4.8 Sljedeća jedinica Bodljikaši
4.7

Člankonošci

Moći ću:
  • prepoznati tipične predstavnike skupine i vrednovati njihov utjecaj na život u biosferi
  • na tipičnim predstavnicima skupina argumentirati povezanost građe i funkcije organizama s njihovim načinom života i staništem
  • ispitati kako su promjene životnih uvjeta tijekom geoloških doba utjecale na promjenu u veličini kukaca
  • povezati uspješnost prilagodbi skupine s njihovim preživljavanjem i zastupljenošću u okolišu.

Uvod

Gotovo 84 % svih poznatih vrsta životinja na Zemlji su člankonošci. Naći ćete ih u vodi, na kopnu pa čak i u zraku. Naseljavaju sva staništa na Zemlji, pokazuju veliku biološku raznolikost i prilagodljivi su gotovo svim uvjetima okoliša. U čemu je njihova tajna? Proučite ovu nastavnu jedinicu i saznajte što ih čini premoćnima.

Člankonošci su stara skupina životinja.
Člankonošci su se pojavili još u paleozoiku.
Sigurno se sjećate trilobita.
Opišite kako su izgledali i gdje su živjeli.
Trilobiti su izumrli krajem paleozoika.
Trilobiti su i dandanas važni kao provodni fosili.
Člankonošcima pripadaju još četiri skupine životinja:

  • rakovi
  • stonoge
  • klještari
  • kukci.

Člankonošci su stara skupina životinja koja se pojavila još u paleozoiku. Sigurno se sjećate trilobita.

  • Opišite kako su izgledali i gdje su živjeli.

Iako su izumrli krajem paleozoika, trilobiti su i dandanas važni kao provodni fosili . Osim njih člankonošcima pripadaju još četiri skupine životinja: rakovi, stonoge, klještari i kukci.

Člankonošci
Člankonošci

Tijelo člankonožaca jest kolutićavo.
Kolutići člankonožaca međusobno su srasli u veće regije poput glavopršnjaka ili zatka.
Prijelazni oblik između kolutićavaca i člankonožaca živi i danas na području južne hemisfere.
Njegovo je ime Peripatus.
Peripatus je živi fosil.

Tijelo člankonožaca kolutićavo je, no njihovi su kolutići međusobno srasli u veće regije poput glavopršnjaka ili zatka. Kolutićavu građu i dalje možemo uočiti i to najlakše kod stonoga (evolucijski starije skupine člankonožaca) i na zatku ostalih skupina člankonožaca. Ono što je zanimljivo, jest da prijelazni oblik između kolutićavaca i člankonožaca živi i dandanas na području južne hemisfere. Njegovo je ime Peripatus i živi je fosil.

Rakovi

Rakovi su:

  • skupina člankonožaca
  • nalazimo ih u morima i vodama na kopnu
  • njihovo tijelo čine dvije regije – glavopršnjak i zadak
  • za kretanje im služi pet pari člankovitih nogu.

Rakovi

Rakovi su skupina člankonožaca koje ćemo naći u morima i vodama na kopnu. Njihovo tijelo čine dvije regije – glavopršnjak i zadak, a za kretanje im služi pet pari člankovitih nogu. No, rakovi ne ovise samo o njima. U svakodnevnome životu pomažu im i brojni drugi tjelesni nastavci.

Ilustracija prikazuje poprečni presjek raka. Označeni su dijelovi tijela i različito obojeni organski sustavi.
Građa tijela raka

U svakodnevnome životu rakovima pomažu i brojni drugi tjelesni nastavci.

  • Ticala rakova nalaze se na glavi.
  • Na glavi rakova nalazi se i jedan par složenih očiju.
  • Očima i ticalima rakovi primaju informacije iz okoliša.

Promislite i odgovorite što bi se dogodilo da se rakovima oštete ticala.
Kako bi to utjecalo na njihovo preživljavanje i traženje hrane u okolišu?
Probava rakova:

  • prohodno probavilo
  • hranu uzimaju i usitnjavaju čeljusnim nožicama
  • uglavnom se hrane algama, biljkama i manjim životinjama.

Dišni sustav rakova:

  • dišu škrgama
  • pri izmjeni tvari i plinova pomaže im otvoreni optjecajani sustav.

Živčani sustav rakova:

  • ljestvičav je
  • nalazi se na trbušnoj strani tijela.

Razdvojena su spola i imaju vanjsku oplodnju.
Preživljavanje rakova ne ovisi samo o brojnosti spolnih stanica koje su sudjelovale u razmnožavanju.
Velik utjecaj na preživljavanje imaju i uvjeti okoliša u kojima se ličinke razvijaju.
Proučite priloženi graf i odgovorite na sljedeća pitanja.

Osim ticala na glavi se nalazi i jedan par složenih očiju kojima rakovi primaju informacije iz okoliša.

  • Promislite i odgovorite što bi se dogodilo da se rakovima oštete ticala. Kako bi to utjecalo na njihovo preživljavanje i traženje hrane u okolišu?

Rakovi se uglavnom hrane algama, biljkama i manjim životinjama. Imaju prohodno probavilo, a hranu uzimaju i usitnjavaju čeljusnim nožicama. Dišu škrgama, a pri izmjeni tvari i plinova pomaže im otvoreni optjecajani sustav.
Živčani im je sustav ljestvičav i nalazi se na trbušnoj strani tijela. Razdvojena su spola i imaju vanjsku oplodnju.

  • Prisjetite se i drugih organizama s vanjskom oplodnjom i raspravite o brojnosti spolnih stanica pri vanjskoj i unutarnjoj oplodnji.

Ne ovisi preživljavanje rakova samo o brojnosti spolnih stanica koje su sudjelovale u razmnožavanju. Velik utjecaj na preživljavanje imaju i uvjeti okoliša u kojima se ličinke razvijaju.

  • Proučite priloženi graf i odgovorite na sljedeća pitanja.
Preživljavanje rakova
Preživljavanje rakova
  1. Na kojoj će temperaturi preživjeti najveći broj rakova proučavane vrste?
  2. Koji je salinitet najpovoljniji za razvoj ličinki proučavane vrste raka?
  3. Kako povišena temperatura i visoki salinitet djeluju na razvoj prikazane vrste raka?
  4. Možete li predvidjeti preživljavanje ove vrste u tropskim morima niskogs saliniteta? Obrazložite svoj odgovor.

Klještari

Klještari su bili prvi organizmi koji su udisali atmosferski kisik.
Dakle, klještari su prvi koji su u potpunosti prešli živjeti na kopno u davnome paleozoiku.
U klještare spadaju:

  • pauci
  • škorpioni
  • grinje
  • krpelji.

Tijelo klještara:

  • podijeljeno je na glavopršnjak i zadak
  • razvijena su im četiri para člankovitih nogu za hodanje
  • imaju par čeljusnih nožica za pridržavanje plijena i hranjenje
  • ime su dobili po razvijenim kliještima
  • kliješta su im su vrlo često povezana s otrovnim žlijezdama.

Najzastupljenija skupina klještara su pauci.
Pauci su mesožderi koji svoj plijen love aktivno ili s pomoću mreže.

Klještari

Klještari su bili prvi organizmi koji su udisali kisik iz zraka, tj. prvi koji su u potpunosti prešli živjeti na kopno u davnome paleozoiku.

  • Promislite koje su se prilagodbe na tijelu morale razviti kako bi se uspjeli zaštititi od isušivanja.

U klještare spadaju pauci, škorpioni, grinje i krpelji. Njihovo tijelo prepoznatljivo je podijeljeno na glavopršnjak i zadak. Razvijena su im četiri para člankovitih nogu za hodanje te par čeljusnih nožica za pridržavanje plijena i hranjenje. Ime su dobili po razvijenim kliještima koja su vrlo često povezana s otrovnim žlijezdama.
Najzastupljenija skupina su pauci pa ćemo većinu organskih sustava objasniti na njima. Pauci su mesožderi koji svoj plijen love aktivno ili s pomoću mreže.

  • Promotrite video i odgovorite na sljedeća pitanja.

 

Građa pauka:

  • ima razvijeno 6 – 8 jednostavnih očiju
  • očima naziru obrise svoje okoline
  • najveći dio informacija primaju s pomoću osjetilnih dlačica
  • osjetilne im dlačice prekrivaju cijelo tijelo
  • živčani im je sustav ljestvičav
  • na području glave posjeduju veću nakupinu ganglija
  • dišu s pomoću hitinskih cjevčica – uzdušnica
  • hitinske cjevčice koje se otvaraju na površini njihova vanjskog kostura
  • vanjski je kostur građen od hitina
  • izmjenu tvari u tijelu obavlja otvoreni optjecajni sustav.

Paučina je vrlo važna u životu pauka.
Paučina ima značajnu ulogu u razmnožavanju pauka i razvoju mladih.
Kod brojnih vrsta pauka mužjak pleše na mreži kako bi osvojio ženku.
Nakon što dođe do unutarnje oplodnje, ženka liježe jaja u vrećicu zvanu kokon.
Kokon je je građen od niti paučine.
Kokon dalje nosi na svome zatku kako bi mladi uvijek bili uz nju.

  1. Pauci su uvijek povezani sa svojom mrežom nitima paučine. Što mislite, zašto je to bitno?
  2. Možete li pretpostaviti zašto plijen miruje dok ga pauk omata u svilu?
  3. Imaju li pauci vanjsku ili unutarnju probavu?
  4. Objasnite kako i zašto pauk umata plijen u paučinu.

Većina pauka ima razvijeno 6 – 8 jednostavnih očiju. Njima naziru obrise svoje okoline, a najveći dio informacija primaju s pomoću osjetilnih dlačica koje im prekrivaju cijelo tijelo. Živčani im je sustav ljestvičav, a na području glave posjeduju veću nakupinu ganglija. Dišu s pomoću hitinskih cjevčica – uzdušnica koje se otvaraju na površini njihova vanjskog kostura koji je također građen od hitina. Izmjenu tvari u tijelu obavlja otvoreni optjecajni sustav.
Paučina je vrlo važna u životu pauka pa tako igra i značajnu ulogu u razmnožavanju i razvoju mladih. Naime, kod brojnih vrsta pauka mužjak pleše na mreži kako bi osvojio ženku. Nakon što dođe do unutarnje oplodnje, ženka liježe jaja u vrećicu zvanu kokon koja je građena od niti paučine. Kokon dalje nosi na svome zatku kako bi mladi uvijek bili uz nju.

Kukci

Kukci su jedna od najbrojnijih skupina organizama na Zemlji. Često se susrećete s njima u svome životu i sigurno bez velikih poteškoća možete navesti brojne činjenice o njihovoj građi i ulogama u svakodnevici.

  • Nacrtajte tablicu koja je prikazana i popunite ju. Tako se pripremite za sadržaje koji slijede.

Primjer tablice
Što znam o kukcima? Što mislim da znam o kukcima (nisam potpuno siguran/sigurna u točnost)? Što bih želio/željela naučiti o kukcima?

Kukci su raznolikih boja i veličina.
Svi kukci imaju:

  • tri para člankovitih nogu
  • tijelo podijeljeno na glavu, prsa i zadak.

Neke skupine kukaca na prsima imaju razvijen jedan ili dva para krila za let.
Tijelo kukaca štiti vanjski kostur građen od hitina.
Na površini tijela kukca otvaraju se uzdušnice – cjevčice kojima kukci izmjenjuju plinove.
Izmjenu tvari u organizmu kukci obavljaju s pomoću otvorenoga  optjecajnog sustava.
Živčani sustav kukaca:

  • ljestvičavno građen
  • ima nakupinu ganglija na području glave koji čine “mozak” kukca.

Osjetila kukaca:

  • razvijena ticala (osjetilo dodira i njuha)
  • par velikih sastavljenih očiju kojima vide mozaičnu sliku.

Kukci poput pčela vide i određene valne duljine svjetlosti koje su našemu oku nevidljive.

Bez obzira na raznolikost boja i veličina, ono što je zajedničko svim kukcima jest da imaju tri para člankovitih nogu i tijelo podijeljeno na glavu, prsa i zadak. Neke skupine na prsima imaju razvijen i jedan ili dva para krila za let. Kako bi preživjeli na kopnu, tijelo kukaca štiti vanjski kostur građen od hitina. Na njegovoj površini otvaraju se uzdušnice – cjevčice kojima kukci izmjenjuju plinove. Izmjenu tvari u organizmu obavljaju s pomoću otvorenoga optjecajnog sustava.
Živčani je sustav ljestvičavo građen s nakupinom ganglija na području glave koji čine “mozak” kukca. Od osjetila imaju razvijena ticala (osjetilo dodira i njuha) i par velikih sastavljenih očiju kojima vide mozaičnu sliku.
Osim što sliku vide brojnim okašcima, kukci poput pčela vide i određene valne duljine svjetlosti koje su našemu oku nevidljive.
Više informacija o tome kako vidimo različite boje možete pronaći u: DOS Fizika 8, modul: Svjetlost, jedinica DOS- a: Razlaganje svjetlosti na boje.

  1. Pomaže li ova sposobnost samo pčelama ili i ostalim članovima ekološkoga sustava?
  2. Što mislite, kako izgleda cvjetna glavica gledana okom pčele?
  3. Skicirajte kako vi zamišljate izgled cvjetne glavice i njuške tučka bilja iz svoje okoline vidljive okom pčele. Pronađite na internetu fotografije cvijeća vidljive pod UV svjetiljkama i usporedite svoje radove.
  4. Uz pomoć učitelja iz fizike istražite vidljivi spektar čovjeka i kukaca te svoje rezultate izložite ostatku razreda s pomoću alata Canva.

Pčele nisu važne samo zbog svoga vida. Objasnite ostatku razreda zašto svijet ne može preživjeti bez pčela. Kao početna točka istraživanja mogu vam poslužiti video Zašto pčele nestaju?

Kukci se mogu hraniti bilo čime.
Usni organi kukaca prilagođeni su za grizenje, bodenje, sisanje i lizanje.

Jedna od velikih prednosti (i vjerojatno glavni razlog zašto su kukci najbrojnija skupina danas) jest činjenica da se mogu hraniti bilo čime. Usni organi kukaca prilagođeni su za grizenje, bodenje, sisanje i lizanje.

  • Proučite priloženu galeriju fotografija i odredite koja se od prikazanih vrsta hrani na koji način.

Razmnožavanje kukaca:

  • razdvojena su spola
  • razmnožavaju se unutarnjom oplodnjom
  • nakon oplodnje razvija se ličinka kukca
  • ličinka (ovisno o vrsti) prolazi preobrazbu kako bi se razvila u odraslu jedinku.

Razlikujemo dva oblika preobrazbe – potpunu i nepotpunu preobrazbu.
Nepotpunu preobrazbu imaju kukci poput vretenaca.
Tijekom njihove preobrazbe nedostaje stadij kukuljice.
Ličinka se nekoliko puta presvlači dok jedinka ne postigne zrelost.
Potpunu preobrazbu imaju kukci poput leptira.
Ličinke leptira neko vrijeme žive slobodno, a zatim se začahure.
U obliku kukuljice ličinke provedu određeni dio vremena.
Proučite priloženi video i pokušajte rekonstruirati što se događa unutar jedne kukuljice.
Koji se organski sustavi razvijaju i kojim redoslijedom?

Kukci su razdvojena spola i razmnožavaju se unutarnjom oplodnjom. Nakon oplodnje razvija se ličinka kukca koja (ovisno o vrsti) prolazi preobrazbu kako bi se razvila u odraslu jedinku. Razlikujemo dva oblika preobrazbe – potpunu i nepotpunu preobrazbu.
Nepotpunu preobrazbu imaju kukci poput vretenaca. Tijekom njihove preobrazbe nedostaje stadij kukuljice. Ličinka se nekoliko puta presvlači dok jedinka ne postigne zrelost.
Potpunu preobrazbu imaju kukci poput leptira. Njihove ličinke neko vrijeme žive slobodno, a zatim se začahure i u obliku kukuljice provedu određeni dio vremena.

  • Proučite priloženi video i pokušajte rekonstruirati što se događa unutar jedne kukuljice. Koji se organski sustavi razvijaju i kojim redoslijedom?

 

Život u zajednici

Velik broj kukaca živi u zajednicama.
U zajednicama kukaca postoji stroga podjela rada i hijerarhija među članovima zajednica.
Ponekad djeluju gotovo kao sustav kasti koji je bio razvijen u Indiji.
Znate li tko što radi unutar zadruge kukaca?
Proučite zadružni život kukaca.

Život u zajednici

Velik broj kukaca živi u zajednicama u kojima postoji stroga podjela rada i hijerarhija među članovima zajednica. Ponekad djeluju gotovo kao sustav kasti koji je bio razvijen u Indiji.

  • Znate li tko što radi unutar zadruge kukaca? Proučite zadružni život kukaca i svoje otkrića izložite razredu s pomoću stripa ili prezentacije. Kao početna točka istraživanja može vam pomoći tekst o opnokrilcima.

Člankonošci i zdravlje

Neki člankonošci mogu biti opasni za zdravlje čovjeka i drugih kralježnjaka (toplokrvnih)
Člankonošci čiji je otrov jak da može usmrtiti čovjeka žive uglavnom u vrućim, suhim klimama.
Većina člankonožaca ima otrov koji je dovoljan samo za svladavanje plijena i prehranu.
Ponekad i te malene količine mogu izazvati alergijsku reakciju u nekih ljudi.
Alergijska reakcija može dovesti ljudski život u opasnost.

Člankonošci i zdravlje

Određeni broj člankonožaca može biti opasan za zdravlje čovjeka i drugih kralježnjaka (prvenstveno onih sa stalnom tjelesnom temperaturom). Člankonošci čiji je otrov jak toliko da može usmrtiti čovjeka zastupljeniji su u vrućim, suhim klimama. Većina onih koji sadrže otrov u pravilu ima otrov koji je dovoljan samo za svladavanje plijena i prehranu. Ponekad i te malene količine mogu izazvati alergijsku reakciju u nekih ljudi i dovesti im život u opasnost.

  • Upišite na mrežnoj stranici pojmove deratizacija i dezinsekcija te zapišite koje prostore po vama treba često čistiti od nametnika/štetnika i zašto. Postoji li humaniji način kontrole brojnosti nametnika/štetnika i kako ga primijeniti?

Za kraj…

Načinite kategorijsku tablicu (poput ove u prilogu) u kojoj će biti navedeni detalji građe i organski sustavi. Popunjavanjem tablice usporedite rakove, pauke i kukce.

Primjer tablice
rakovi pauci kukci
tijelo je podijeljeno na
broj člankovitih nogu
pokrov građen od
presvlače se
dišu
probava
živčani sustav i osjetila
krvotok
razmnožavanje

Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.

Odaberite sve točne odgovore.

Zašto nakon presvlačenja rakovi pojedu svoj stari vapneni okop? Dva su odgovora točna.

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Što od navedenog NIJE prilagodba na kopneni način života?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Navedene organizme razvrstajte u odgovarajuće skupine tako da na linije skupine dopišete slovo ispred naziva vrste.
Napomena: slova upišite abecednim redom i bez zagrade.

a) jastog b) grinja c) buha d) zlatna mara e) vodenbuha
f) škorpion g) skakavac h) krpelj i) vretence

rakovi:

i

kukci:
,
,
i

klještari:
,
i

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Posložite navedene događaje prema redoslijedu kojim se događaju prilikom hranjenja pauka.
Odgovore upišite u obliku rednoga broja.

Plijen se upetlja u mrežu.
Pauk usnim organima usisa razgrađeni plijen.
Plijen umotava u niti paučine i u tijelo mu ubrizga probavne enzime.
Trzanje niti potakne pauka da izađe na mrežu.
Pauk ubrizga otrov u plijen kako bi ga umirio.

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koje je od navedenih obilježja zajedničko jastogu i pauku ptičaru?

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?