Hrvatski jezik 1 - 4. Književni rodovi i vrste

Jeste li znali?

U hrvatskome jeziku osobe koje stvaraju poeziju nazivamo pjesnicima i pjesnikinjama. Riječ pjesnik češća je od ekspresivnog izraza poeta. Također riječ pjesnikinja uobičajenija je od izraza poetesa. Latinski izraz poeta laureatus označuje pjesnika ovjenčana lovorovim vijencem, prema antičkom običaju kada se lovorom (inače posvećenom bogu Apolonu) ovjenčavalo štovane pjesnike i junake.

Jeste li znali?

Mjesta gdje su se u ranom srednjem vijeku izrađivale knjige nazivala su se skriptoriji, a najpismeniji ljudi toga razdoblja bili su redovnici. Samostani su bili ključna mjesta proizvodnje i pohrane knjiga, a posebno se u tome isticao red benediktinaca. Većina knjiga bile su one obrazovne, kršćanskih sadržaja. No, bilo je i mnogih drugih koje su se upravo zahvaljujući revnosti redovnika očuvale od nestajanja.
Složen proces proizvodnje rezultirao je prvim srednjovjekovnim knjigama – svitcima (rotuli) i kodeksima (codices).

Jeste li znali?

Čuveni Roland jedan je od najvećih i najpopularnijih srednjovjekovnih junaka, vitez i prvi paladin kralja Karla Velikog, zaštitnik Francuske, čija su junačka djela opjevana u Pjesmi o Rolandu, francuskom nacionalnom epu iz 11. stoljeća.

Jeste li znali?

I Hrvatska se pridružuje europskom trendu uživanja u viteškim pustolovinama. Neki od najpopularnijih srednjovjekvonih romana dobili su i hrvatsku inačicu – Rumanac trojski kajkavizirana je inačica glasovite Homerove priče o Trojanskom ratu, a Aleksandrida roman o pustolovinama Aleksandra Velikog. Oba romana bili su omiljeno domaće štivo. Posebna je zanimljivost što su čuveni antički junaci (Ahilej – ovdje kajkavac Aceliš) te Aleksandar Veliki prikazani kao idealizirani kršćanski vitezovi.

Jeste li znali?

U razdoblju renesanse (16. stoljeće) javljaju se petrarkisti – pisci kojima je uzor poezija Francesca Petrarce od kojeg preuzimaju ljubavnu temu, motive i ustaljene stilske figure. U Hrvatskoj su najpoznatiji petrarkisti iz Dubrovnika – Šiško Menčetić i Džore Držić te Hanibal Lucić s Hvara koji ne preuzimaju formu soneta (sonet se u našoj književnosti javlja tek u 19. stoljeću).

Jeste li znali?

I Danteova Beatrice i Petrarcina Laura umrle su vrlo mlade. Za obje se pretpostavlja da su umrle zbog kuge koja je tada harala Italijom. Obje su obilježile živote tih pisaca, a oni su Beatrice i Lauru učinili besmrtnima opisujući ih u svojim djelima.

Jeste li znali?

Dio Shakespeareovih soneta govori o Crnoj Gospi, a za drugi dio se pretpostavlja da je upućen muškarcu čiji se identitet nije nikada otkrio.