1.11 Sljedeća jedinica Maseni i volumni udjeli sastojaka smjese
1.10

Otopine i vrste otopina

Moći ću:
  • definirati pojmove otopina, nezasićena, zasićena i prezasićena otopina
  • očitati podatke iz grafičkog ili tabličnog prikaza podataka o sastavu zasićene otopine
  • definirati pojmove otapanje i topljivost
  • dijagramom topljivosti prikazati ovisnost topljivosti tvari o temperaturi
  • izračunati najveću masu soli koju je moguće otopiti u određenoj količini vode pri danoj temperaturi na temelju podataka
  • predložiti postupak pripreme otopine zadanog sastava otapanjem čvrste tvari opisati topljivost plinova
  • opisati topljivost plinova
  • razvrstati otopine na kisele, bazične i neutralne.

Uvod

U svakodnevnom životu često pripremamo otopine:

povrće kuhamo u slanoj vodi, dodajemo šećer u čaj.

U trgovini kupujemo ledeni čaj, bistri voćni sok.

Sve su to otopine.

 

Uvod

U svakodnevnom životu često pripremamo otopine, a da toga nismo nekada niti svjesni. Primjerice, povrće kuhamo u slanoj vodi ili dodajemo šećer u vodu za čaj. Na policama trgovina nalaze se također brojne otopine. Sjetite se koliko ste puta uzeli bocu s mineralnom vodom, ledeni čaj ili bistri voćni sok – sve su to otopine.

Na slici je prikazana čaša sa sokom od jabuke , žutosmeđe boje. To je otopina. Kraj čaše se nalazi crveno žuta jabuka.
Bistri sok od jabuke

Što su otopine?

Otopine su homogene smjese koje nastaju otapanjem tekućina,

plinova ili čvrstih tvari u nekoj tekućini.

Tekućina u kojoj se otapaju topljive tvari naziva se otapalo.

Tvari koje se otapaju u otapalu nazivaju se topljivim tvarima.

U otopinama koje se sastoje od dviju tekućina

otapalo je ona tekućina koje ima više.

Voda je najčešće otapalo.

Otopine u kojima je voda otapalo

nazivaju se vodenim otopinama.

Priprema otopine

Želimo li u laboratoriju pripremiti vodenu otopinu  bakrova(II) sulfata,

izvagat ćemo odgovarajuću masu modre galice

(bakrova(II) sulfata pentahidrata)

i usuti je u čašu.

U čašu se dolije potreban volumen vode

i promiješa.

Što su otopine?

Otopine su homogene smjese koje nastaju otapanjem tekućina, plinova ili čvrstih tvari u nekoj tekućini.

Tekućina u kojoj se otapaju topljive tvari naziva se otapalo, a tvari koje se otapaju u otapalu nazivaju se topljivim tvarima. U otopinama koje se sastoje od dviju tekućina otapalo je ona tekućina koje ima više. Voda je najčešće otapalo. Otopine u kojima je voda otapalo nazivaju se vodenim otopinama.

Priprema otopine

Želimo li u laboratoriju pripremiti vodenu otopinu bakrova(II) sulfata, izvagat ćemo odgovarajuću masu modre galice (bakrova(II) sulfata pentahidrata) i usuti je u čašu. U čašu se dolije potreban volumen vode i promiješa.

Na slici je prikazana laboratorijska čaša s vodom u koju sa žličice pada plavi prah modre galice.U staklenu čašu koja je graduirana (crtice koje označavaju volumen ) nalazi se voda do oznake 250 mL. Odozgo iz žlice sipa se prah modre galice koja je plave boje. Prikazano je kako se prah oatapa u vodi i boji vodu u plavo.
Naslov slike: Voda je otapalo, a modra galica je topljiva tvar.

Odredite sastojke zadanih smjesa.

Pred vama su sastojci različitih otopina koje susrećete u svakodnevnom životu. Pridružite određenim otopinama njihovo otapalo i otopljene tvari.

Otapanje soli

Tijekom otapanja čestice otapala i otopljene tvari

se bitno ne mijenjaju.

Zbog toga otapanje fizikalna promjena.

Otapanje soli

Tijekom otapanja čestice otapala i otopljene tvari se bitno ne mijenjaju pa je otapanje fizikalna promjena.

Otapanje tvari može se ubrzati:

  • usitnjavanjem,
  • mješanjem otopine
  • ili zagrijavanjem.

Neke se tvari ne otapaju u vodi,

ali se otapaju u drugim otapalima,

primjerice, alkoholu ili benzinu.

Topljivost se iskazuje masenim udjelom otopljene tvari

u zasićenoj otopini pri određenoj temeperaturi.

Označava se s w, gdje je 100\cdot w_\textrm{sat}

w_\textrm{sat}=\dfrac{m_\textrm{2}}{m_\textrm{1} + m_\textrm{2}}

m1 – masa otapala

m2 – masa otopljene tvari

(engl. saturation = zasićenje)

Otopine mogu biti:

  • nezasićene,
  • zasićene
  • i prezasićene.

Otopina u kojoj se može otopiti još topljive tvari

naziva se nezasićenom otopinom.

Otopina u kojoj se  ne može otopiti dodatna količina tvari

zove se zasićena otopina.

Temperatura utječe na topljivost tvari.

To se može eksperimentalno ispitati

te pročitati iz tabličnih podataka

ili iz dijagrama topljivosti.

Otapanje neke čvrste tvari može se ubrzati njenim usitnjavanjem, miješanjem otopine ili promjenom temperature.

Neke se tvari ne otapaju u vodi, ali se otapaju u drugim otapalima, primjerice,  alkoholu ili benzinu.

Koliko će se neke tvari otopiti u određenoj količini otapala ovisi o vrsti tvari i temperaturi.

Topljivost se iskazuje masenim udjelom otopljene tvari u zasićenoj otopini pri određenoj temperaturi, 100\cdot w_\textrm{sat}

 

w_\textrm{sat}=\dfrac{m_\textrm{2}}{m_\textrm{1} + m_\textrm{2}}

 

m_\textrm{1} – masa otapala

m_\textrm{2} – masa otopljene tvari

(engl. saturation = zasićenje)

 

Prema količini otopljene tvari koja je u njima otopljena, otopine mogu biti nezasićene, zasićene i prezasićene.

Otopina u kojoj se pri određenoj temperaturi može otopiti još topljive tvari naziva se nezasićenom otopinom.

Otopina u kojoj se pri određenoj temperaturi ne može otopiti dodatna količina tvari zove se zasićena otopina.

Kako temperatura utječe na topljivost tvari može se eksperimentalno ispitati te pročitati iz tabličnih podataka ili iz dijagrama topljivosti.

Na slici je prikazan graf krivulje topljivosti kalijevog nitrata, bezvodnog bakrova (II) sulfata, natrijevog klorida i kalijevog nitrata pri određenim temperaturama.Na apscisi su vrijednosti temperature a na ordinati količina otopljene tavri u gramima.Dijagram pokazuje da s porastom temperature raste i topljivost bakrova sulfata i kalijeva nitrata .Topljivost natrijeva klorida slabo se mijenja s porastom temperature (plava krivulja).
Krivulje topljivosti raznih tvari

Iz grafičkog  prikaza uočavamo da topljivost

kalijeva nitrata i bakrova(II) sulfata raste s porastom temperature,

dok se topljivost natrijeva klorida slabo mijenja porastom temperature.


Riješite zadatke.

1. Proučite krivulju topljivosti kalijeva sulfata

i zaključite kako povišenje temperature

utječe na topljivost te tvari?

Topljivost tvari nekada se iskazuje

masom otopljene tvari u 100 g otapala.

Na temelju tabličnih podataka napravite krivulju topljivosti soli u ovisnosti o temperaturi.

Pri tome  možete koristiti digitalni alat Meta-Chart.

Tablica 1. Topljivost nekih soli pri različitim temperaturama (iskazana masom soli u 100 g vode)
t/°C 10 20 30 40 50 60 70 80
litijev sulfat 35,0 32,0 30,0 29,0 28,0 27,0 26,0 25,0
natrijev klorid 35,7 36,0 36,4 36,7 37 37,4 37,6 38,0
modra galica 18,0 20,0 24,0 28,0 35,0 42,0 50,0 59,0

Iz grafičkog  prikaza uočavamo da topljivost kalijeva nitrata i bakrova(II) sulfata raste s porastom temperature, dok se topljivost natrijeva klorida slabo mijenja porastom temperature.


Riješite zadatke.

1. Proučite krivulju topljivosti kalijeva sulfata i zaključite kako povišenje temperature utječe na topljivost te tvari?

Topljivost tvari nekada se iskazuje i masom otopljene tvari u 100 g otapala.

Na temelju tabličnih podataka napravite krivulju topljivosti soli u ovisnosti o temperaturi. Pri tome  možete koristiti digitalni alat Meta-Chart.

Tablica 1. Topljivost nekih soli pri različitim temperaturama (iskazana masom soli u 100 g vode)
t/°C 10 20 30 40 50 60 70 80
litijev sulfat 35,0 32,0 30,0 29,0 28,0 27,0 26,0 25,0
natrijev klorid 35,7 36,0 36,4 36,7 37 37,4 37,6 38,0
modra galica 18,0 20,0 24,0 28,0 35,0 42,0 50,0 59,0

2. Pomoću svog prikaza dijagrama topljivosti

odredite o kakvoj se otopini radi (dobro ili slabo topljivoj)

ako je pri temperaturi 40 °C

otopljeno 40 g natrijeva klorida u 100 g vode.

2. Pomoću svog prikaza dijagrama topljivosti odredite o kakvoj se otopini radi, ako je pri temperaturi 40 °C otopljeno 40 g natrijeva klorida u 100 g vode.


Nekim se tvarima topljivost jako povećava

porastom temperature.

Pažljivim postupnim hlađenjem takvih otopina

može se postići da otopina sadrži više otopljene tvari

nego  zasićena otopina pri istoj temperaturi.

Takva se otopina naziva prezasićena otopina.

Prezasićena  otopina je nestabilna.

Tek slabo protresanje ili dodatak jednog kristala,

dovoljni su da se suvišak otopljene tvari

istaloži u obliku kristala.

Otopina koja tada zaostane iznad kristala

po sastavu je zasićena otopina.

Nekim se tvarima topljivost jako povećava porastom temperature. Pažljivim postupnim hlađenjem takvih otopina može se postići da otopina sadrži više otopljene tvari nego što pri toj temperaturi sadrži zasićena otopina. Takva se otopina naziva prezasićena otopina.

Prezasićena  otopina je nestabilna. Tek slabo protresanje ili dodatak jednog kristala, dovoljni su da se suvišak otopljene tvari istaloži u obliku kristala. Otopina koja tada zaostane iznad kristala po sastavu je zasićena otopina.

Fotografija prikazuje epruvetu koja je ispunjena plavom tekućinom. Na dnu epruvete i pri površini tekućine vide se kristalići modre galice.
Iz otopine prikazane na slici je iskristalizirala modra galica.

Topljivost plinova u vodi

Topljivost plinova u vodi ovisi o tlaku i temperaturi.

Plinovi se bolje otapaju pri nižoj temperaturi i višem tlaku.

Topljivost plinova u vodi

Topljivost plinova u vodi ovisi o tlaku i temperaturi. Plinovi se bolje otapaju pri nižoj temperaturi i višem tlaku.

Na fotografiji je u krupnom planu prikazana zelena alga (ima oblik zelenih listova) pod vodom. Na njoj su mjehurići kisika.
Nastajanje kisika u vodi fotosintezom autotrofnog organizma.

Hladna mora, jezera i rijeke bogatija su kisikom.

Ljeti je u vodama stajaćicama voda uz površinu vrlo topla

s malo otopljenog kisika pa je čest pomor riba.


Objasnite zašto nije uputno akvarij s ribicama držati pokraj izvora topline.


Hladna mora, jezera i rijeke bogatija su kisikom. Ljeti je u vodama stajaćicama voda uz površinu vrlo topla s malo otopljenog kisika pa je čest pomor riba.


Objasnite zašto nije uputno akvarij s ribicama držati pokraj izvora topline.


 

Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.

Odaberite sve točne odgovore.

Dva su odgovora točna. Prokuhavanjem mineralne vode:

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Na kraju…

Ako želite saznati više o termalnom onečišćenju vode, riješite zadatak koji slijedi.

Istražite što je termalno onečišćenje vode.

To znači da dolazi do zagrijavanja vode.

Što se desi s količinom kisika u zagrijanoj vodi?

Koje su negativne posljedice za život vodenih organizama

u takvim vodama.

Predložite neke mjere zaštite

kojima se mogu spriječiti neželjene posljedice

termalnog onečišćenja voda.

Za znatiželjne
Na slici je prikazana elektrana kraj vode (more ili velika rijeka). Voda je sivo plave boje. Elektrana je građena od velikog bijelog dimnjaka koji je pri dnu širok a pri vrhu se suzuje. Kraj dimnjaka su zgrade i malo zelenog drveća.

Termalno onečišćenje voda

Istražite što je termalno onečišćenje vode. Koje su negativne posljedice za život vodenih organizama u takvim vodama. Predložite neke mjere zaštite kojima se mogu spriječiti neželjene posljedice termalnog onečišćenja voda.