Volite li čitati novine u tiskanom izdanju ili radije pratite novinske portale? Na koji se način informirate o aktualnostima u svijetu oko vas? U ovoj jedinici upoznat ćete najvažnija obilježja tekstova koje stvaraju novinari i publicisti, saznati možda neke male tajne njihova ''zanata'', ali i promisliti o tome može li se i na koji način manipulirati porukom koju nam prenose (a da toga možda nismo ni svjesni).
Primjer 1.
Pročitajte sljedeće naslove i razmislite gdje se takvi i slični naslovi često pojavljuju. Također, posebnu pozornost obratite na predikate i atribute u njima.
Hrvatska u crvenom! Čudovišni valovi! Popularna plaža nestala, kaos u gradovima, najstariji mještani u šoku!
Slavni glumac smršavio čak 35 kila: „Mislim da sam gotov!“
Kapetan je odlučio da sutra neće igrati za Hrvatsku, a za to ima jako dobar razlog
Marylin Monroe još je uvijek živa?
Kobna večer: Supruga poznatog glumca doživjela nezgodu
Razmislite i kakve osjećaje u vama ovi naslovi izazivaju – znatiželju, strah, paniku, ljutnju, ravnodušnost, odbojnost, radost...?
Pretpostavljamo da ste prepoznali neke od karakterističnih naslova popularnih informativnih internetskih portala i tiskovina. Pokušajmo odrediti koji je cilj takvih naslova.
Pročitajte sažetke koji se odnose na prethodne naslove.
Primjer 2.
(Hrvatska u crvenom! Čudovišni valovi! Popularna plaža nestala, kaos u gradovima, najstariji mještani u šoku!)
U članku dominiraju fotografije velikih valova kako udaraju o obalu, uz prizore posljedica nevremena te se navodi izjava (jednog) starijeg građanina: „Ne pamtim da je gradska plaža toliko poplavila.”
U članku dominiraju fotografije velikih valova kako udaraju o obalu, uz prizore posljedica nevremena te se navodi izjava (jednog) starijeg građanina: „Ne pamtim da je gradska plaža toliko poplavila.”
Primjer 3.
(Slavni glumac smršavio čak 35 kila: „Mislim da sam gotov!“)
Riječ je o poznatome američkom glumcu koji je radikalno smršavio za potrebe filma. Njegova izjava odnosi se na to da je sada ispunio sve svoje ambicije glede takvih fizičkih preobrazbi, dok se u naslovu sugerira da mu je radikalna dijeta nepovratno uništila zdravlje.
Riječ je o poznatome američkom glumcu koji je radikalno smršavio za potrebe filma. Njegova izjava odnosi se na to da je sada ispunio sve svoje ambicije glede takvih fizičkih preobrazbi, dok se u naslovu sugerira da mu je radikalna dijeta nepovratno uništila zdravlje.
Primjer 4.
(Kapetan je odlučio da sutra neće igrati za Hrvatsku, a za to ima iznimno dobar razlog)
U članku je riječ o kapetanu hrvatske reprezentacije koji će radi obveza u klubu propustiti prijateljski reprezentativni dvoboj. Nije riječ o demonstrativnom napuštanju reprezentacije kao što bi se, možda, moglo pomisliti.
U članku je riječ o kapetanu hrvatske reprezentacije koji će radi obveza u klubu propustiti prijateljski reprezentativni dvoboj. Nije riječ o demonstrativnom napuštanju reprezentacije kao što bi se, možda, moglo pomisliti.
Primjer 5.
(Marylin Monroe još je uvijek živa?)
Članak donosi teoriju zavjere po kojoj je slavna glumica premještena u dobro čuvani privatni sanatorij u Švicarskoj te tamo u dubokoj starosti uživa s unucima.
Članak donosi teoriju zavjere po kojoj je slavna glumica premještena u dobro čuvani privatni sanatorij u Švicarskoj te tamo u dubokoj starosti uživa s unucima.
Primjer 6.
(Kobna večer: Supruga poznatog glumca doživjela nezgodu)
Riječ je o supruzi poznatoga glumca u večernjoj šetnji gradom. "Koban" trenutak dogodio se kada se umalo spotaknula u visokim potpeticama, ali ju je u posljednji čas pridržao nepoznati prolaznik.
Riječ je o supruzi poznatoga glumca u večernjoj šetnji gradom. "Koban" trenutak dogodio se kada se umalo spotaknula u visokim potpeticama, ali ju je u posljednji čas pridržao nepoznati prolaznik.
Navedeni naslovi objektivno informiraju o sadržaju članka?
Označite točnu tvrdnju o navedenim naslovima:
Kako najčešće nazivamo tekst koji slijedi nakon takvih naslova?
Običaj je da objave u tiskovinama ili na internetskim portalima nazivamo vijestima. Vijest je u razgovornoj uporabi postala ona temeljna novinarska vrsta koja svojim sadržajem "pokriva" najraznorodnije publicističke tekstove. No bi li se svi oni doista trebali zvati vijestima?
Vijest je jedan od najčešćih i temeljnih oblika novinarskog izražavanja. Njome se prenose informacije o događaju važnom za čitatelja i to „na najneutralniji način, bez mudrovanja i iznošenja vlastitoga gledišta” (R. J. Cappon).
Smatrate li da vijesti s početka odgovaraju njezinoj temeljnoj definiciji? Bismo li ih mogli nazivati vijestima?
Koja je temeljna funkcija tekstova s početka?
Ako se vijesti svode na zavodljive, često zavaravajuće naslove, uz koje dominiraju raskošni grafički dodatci te se u njima informacije (aktualne teme, događaji ili osobe) obrađuju na senzacionalistički način, a primarna im je funkcija zabavljačka ili komercijalna (privući i prodati što više novina ili nakupiti što veći broj klikova), riječ je o tzv. žutom tisku.
Termin žuti tisak ili žuto novinarstvo potječe iz 1890-ih tijekom kojih se u jednom njujorškom listu objavljivao strip Žuti dječak. Izmišljeni stripovski junak u početku je bio dio borbe protiv interesa moćnika prikazujući na humorističan način život djece siromašnih četvrti, parodirajući pritom društvena zbivanja i podbadajući elite čime je stekao veliku popularnost te se, dijelom i zbog toga, uskoro sve loše u novinarstvu, iz pozicije etabliranih medija, počelo nazivati žutim.
U sličnom su se stilu oblikovali i pozivi na obranu američkih interesa tijekom španjolsko-američkoga vojnog sukoba – golemim naslovima, koje su često pratile relativno nevažne informacije...
Formula koju svaki izvjestitelj mora imati na umu želi li oblikovati cjelovitu, kvalitetnu i istinitu vijest o nekom događaju potječe još od književnika Rudyarda Kiplinga (autor Knjige o džungli) i glasi 5W – a misli se na pet ključnih pitanja koja u engleskome jeziku počinju glasom W – What?, Who?, Where?, When?, Why? kojima se još pridodaje i šesto – How? (Što?, Tko?, Gdje?, Kada?, Zašto?, Kako?).
Vijest mora biti jezgrovita, jasna, pouzdana, nova, aktualna i zanimljiva.
Izradi vježbu
Usporedite kako istu vijest oblikuju različiti mediji – novine, časopisi, internetski portali ili televizija, analizirajte ih te provjerite zadovoljavaju li kriterije kvalitetno oblikovane vijesti.
Napišite vijest kojom ćete, poštujući temeljna novinarska pravila oblikovanja vijesti, što objektivnije izvijestiti o aktualnim događajima iz svoje škole, ulice/kvarta ili sa svoje izvanškolske aktivnosti. Imajte na umu da vijest pritom mora biti i zanimljiva.
Svoju vijest prvo napišite, a potom joj možete pridružiti odgovarajuće fotografije za objavu na elektroničkom mediju ili je možete oblikovati i kao televizijsku vijest te snimiti s mjesta događaja uz pomoć kamere na mobitelu.
Promotrite sljedeću fotografiju, prisjetite se jedinice o denotativnome i konotativnome značenju leksema i imenujte sve objektivne odnosno subjektivne informacije koje fotografija prenosi.
MH-HJ1-03-03-02
Primjer 7.
Pročitajte sljedeći tekst.
Prognoza Državnoga hidrometeorološkog zavoda za sljedeća 24 sata: promjenljivo i pretežno oblačno te nestabilno uz povremenu kišu i pljuskove s grmljavinom. Oborina će mjestimice biti obilna, osobito na Jadranu i uz njega. Grmljavinsko nevrijeme praćeno pojačanim vjetrom najizglednije je u Dalmaciji, gdje može biti i pijavica. Vjetar slab do umjeren jugoistočni, na Jadranu jugozapadni, a još u Dalmaciji i jako jugo. Navečer će vjetar posvuda oslabjeti. Najviša dnevna temperatura između 25 i 30 °C.
Koja obilježja ima prethodni tekst?
Koji je glavni cilj navedenoga teksta?
Izvještaj ili izvješće tekst je čija je svrha što objektivnije i neutralnije izvijestiti o temi, na što pregledniji i jasniji način. Izvješće, kao i vijest, pripada publicističkim vrstama koje odlikuje objektivnost, sažetost i aktualnost.
Neke od tipičnih primjera izvješća potražite na stranicama (Državnog hidrometeorološkog zavoda) ili službenim stranicama (HAK-a), a detaljnije o toj publicističkoj vrsti pogledajte u jedinici ovoga modula Čitamo i pišemo izvješće.
Promotrimo u nastavku publicističke tekstove u kojima je, za razliku od vijesti ili izvješća, poželjno imati vlastiti sud, osobni dojam te na emocionalno angažiran način, uz osobni komentar, progovarati o temi koja se obrađuje.
Primjer 8.
Pročitaj sljedeći ulomak.
Živimo u vremenu u kojem ljudi uglavnom sjede i žale se na užasno brz tempo života. Filozof i liječnik potpuno su se razišli na tome paradoksu: prvi tvrdi da se čovjek izgubio u vrtoglavim ubrzanjima progresa, a drugi odrješito preporučuje više – kretanja. Osobno pak držim da mit brzine u našem vremenu može dokazati jedino crtani film, gdje se u nekoliko minuta dogodi više stvari, negoli nekoć u kilometarskim epovima.
Nije zato čudo što se odrasli sve više guraju s djecom oko televizora iz što boljeg položaja vidjeti kako se ruše sve granice brzine, u ludom sukobu snage i uma, lukavosti i pohlepe, snage i slabosti. Nađu se katkad po tri generacije pokraj televizora, od djeda do unuka, grčeći se od smijeha, svak' zabavljen svojim dijelom skaske. U posljednje vrijeme pravi su kraljevi tih seansi Tom i Jerry, dva čudna svata, koji su neprijateljstvo pretvorili u najdublju koegzistenciju, žestoki kao i doba koje reflektiraju, inteligentni i neumorni u služenju imperativima svoje prirode.
(...)
Stoga nema ničeg neodmjerenijeg od sporadičnih tvrdnji da je ta serija krcata nasiljem i da može negativno utjecati na djecu. Nasilje čovjek nije naučio iz knjiga ili iz filmova, to je malo starija rabota. (...)
(izvor: Veselko Tenžera, Tom i Jerry – junaci našeg vremena)
Uključuje li prethodni tekst osobni autorov stav?
Progovara li tekst na zanimljiv, svjež i originalan način o temi koja je i danas zanimljiva?
Obrađuje li tekst na sažet i jezgrovit način željenu temu?
Vidjeli smo kako tekst jednog od naših najglasovitijih publicista, Veselka Tenžere, nastao tijekom 1970-ih godina prošloga stoljeća, zahvaljujući autorovu iznimnome stilu, duhovitosti, intelektualnoj oštrini i imaginativnosti i danas lakoćom progovara i o aktualnom vremenu.
Riječ je o jednoj od omiljenih autorovih publicističkih vrsta, koja, kako smo utvrdili, ima potpuno drukčija obilježja od onih kojima je ponajprije cilj objektivno i neutralno informirati – feljtonu.
Najpoznatiji su hrvatski feljtonisti August Šenoa, Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Antun Šoljan, Igor Mandić, Veselko Tenžera i drugi.
Slične su publicističke vrste kojima primarni cilj nije obavijestiti i objektivno informirati i kozerija, humoreska, esej, parodija, polemika... Upravo zbog te složenosti publicistički se žanrovi mogu različito podijeliti. Promotrite jednu od mogućih žanrovskih podjela najčešćih publicističkih vrsta.
| PUBLICISTIČKI ŽANROVI |
||
|---|---|---|
| INFORMATIVNI ILI INTERPRETATIVNI (temeljni je cilj obavijestiti) |
KNJIŽEVNI (temeljni cilj nije obavijestiti) |
|
|
|
|
Iz navedenih se primjera može uočiti da publicistički stil – onaj koji je zastupljen u (elektroničkim ili tiskanim) medijima – odlikuje mješavina objektivnih i subjektivnih elemenata, odnosno u njemu se isprepliću obilježja znanstvenog i književnoumjetničkog stila, stoga se smatra i najsloženijim funkcionalnim stilom hrvatskoga standardnog jezika, tzv. hibridnim stilom.
Publicistički stil, upravo zato što, vidjeli smo, uz zadaću objektivnog informiranja nerijetko nastoji postići i književnoumjetnički učinak, često obiluje i nekim općim mjestima, formulaičnim izrazima koji bi tekstu na površnoj razini trebali priskrbiti naoko dodatnu "umjetničku" dimenziju.
Žurnalizam
U novinarstvu je, tako, moguće pronaći mnoge klišejizirane, stereotipne, ustaljene izraze koji su dugotrajnom uporabom izgubili dio svoga primarnog značenja. Ti se izrazi nazivaju žurnalizmi i ne smatraju se odlikom vrsnoga novinarskog stila te bi ih trebalo izbjegavati, odnosno pronaći zamjenu za njih.
To su primjerice – strateški interes, lopta je okrugla, dati zeleno svjetlo, iz dobro obaviještenih izvora, baviti se mutnim poslovima, ukazati povjerenje...
Također, omiljen je i postupak raščlanjivanja predikata poput - imaju mišljenje / mišljenja su (umjesto misle, smatraju), izražavaju sumnju (sumnjaju), izdaju obavijest (obavještavaju), želja im je pak bila (željeli su), napravili su pogrešku (pogriješili su), itd.
Pogledajte sljedeće videozapise.
Odaberite jedan isječak i iskoristite ga kao dio svojega novinarskog priloga – pokušajte od njega stvoriti – najprije objektivan članak, oblikovan kao vijest ili reportažu, a potom i tekst u kojem ćete ponuditi svoj subjektivan autorski komentar te ga po želji uklopiti u neku temu o kojoj ćete na humorističan način progovoriti o aktualnoj zbilji.
U ovoj smo jedinici otkrili neke ključne osobitosti publicističkoga stila. Uočili smo razlike između objektivnoga i subjektivnoga oblikovanja vijesti te se upoznali s temeljnim žanrovskim odrednicama subjektivnih odnosno objektivnih publicističkih vrsta. Otkrili smo zbog čega je riječ o jednom od najsloženijih funkcionalnih stilova, ali i neke od načina kako se medijskom porukom (u različite svrhe) može manipulirati. Osnaženi novim spoznajama možemo još pronicljivije razumijevati i tumačiti svakodnevne poruke elektroničkih i tiskanih medija, upućenih nama – čitateljima, slušateljima, gledateljima.
