski (lastovski), ikavsko-ekavski čakavski (srednjočakavski) itd.

Za razliku od toga, kajkavsko je narječje ekavsko, odnosno ne dijeli se na dijalekte prema refleksu jata, ali sadrži brojne mjesne govore.

Dakle, dijalekte čine i mjesni govori koji se međusobno razlikuju po vlastitim osobinama. To su govori različitih mjesta u Republici Hrvatskoj (na primjer dubrovački govor, vukovarski govor, varaždinski govor, rapski govor, hvarski govor i dr.).

Tablica hrvatskih narječja i dijalekata

NARJEČJA ČAKAVSKO narječje KAJKAVSKO narječje ŠTOKAVSKO narječje
DIJALEKTI SJEVERNOČAKAVSKI (ekavski) ZAGORSKO-MEĐIMURSKI NOVOŠTOKAVSKI (ikavski)
SREDNJOČAKAVSKI (ikavsko-ekavski) GORANSKI NOVOŠTOKAVSKI (ijekavski s perojskim govorom)
BUZETSKI (gornomiranski) KRIŽEVAČKO-PODRAVSKI NOVOŠTOKAVSKI (ekavski)
JUGOZAPADNI ISTARSKI (štakavski čakavski) TUROPOLJSKO-POSAVSKI SLAVONSKI s virovitičkim i kostajničkim istočnobosanskim govorima
JUŽNOČAKAVSKI (ikavski) PRIGORSKI
LASTOVSKI (jekavski) DONJOSUTLANSKI

Karta hrvatskih narječja i dijalekata

KARTA HRVATSKIH NARJEČJA I DIJALEKATA
Karta Hrvatske na kojoj su označena područja na kojima se upotrebljavaju kajkavski, štokavski i čakavski dijalekti te dodatne podjele svakog od tri navedena dijalekta.

Obilježja hrvatskih narječja

Hrvatska se narječja razlikuju po upotrebi glasova (primjerice, u štokavskom se narječju često gubi početno (npr. oću umjesto hoću) i provođenju glasovnih promjena (primjerice, u kajkavskom se narječju najčešće ne provodi sibilarizacija). 

Jednako se tako i oblici riječi razlikuju od narječja do narječja (na primjer, u kajkavskom narječju umanjenice završavaju na  ek – sinek umjesto sinčić).

Uslijed doticaja s pripadnicima različitih naroda, govornici hrvatskih narječja preuzimali su riječi iz različitih jezika pa u čakavskom narječju uočavamo brojne talijanizme, dok su u kajkavskom narječju česti germanizmi, odnosno turcizmi u štokavskom.

Obilježja narječja pogledajte u tablici.

 


ČAKAVSKO NARJEČJE KAJKAVSKO NARJEČJE ŠTOKAVSKO NARJEČJE
GLASOVI Zamjena glasa m glasom n na kraju riječi (npr. odlazin)
Zamjena glasa lj glasom j (npr. jubav)
Slogotvorno r pojavljuje se uz popratni vokal (npr. sarce umjesto srce)
Ne provodi se sibilarizacija (npr. Idem majki.)
Ne provodi se zamjena l sa o, odnosno vokalizacija (npr. išel, došel)
Javlja se protetičko v (npr. vučitelj)
Gubljenje glasa h (npr. 'oću, 'ajde)
Stezanje glasova ao u o (npr. pos'o, iš'o)
OBLICI RIJEČI Čuvaju se stari oblici padeža (npr. u knjigah umjesto u knjigama)
Infinitiv gubi i u nastavku (npr. pivat', dilit')
Oblici ponekih zamjenica se sažimaju (npr. ki umjesto koji)
Čuvaju se stari oblici padeža (npr. nema žen umjesto nema žena)
U 3. licu množine prezenta širi se osnova glagola (npr. moreju, ideju)
Česte su umanjenice na -ek (npr. sinek, kokotiček)
Određeni pridjev može se koristiti čak i kao dio imenskoga predikata (npr. Bil je dobri muž.)
Infinitiv gubi i u nastavku (npr. disat', mislit')
Većina dijalekata koristi samo određeni oblik pridjeva (npr. visokog)
LEKSIK Česte su posuđenice iz talijanskoga jezika, odnosno talijanizmi (npr. kantun/ugao, ponistra/prozor, pomidor/rajčica) Česte su posuđenice iz njemačkoga jezika, odnosno germanizmi (npr. špigl/ogledalo, šrafincinger/odvijač, falinga/mana) i iz mađarskoga jezika, odnosno hungarizmi (npr. betežen/bolestan, hahar/propalica, šogor/šurjak) Česte su posuđenice iz turskoga jezika, odnosno turcizmi (npr. avlija/dvorište, komšija/susjed, pendžer/prozor)

Čakavsko narječje

Pročitajte sljedeću rečenicu i otkrijte na kojem je narječju:

„i zadnji parst na rukah da bi tebi za jubav kad bi me ti tila, ali pošto nećeš, odlazin ča!”

Zanimljivost

Uz čakavicu postoji i cakavica kojoj je obilježje depalatalizacija, primjerice govornici kažu „ca, cudo, covik”. Koristi se pretežito na otocima (npr. Rab, Pag, Krk, Vis, Brač, Cres, Lošinj, Hvar).

Cakavicom se koriste i članovi grupe Šo!Mazgoon u nekim svojim pjesmama: YouTube - So!Mazgoon - Na Palagruzu

Povežite riječi iz rečenice na čakavskome narječju s opisom razlike u odnosu na standard.

parst (umjesto prst)
na rukah (umjesto na rukama)
da (umjesto dao)
jubav (umjesto ljubav)
tila (umjesto htjela)
odlazin (umjesto odlazim)
null
null

Kajkavsko narječje

Pročitajte sljedeću pjesmu i otkrijte na kojem je narječju:

Dragutin Domjanić

Božić

Posipal bi snegom
vse pute
i spunil z veseljem
vse kute,
da smeh i popevka zvoni,
da brigah i tugah
ni,
da suza već oko ne muti,
da vsaki si v srcu
oćuti:
Božić je došel nam vesel,
vsakomu sreće donesel
v sela i grade i gaj,
meni takaj!

Povežite riječi iz pjesme na kajkavskome narječju s opisom razlike u odnosu na standardni jezik.

Došel, vesel
Ostaje l umjesto o
Sneg, smeh
Stari nastavci
Ni brigah i tugah
Ekavica
null
null

Štokavsko narječje

Pročitajte sljedeći ulomak i otkrijte na kojem je narječju:

Ulomak iz drame Ekvinocij Ive Vojnovića

JELE: Ti si živio i zaboravio...

NIKO: I pobjego – jes' jes'! Pobjego! Pravo si rekla. Eh! (...) Čini mi se anci odnio sam ti i zlato što sam ti darovo u ljubavi. Grubo grubo! Ma, što ćeš? Brez straha, brez posla, bijen od oca, ćeran od svakoga kako da ne pobjegnem iz toga pakla? (...) Malo po malo podigo sam se i počeo sam ćućet sve žudnje onijeh odrlija i hajduka novoga svijeta.

U kojim riječima iz teksta prepoznajete osobinu stezanja glasova ao u o?


Koja od riječi iz teksta je posuđenica iz turskoga jezika?

Što znači ćeran?
null
null

Zanimljivost

Govornici različitih narječja i dijalekata hrvatskoga jezika danas se, zbog bržih i lakših načina putovanja, bolje međusobno razumiju no što su se razumjeli u prošlosti. U videu pogledajte je li to uvijek tako ili nije. :)

Zagrepčani pogađaju dalmatinske riječi

...i na kraju

U ovoj jedinici ponovili smo osnovna obilježja standardnoga jezika, narječja i dijalekte hrvatskoga jezika te naučili njihova osnovna obilježja i razlike. Za kraj pokušajmo riješiti križaljku s dijalektizmima.

Riješite sljedeću križaljku o hrvatskom jeziku i njegovim narječjima.

Povratak na vrh