x
Učitavanje

2.5 Nezavisni i zavisni rečenični članovi

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Nakon što smo ponovili koje vrste riječi postoje, u ovoj jedinici prisjetit ćemo se službe riječi u rečenici. Usporedimo riječi i čovjeka. Pogledajmo koje uloge pojedinac može imati u društvu.

Naše uloge
Ivanove različite uloge: sin, unuk, razredni kolega, učenik i napadač nogometne ekipe.

Ivan je čovjek. Svojim roditeljima Ivan je sin, a svojim bakama i djedovima unuk. U razredu je kolega drugim učenicima, ali i učenik svojim profesorima. Također trenira nogomet i u svom nogometnom klubu trenutačno ima položaj napadača. Nastojat će postati i junak.

Jednako tako različite vrste riječi u rečenici mogu imati različitu službu (funkciju).

Podsjetimo se vrsta riječi koje dijelimo na one koje mijenjaju oblik (promjenjive) i one koje ne mijenjaju oblik (nepromjenjive).

Deset vrsta riječi
TRANSKRIPT

Koje su promjenjive vrste riječi? Imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi i glagoli.
Ali ne sjećam se nepromjenjivih...
Nepromjenjive su vrste riječi prilozi, prijedlozi, usklici, veznici i čestice.

Promjenjive vrste riječi Nepromjenjive vrste riječi
  • imenice (jahač, livada, polje)
  • zamjenice (on, ona, ono)
  • pridjevi (visok, visoka, visoko)
  • brojevi (jedan, prvi)
  • glagoli (trenirati, učiti)
  • prilozi (jučer, zimi, brzo)
  • prijedlozi (na, o, po)
  • usklici/uzvici (hej, joj)
  • veznici (a, ali, da, budući da)
  • čestice (da, ne, li, zar)

Primjer 1.

Razlikujemo potvrdnu česticu „da” od veznika „da”:

1. čestica: Da, idem u kazalište.

2. veznik (povezuje dvije rečenice): Idem u kazalište da mogu usporediti tekst i predstavu.

Prijedlozi, usklici, veznici i čestice najčešće ne dolaze u službi rečeničnih članova.

Riječi u rečenici mogu biti u funkciji/službi predikata, subjekta, objekta, priložne oznake, atributa i apozicije.

S obzirom na to da kažemo da rečenicu raščlanjujemo, predikat (P), subjekt (S), objekt (O), priložne oznake (PO), atribut (At.) i apoziciju (Ap.) zovemo još i rečeničnim članovima.

Rečenični članovi

Odabirom između ponuđenih riječi stvorite vlastitu sličicu stripa.

Rečenični članovi dijele se na nezavisne/samostalne i zavisne/nesamostalne.

Nezavisni/samostalni rečenični članovi

  • predikat (piše) i sve što se u rečenicu uvrštava po predikatu:
  • subjekt (TKO piše?)
  • objekt (npr. KOGA ili ČEGA nema, KOMU ili ČEMU prilazim, KOGA ili ŠTO piše, O KOMU ili O ČEMU govorim, S KIM ili S ČIM surađujem?)
  • priložne oznake (KAD ili GDJE ili KAKO... piše?)

Zavisni/nesamostalni rečenični članovi zovu se tako jer se vežu uz neku imenicu u rečenici i pobliže je označavaju.

  • apozicija – imenica koja pobliže označava imenicu (učenik Ivan, grad Zagreb)
  • atribut – pridjev ili zamjenica ili broj ili nesročna imenica koja pobliže označava neku imenicu (pametni Ivan, moj profesor, prvi dobitnik, čaša vode)

Primjer 2.

Raščlamba (analiza) rečenice

Ap. S PO P At. At. O
Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Sporedni rečenični članovi (Ap. i At.) s imenicom koju pobliže označuju čine skupove, primjerice:

1. Junak (Ap.) Ivan (S) = subjektni skup

2. svoj (At.) sjajni (At.) mač (O) = objektni skup

Predikat

Primjer 3.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 1
Muškarac u plavoj odori i s crvenim plaštom zamišljeno gleda u svoj mač kojeg drži desnom rukom.

Službu predikata u rečenici može imati glagol u nekom vremenu (prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I., futur II.) ili načinu (imperativ, kondicional I., kondicional II.).

Odredite predikate u rečenici:

Ivan je prekasno stigao do mračne školske zgrade i propustio priliku da uoči sporedni ulaz u zgradu.

null

Predikati mogu biti:

1. glagolski - glagol u nekom vremenu ili načinu

Do ulaska u zgradu hodali su vrlo brzo. Sad polako usporavaju. Kako bi stigli do ravnateljeva ureda, prijeći će dugački, prazni hodnik.

  • hodali su – perfekt glagola hodati
  • usporavaju – prezent glagola usporavati
  • bi stigli – kondicional I. glagola stići
  • prijeći će – futur I. glagola prijeći

2. imenski - glagol biti (postati, postajati...) koji uz sebe ima neku imensku riječ (imenicu, zamjenicu, pridjev, broj) u nominativu ili instrumentalu kao nadopunu

Ivan je bio junak, ali je ujedno bio i napet, znajući da će njegov mač biti neupotrebljiv u mraku, iako je danju prvi među mačevima te je upravo zato mač postao njegov.

  • je bio junak – perfekt glagola biti + imenica
  • je bio napet – perfekt glagola biti + pridjev
  • će biti neupotrebljiv – futur I. glagola biti + pridjev
  • je prvi – prezent glagola biti + broj
  • je postao njegov – perfekt glagola postati + zamjenica

- imenski predikat, uz glagol biti, čine još neki glagoli sa svojim imenskim  dopunama, poput: ispasti smiješan, osjećati se prevarenim, nazivati se učiteljem...

Iz sljedeće rečenice izdvojite predikate.

Pod okriljem mraka zlikovac je došao do ravnateljeva ureda i ušao u mračnu prostoriju u kojoj će uskoro početi konačni sukob koji je bio posljedica davnih razmirica.

Pomoć:

4 su točna odgovora.

null

Subjekt

Primjer 4.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 2
Cijela figura muškarca u plavoj odori i crvenom plaštu koji stoji na zelenom proplanku, a u desnoj ruci mu je mač.

Subjekt je vršitelj radnje izrečene predikatom. Subjekt je najčešće neka 

imenska riječ nominativu:

  • imenica – Ivan gleda.
  • zamjenica – On prodorno gleda.
  • poimeničeni pridjev – Pametan ne prihvaća svačije savjete.
  • broj – Drugi mu nude svakakve savjete. 

Međutim, i sve ostale vrste riječi mogu imati ulogu subjekta, primjerice:

  • infinitiv – Ubijati je nedopustivo.
  • veznik – Niti je sastavni veznik.
  • čestica – Li je upitna čestica.

Subjekt može biti:

1. izrečeni, odnosno nalazi se u rečenici – On je često lutao šumom.

2. neizrečeni, odnosno ne nalazi se u rečenici, ali se može iščitati iz rečenice (predikata) – Često je lutala šumom. 

Subjekt/vršitelj radnje predikata je lutala očito je 3. lice jednine ženskoga roda – ona.

Odredite subjekt u sljedećoj rečenici.

Pridošlicama je u novom prostoru nada bila spas.

null
null

Objekt

Primjer 5.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 3
Desna ruka koja drži mač.

Objekt je predmet radnje izrečene predikatom. Glagolska radnja prenosi se na objekt.

Objekt može biti bilo koja imenska riječ u bilo kojem kosom padežu (kosi su padeži svi osim nominativa i vokativa).

Kutak za znatiželjne

Riječ padež u vezi je s osnovom glagola padati i nastala je prijevodom latinske riječi casus koja znači padanje.

U hrvatskom su jeziku nezavisni padeži nominativ i vokativ, a zavisni ili kosi (jer izriču različite odnose među riječima i zavise o drugoj riječi koju određuju ili dopunjuju) genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental.

Nezavisni padeži služe imenovanju - nominativ u pripovijedanju, a vokativ u izravnom obraćanju.

Zavisni (kosi) padeži izriču povezanost s drugim riječima u rečenici.

OBJEKT u rečenici proizlazi iz pitanja za neki kosi padež koje postavljamo nakon predikata:

G Iako savjet   vrijedi (koga? čega?) zlata , ne postoji savjet   koji

D Ak. bi pomogao (komu? čemu?) Ivanu da   ostvari (koga? što?) ideju

L ili barem   popriča (O komu? O čemu?) o njoj s onima koji

I upravljaju (kim? čim?) školom .

 

Izravni objekt označuje predmet na kojemu se radnja vrši, a neizravni objekt označuje predmet u vezi s kojim se glagolska radnja vrši:

1. izravni objekt

On jede juhu.

2. neizravni objekt:

On jede žlicom.

- ne jede žlicu, već jede njome

Ovisno o padežu u kojem se nalaze objekte dijelimo na:

1. izravne – objekti u akuzativu bez prijedloga ili genitivu zamjenjivom akuzativom.

Ak. Vidim (koga? što?) kruh na polici.

G Dodaj ulja u salatu.

Nakon dodaj možemo odgovoriti i akuzativom (dodaj ulje ).


2. neizravne – objekti u genitivu koji nije zamjenjiv akuzativom, dativu, akuzativu s prijedlogom, lokativu i instrumentalu.
G Sjećam se (koga? čega?) ljeta.

D Prilazili smo (komu? čemu?) psu.

Ak. Mislili smo   na   (koga? što?) vas tada.

L Pričali smo (o komu? o čemu?) o druženju s vama.

I Zanosili smo se (kim? čim?) mišlju kako ćemo ovdje jednom ljetovati s vama.

Zanimljivost

Dvije su vrste genitiva zamjenjivog akuzativom:

1. dijelni (partitivni) genitiv – kada govorimo o dijelu neke cjeline, primjerice kažemo li „Dodaj mi kruh!”, pri čemu je kruh u akuzativu, želimo čitav kruh, a kažemo li „Dodaj mi kruha!” iskoristivši genitiv imenice kruh, želimo komad (dio) kruha.

2. slavenski genitiv – genitiv koji se u niječnim rečenicama koristi umjesto akuzativa, tipičan je za slavenske jezike: „Ne vidim ni staze ni puta. Može se koristiti umjesto akuzativa ili dolaziti u konstrukcijama u kojima je moguće upotrijebiti i akuzativ i genitiv.

Odredite koji su objekti u sljedećim rečenicama neizravni. 

Veselim se pomisli da ću praznike provesti na plaži. Punim ću plućima udisati morski zrak i konačno ću se riješiti stresa. 

null
null

Priložna oznaka

Primjer 6.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 4
Cijela figura muškarca u plavoj odori i crvenom plaštu koji stoji na zelenom proplanku, a u desnoj ruci mu je mač. Ima zbunjeni izraz lica, a u oblačiću iznad nejgove glave su tri upitnika.

Priložne oznake izriču okolnosti u kojima se vrši radnja izrečena predikatom.

Najčešće su priložne oznake:

PO mjesta odgovara na pitanja gdje? kamo? kuda? odakle? dokle?

  • Ivan sjedi (gdje?) u hodniku.

PO vremena odgovara na pitanja kada? otkad? dokad?

  • Ivan neće moći zaspati (kada?) noćas.

PO načina odgovara na pitanje kako?

  • Sjedi (kako?) pognute glave.

PO uzroka odgovara na pitanja zbog čega? zašto? što je razlog?

  • Nalazi se u toj situaciji (zašto?) zbog zlikovca kojeg mora pronaći.

PO namjere odgovara na pitanja radi čega? s kojom namjerom?

  • Sjedi u mračnom hodniku (radi čega?) radi razotkrivanja zloga zlikovčeva plana.

Povežite primjere s vrstom priložne oznake.

Vjetar strahovito puše.
Noćas zvuči još strašnije.
Puše odasvud, kao da se ni sam vjetar ne može odlučiti što mu je ishodište.
Puše zbog oluje koja se još nije pokazala u punom jeku.
Uletjeli smo u kuću radi zaklona od zastrašujućeg dolaska oluje.
null
null

Atribut

Primjer 7.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 5
Desna ruka drži mač na čijoj se oštrici vidi odbljesak sunčeve svjetlosti.

Atribut pobliže određuje neku imenicu, imeničnu zamjenicu ili poimeničeni pridjev i odgovara na pitanja koji? čiji? kakav? kolik?

Atributi mogu biti:

  • pridjevni ili sročni (u istom rodu, broju i padežu s imenicom, imeničnom zamjenicom ili poimeničenim pridjevom)
  • imenični (nesročni).

Pridjevni (sročni) atributi po vrsti riječi mogu biti:

  • pridjev – sjajni (N) mač (N)
  • zamjenica – njegov (N) mač (N)
  • broj – prvi (N) mač (N).

Imenični (nesročni) atributi po vrsti riječi su imenice:

  • čaša (N) vode (G)
  • sviranje (N) gitare (G)
  • komad (N) kruha (G)
  • most (N) NA Savi (L)
  • Škola (N) ZA život (A).

Ako je moguće, imenični atribut bi bilo poželjno zamijeniti pridjevnim. 

most na Savi – savski most, vrata škole – školska vrata.

U sljedećoj rečenici prepoznajte atribute.

Hrabri junak Ivan nosio je svoj teški mač u sad već bolnoj ruci, a taj mu je fizički bol uzrokovao i bol duše.

null
null

Apozicija

Primjer 8.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 6
Cijela figura muškarca u plavoj odori i crvenom plaštu koji stoji na zelenom proplanku, a u desnoj ruci mu je mač. Vjetar nosi plašt koji vijori iza njega.

Apozicija je imenica koja pobliže označava neku imensku riječ s kojom je najčešće sročna (slažu se u rodu, broju i padežu). 

  • grad (N) Zagreb (N)
  • roman (N) Bijeg (N)
  • profesor (N) Marko (N)

Postoje i nesročne apozicije, poput:

Grad Vinkovci (isti rod i padež, ali drugačiji broj – grad je u jednini, a Vinkovci u množini)

Planet Venera (isti padež i broj, ali različitog su roda – planet muškoga, a Venera ženskoga).

Poslušajte zvučni zapis pa odgovorite na pitanje.

TRANSKRIPT

Pisac J. R. R. Tolkien u romanu Hobbit opisuje nestvaran svijet. U piščevu romanu glavni su likovi fantastični likovi. Poznati pisac rođen pored rijeke Dunav u svojim djelima također opisuje fantastične događaje. Taj je pisac proze Pavao Pavličić.

Navedene primjere pridružite apoziciji ili atributu.

Pored rijeke Dunav 

Apozicija

Atribut

null
null

...i na kraju

Uočili smo razliku između vrsta riječi i funkcije riječi u rečenici, prisjetili smo se rečeničnih članova i podijelili ih na nezavisne i zavisne članove, a usput kreirali i strip. Nova bitka s rečeničnim članovima čeka vas u sljedećem dijelu!

Procijenite svoje znanje

Povratak na vrh