4.9 Sljedeća jedinica Viši beskralješnjaci- ponavljanje
4.8

Bodljikaši

Moći ću:
  • izdvojiti tipične predstavnike skupina
  • povezati građu i osnovne životne funkcije bodljikaša s njihovim načinom života i potrošnjom energije
  • prepoznati pojednostavljivanje građe i funkcija kao posljedicu postupnoga oblikovanja tijekom evolucije
  • procijeniti važnost bodljikaša za čovjeka i vodene ekosustave.

Uvod

  • Promotrite priloženi video. S obzirom na ono što ste uočili, samostalno odgovorite na pitanja koja se nalaze ispod videa. Nakon toga usporedite odgovore s osobom do sebe u klupi. Slažete li se u zaključcima?

Nakon završetka nastavne jedinice vratite se ponovno na svoje odgovore te ih po potrebi prepravite/dopunite.

 

  1. Kreće li se zvjezdača pomicanjem krakova?
  2. Pomažu li joj pri kretanju razvijena osjetila?
  3. S obzirom na način kretanja, koji bi način prehrane bio najjednostavniji? Gdje se zvjezdačama nalazi usni otvor?
    Imaju li zvjezdače kostur?
  4. Navedite vrste s kojima ste se susreli, a kreću se nalik na zvjezdače.

Zvjezdače su jedna od skupina bodljikaša.
U bodljikaše spadaju:

  • zvjezdače
  • ježinci
  • zmijače
  • trpovi
  • stapčari.

Skupina bodljikaša broji oko 7000 vrsta koje naseljavaju uglavnom mora.
Manji broj vrsta bodljikaša može se naći i u bočatim vodama.
Bodljikaši su ime dobili po bodljama.
Bodlje su pokretne i služe uglavnom za obranu od predatora.

Zvjezdače su jedna od skupina bodljikaša. Osim njih u bodljikaše spadaju ježinci, zmijače, trpovi i stapčari. Ta relativno malena skupina broji oko 7000 vrsta koje naseljavaju uglavnom mora, a manji se broj vrsta može naći i u bočatim vodama. Bodlje, po kojima su dobili ime, su pokretne i uglavnom služe za obranu od predatora.

Građa bodljikaša

Većina bodljikaša nema velike bodlje.
Žive sjedilačkim ili polusjedilačkim načinom života.
Tijelo je bodljikaša zrakasto simetrično.

Građa bodljikaša

Unatoč zvučnomu nazivu skupine većina bodljikaša nema toliko velike bodlje. Žive sjedilačkim ili polusjedilačkim načinom života, a tijelo im je zrakasto simetrično.

  • Promotrite priloženu galeriju i odredite s koliko se ravnina simetrije najčešće dijeli tijelo bodljikaša te koji su boljikaši najbodljikaviji.

Bodljikaši imaju unutarnji potporni sustav koji je građen od vapnenca.
Potporni sustav od vapnenca najlakše je proučiti na praznim ljušturama ježinaca.
Građa tijela i organskih sustava bodljikaša vrlo je jednostavna.
Na njihovu se tijelu razlikuju donja i gornja (vršna) strana.

Bodljikaši imaju unutarnji potporni sustav koji je građen od vapnenca koji ćete najlakše proučiti na praznim ljušturama ježinaca. S obzirom na način života, građa im je tijela i organskih sustava vrlo jednostavna. Na tijelu im se razlikuju donja i gornja (vršna) strana.

Vodožilni sustav

  • sustav koji se javlja kod bodljikaša
  • građen je od velikoga broja kanalića koji su ispunjeni morskom vodom
  • lako izmjenjuje tvari i uočava promjene u okolišu
  • zamjena je za mnoštvo organskih sustava
  • služi za izlučivanje štetnih tvari iz organizma, disanje, krvotok, primanje podražaja i kretanje.

Vodožilne nožice:

  • pružaju se između bodlji
  • pomažu bodljikašima u kretanju.

Vodožilni sustav

Vodožilni sustav jest sustav koji se javlja kod bodljikaša i zamjena je za mnoštvo organskih sustava. Građen je od velikoga broja kanalića koji su ispunjeni morskom vodom. Vodožilne nožice pružaju se između bodlji i pomažu bodljikašima u kretanju.

Slika prikazuje uvećanu površinu zvjezdače, na kojoj se nalaze crvenkaste cjevčice koje izgledom podsjećaju na surlu slona.
Vodožilne nožice zvjezdače

Svaka nožica na svojoj bazi ima stezljivi mjehurić.
Stezljivi mjehurić pulsiranjem upravlja količinom vode u nožici.

  • Promotrite dobro fotografiju. Kako se može odrediti je li dovoljno tekućine ubrizgano u nožicu vodožilnoga sustava? Gdje bi se trebala nalaziti “vodena crpka”?

S obzirom na povezanost s okolišem, tj. s morskom vodom, vodožilni sustav lako izmjenjuje tvari i uočava promjene u okolišu. Obavlja zadaće nekoliko različitih sustava te služi i za izlučivanje štetnih tvari iz organizma, disanje, krvotok, primanje podražaja i kretanje. Svaka nožica na svojoj bazi ima stezljivi mjehurić koji svojim pulsiranjem upravlja količinom vode u nožici.

Prehrana bodljikaša

Bodljikaši se hrane algama i jednostavnim organizmima koji žive na morskome dnu.
Bodljikaši imaju prohodno probavilo.
Probavilo se prazni na vršnoj strani tijela.
Usni se otvor nalazi na donjoj strani tijela.
Unutar usne šupljine nalazi se pet oštrih zubića.
Zubići pomažu u struganju organizama s podloge.
Bodljikaše (a posebno ježince) često nazivaju čistačima morskoga dna.

Prehrana bodljikaša

Bodljikaši se hrane uglavnom algama i drugim jednostavnim organizmima koji žive na morskome dnu. Imaju prohodno probavilo koje se prazni na vršnoj strani tijela. Usni se otvor nalazi na donjoj strani tijela, a unutar usne šupljine nalazi se pet oštrih zubića koji pomažu u struganju organizama s podloge. S obzirom na način prehrane, bodljikaše (a posebno ježince) često nazivaju čistačima morskoga dna.

Razmnožavanje bodljikaša

Bodljikaši su razdvojena spola i razmnožavaju se spolno.
Oplodnja je vanjska i događa se u morskoj vodi.

Razmnožavanje bodljikaša

Bodljikaši su razdvojena spola i razmnožavaju se spolno. Oplodnja je vanjska i događa se u morskoj vodi.

Bodljikaši imaju veliku moć regeneracije.
Regeneracija znači da mogu obnavljati tkiva i organa.
Zvjezdače u slučaju ozljede mogu regenerirati gotovo sve svoje krakove.
Trpovi mogu obnoviti cijelo probavilo i sl.

Bodljikaši imaju veliku moć regeneracije, tj. obnavljanja tkiva i organa. Poznato je npr. da zvjezdače u slučaju ozljede mogu regenerirati gotovo sve svoje krakove, trpovi mogu obnoviti cijelo probavilo i sl.

Za kraj…

Bodljikaši su važna skupina u ekološkim istraživanjima jer su osjetljivi na promjene temperature te su dobar pokazatelj globalnoga zagrijavanja.

  • Proučite priloženi graf i odgovorite na nekoliko pitanja o provedenome istraživanju.

U trima su laboratorijima uzgajani ježinci. U svakome je laboratoriju u početku bilo po 90 jedinki ježinaca iste vrste i uvjeti uzgoja su bili isti. Jedina razlika je bila temperatura u pojedinom laboratoriju.
U laboratoriju broj 1 temperatura se kretala od 28,4 – 31,5 °C.
U laboratoriju broj 2 temperatura se kretala od 27 – 30 °C.
U laboratoriju broj 3 temperatura se kretala od 30,2 – 33,5 °C.

  1. U kojemu je laboratoriju bio najveći postotak preživljavanja jedinki?
  2. Kako se odnose temperatura i postotak preživljavanja?
  3. Zelena krivulja na grafu prikazuje temperaturu mora u ljetnim mjesecima gdje ova vrsta inače živi. Koji laboratorij najbolje oponaša uvjete u prirodi?
  4. Nastave li se mora i dalje zagrijavati, koje su moguće posljedice na preživljavanje ježinaca?