4.3 Sljedeća jedinica Plošnjaci i oblići
4.2

Spužve i žarnjaci

Moći ću:
  • opisati tipične predstavnike skupina spužvi i žarnjaka
  • na tipičnim predstavnicima skupine objasniti osnovne značajke građe spužvi i žarnjaka te ih analizirati s obzirom na funkciju, način života i stanište
  • argumentirati prednosti i mane sjedilačkoga načina života
  • povezati uspješnost prilagodbi navedenih skupina s njihovim preživljavanjem u okolišu
  • objasniti važnost spužvi i žarnjaka za čovjeka i biosferu.

Uvod

Organizam je simetričan ako ga ravninom koja prolazi kroz središte tijela možemo podijeliti na jednake (zrcalne) dijelove.

Najčešće vrste simetrija tijela su:

  • zrakasta
  • dvobočna.

Uvod

Za organizam kažemo da je simetričan kad ga zamišljenom ravninom koja prolazi kroz središte tijela možemo podijeliti na jednake (zrcalne) dijelove. Najčešće vrste simetrija tijela jesu zrakasta i dvobočna.

Slika prikazuje tri manje slike. Na prvoj se nalazi žuta spužva, na drugoj crvena zmijača, a na trečoj pčela.
Simetrije tijela

Tijelo je zrakasto simetrično ako ga možemo s više simetričnih ravnina podijeliti na više jednakih dijelova.
Tijelo je dvobočno simetrično ako ga ravninom simetrije podjelimo na dva jednaka dijela.
Ako ga je nemoguće podijeliti, kažemo da je asimetričan.
Proučite organizme prikazane u galeriji fotografija.
Podijelite organizme na skupine ovisno o tome kakvu simetriju tijela imaju.

Kad tijelo možemo podijeliti s više ravnina simetrije na više jednakih dijelova, kažemo da je tijelo zrakasto simetrično, a ako tijelo ravninom simetrije podijelimo na dva jednaka dijela, kažemo da je organizam dvobočno simetričan. Ako ga je nemoguće podijeliti, kažemo da je asimetričan.

  • Proučite organizme prikazane u galeriji fotografija te ih podijelite na skupine ovisno o tome kakvu simetriju tijela imaju.

Građa spužvi

Spužve su vrlo jednostavno građene životinje.

Stanice tijela spužve:

  • ovise jedne o drugima
  • ne udružuju se u tkiva niti organe
  • nakupine su samostalnih stanica
  • grade različite strukture i obavljaju brojne zadaće.

Stanice spužvi po građi mogu biti:

  • bičaste
  • ameboidne
  • pokrovne.

Tijelo spužve ispunjeno je brojnim sitnim otvorima.
Sitni otvori na tijelu spužve međusobno su povezani kanalićima.
Svi kanalići u tijelu spužve vode do velike tjelesne šupljine u središtu spužve.

Građa spužvi

Spužve su vrlo jednostavno građene životinje čije tijelo grade stanice koje međusobno ovise jedne o drugima. Ne udružuju se u tkiva niti organe, već kao nakupine samostalnih stanica grade različite strukture i obavljaju brojne zadaće. Razlikuju se i prema građi pa tako razlikujemo bičaste, ameboidne i pokrovne stanice.

  • Možete li pretpostaviti gdje će se koje od njih nalaziti?

Tijelo spužve ispunjeno je brojnim sitnim otvorima koji su međusobno povezani kanalićima te svi vode do velike tjelesne šupljine u središtu spužve.

  • Promotrite priložene slike i odgovorite na pitanja koja slijede. Usporedite odgovore s učenikom do sebe i raspravite o njima.

Potporni sustav spužve mogu graditi:

  • sitne iglice (građene od vapnenca ili kremena)
  • isprepletene niti bjelančevine spongina.

Potporni sustav spužve nalazi se u pokrovnim stanicama i diljem asimetričnoga tijela spužve.
Tijelo spužve sadrži mnogo nepravilno raspoređenih otvora.
Zbog nepravilnih otvora u tijelu spužve nemoguće ga je podijeliti na jednake dijelove.
U slučaju ozljede spužve se mogu brzo obnoviti – regenerirati svoje oštećeno tijelo.

  1. Ulazi li voda kroz male otvore ili kroz veliki otvor u spužvu?
  2. U kojemu je dijelu tijela spužve najlakše odvojiti čestice hrane? Koji će tip stanica najviše pomoći pri tome?
  3. Može li se kod spužvi uočiti određena simetrija tijela?
  4. Mogu li niti spongina dati dovoljnu čvrstoću tijelu spužvi? Ili će građa potpornoga sustava tijela ovisiti o dubini na kojoj spužva živi?
  5. Prisjetite se ameba i njihova načina kretanja. Možete li pretpostaviti gdje se nalaze i što rade ameboidne stanice spužve?

Potporni sustav spužve mogu graditi sitne iglice (građene od vapnenca ili kremena) ili isprepletene niti bjelančevine spongina koje će se nalaziti u pokrovnim stanicama, ali i diljem asimetričnoga tijela spužve.

Naime, tijelo spužve sadrži mnogo nepravilno raspoređenih otvora pa ga je nemoguće podijeliti ravninama simetrije na jednake dijelove. S obzirom na svoju jednostavnu građu, u slučaju ozljede mogu se brzo obnoviti – regenerirati svoje oštećeno tijelo.

Građa žarnjaka

Žarnjaci su prva skupina mnogostaničnih životinja čije tijelo grade tkiva.
Kod njih se pojavio i prvi jednostavni mrežasti, živčani sustav.
Tijelo žarnjaka sastoji se od dva-tri sloja stanica.
Vanjski sloj stanica sadrži žarne stanice.
Po žarnim stanicima žarnjaci su dobili ime.
Unutarnji sloj stanica obavija probavnu šupljinu.
Probavna šupljina sadrži samo jedan usni otvor koji je ujedno i anus.
Oko usnoga otvora često možemo naći i lovke.
S pomoću lovki primanjem podražaja žarnjaci osjete i love plijen.

Građa žarnjaka

Žarnjaci su prva skupina mnogostaničnih životinja čije tijelo grade tkiva. Kod njih se pojavio i prvi jednostavni mrežasti, živčani sustav.

  • Što mislite, kako im on pomaže u svakodnevnome životu?

Tijelo žarnjaka sastoji se od dva-tri sloja stanica. Vanjski sloj stanica sadrži žarne stanice po čemu je ova skupina i dobila ime. Unutarnji sloj stanica obavija probavnu šupljinu koja sadrži samo jedan usni otvor koji je ujedno i anus. Oko usnoga otvora često možemo naći i lovke s pomoću kojih primanjem podražaja žarnjaci osjete i love plijen koji im se nađe u blizini.

Slika pokazuje anatomsku građu žarnjaka prikazanu kao presjek kroz središte životinje. U središtu organizma nalazi se velika probavna šupljina koje je povezana s okolišem preko uskog otvora koji služi kao usta i anus istovremeno. Usta okružuju lovke sa žarnim stanicama, koje izgledaju kao krakovi. Žarne stanice nalaze se s vanjske strane lovki.
Građa žarnjaka

Glavne skupine žarnjaka su:

  • hidre
  • koralji
  • meduze
  • moruzgve.

Prema načinu života možemo ih podijeliti na dvije skupine:

  • sjedilački organizmi – polipi
  • slobodno plivajući organizmi – meduze.

Tijelo polipa valjkastoga je oblika.
Tijelo meduze u obliku je zvona.

Glavne su skupine žarnjaka: hidre, koralji, meduze i moruzgve.
Prema načinu života možemo ih podijeliti na dvije skupine: sjedilački organizmipolipi i slobodno plivajući organizmimeduze. Tijelo polipa valjkastoga je oblika, a kod meduze je u obliku zvona.

  • Gdje će se kod polipa, a gdje kod meduze nalaziti lovke? Je li položaj lovki na neki način povezan s načinom prehrane?

Kako do hrane?

Spužve su heterotrofni organizmi.
Spužve se hrane sitnim organskim česticama i planktonima.
Kroz male otvore na površini u tijelo spužve ulazi voda.
Kad voda uđe u spužvu, putuje kanalićima do središnjega otvora.
Spužve s pomoću bičastih stanica iz vode uzimaju hranjive tvari i kisik.
U vodu spužve ubacuju neprobavljive ostatke.
Neprobavljivi ostatci strujenjem vode izlaze van iz spužve.
Spužva troši malo energije na prehranu.
Mali otvori na tijelu spužve mogu otežati filtriranje hranjivih tvari.
Razdiobu hranjivih tvari po tijelu spužve olakšavaju ameboidne stanice.

Žarnjaci se hrane aktivnim lovom.

Kako do hrane?

Spužve su heterotrofni organizmi koji se hrane sitnim organskim česticama i planktonima. Voda ulazi kroz male otvore na površini u tijelo spužve te putuje kroz kanaliće do središnjega otvora. Za to se vrijeme iz nje s pomoću bičastih stanica uzimaju hranjive tvari i kisik, a u nju se ubacuju neprobavljivi ostatci (koji strujenjem vode izlaze van). Tako spužva troši malo energije na prehranu, a jedina su joj prepreka veličina malih otvora na tijelu jer joj mogu otežati filtriranje hranjivih tvari. Razdiobu hranjivih tvari po tijelu spužve olakšavaju ameboidne stanice.

Žarnjaci se hrane aktivnim lovom.

  • Promotrite priloženi video i zapišite u obliku kratke priče što se događa prilikom lova žarnjaka. Zašto se plijen gotovo bezvoljno preda? Je li u pitanju neko tajno oružje? Za pisanje priče imate 10-ak minuta.

 

U vanjskome sloju tijela žarnjaka nalaze se žarne stanice.
Žarna stanica sastoji se od čahure.
U čahuri se nalazi žarna nit i otrov.
Čahura je pod tlakom.
Kad plijen dodirne žarnjaka, žarnjak reagira i izbacuje sadržaj čahure.
Žarna nit ubada plijen.
Otrov plijen omamljuje ili ubija.
Žarnjak plijen unosi u usta s pomoću lovki.
U probavnoj šupljini žarnjaka odvija se vanjska probava.

Kao što smo već napomenuli, u vanjskome sloju tijela žarnjaka nalaze se žarne stanice. Žarna stanica sastoji se od čahure u kojoj se nalazi žarna nit i otrov. Kad plijen dodirne žarnjaka, on reagira i izbacuje sadržaj čahure koji je bio pod tlakom. Žarna nit ubada plijen i s pomoću otrova ga omamljuje ili ubija. Nakon ulova, s pomoću lovki, žarnjak plijen unosi u usta gdje se nadalje u probavnoj šupljini odvija vanjska probava .

Razmnožavanje spužvi i žarnjaka

Spužve i žarnjaci mogu se razmnožavati nespolno i spolno.
Spužve i žarnjaci spolno se razmnožavaju spermijima i jajnim stanicama.
Vanjska oplodnja odvija se u vodi (ili u središnjoj šupljini spužve).
Iz oplođene jajne stanice razvija se ličinka.
Ličinka spužve ili žarnjaka kratko vrijeme pliva, nakon čega se pričvrsti za dno.

Razmnožavanje spužvi i žarnjaka

Spužve i žarnjaci mogu se razmnožavati nespolno i spolno. Obje se skupine spolno razmnožavaju spermijima i jajnim stanicama. Dolazi do vanjske oplodnje koja se odvija u vodi (ili u središnjoj šupljini spužve) nakon koje se iz oplođene jajne stanice razvija ličinka. Ličinka u objema skupinama životinja kratko vrijeme pliva, nakon čega se pričvrsti za dno.

  • Što mislite, koja je prednost slobodno plivajuće ličinke?

Nespolno razmnožavanje kod spužvi i žarnjaka naziva se pupanje.
Pupovi se stvaraju sa strane tijela.
Kod žarnjaka dio novih jedinki odvoji se od glavne jedinke kad se pupovi dovoljno razviju.
Dio jedinki spužvi i žarnjaka ne odvaja se, već stvara zadrugu s glavnom jedinkom.

Nespolno razmnožavanje kod spužvi i žarnjaka naziva se pupanje. Pupovi se stvaraju sa strane tijela i kad se dovoljno razviju, dio novih jedinki odvoji se od glavne jedinke (žarnjaci), a dio se jedinki ne odvaja, već stvara zadrugu s glavnom jedinkom (spužve i žarnjaci).

Raznolikost spužvi i žarnjaka

Spužve su organizmi koji uglavnom žive u morima.
Mali broj spužvi možemo naći u slatkovodnim staništima.
Najčešće spužve možemo naći u toplim i čistim vodama.
Spužve ne vole staništa s puno mulja zbog svoga načina prehrane.
Dosada je opisano približno 5500 vrsta spužvi.
Žarnjaci su skupina organizama u kojoj je dosada opisano 10 000 vrsta.
Većina žarnjaka živi u morima.
Manji broj žarnjaka živi u kopnenim vodama.
Jedan od najpoznatijih žarnjaka jest hidra.
Hidrama se često koriste u ekologiji u raznim istraživanjima.
Hidre je lako uzgojiti za rad u laboratoriju.
Hidre imaju sposobnost regeneracije.
Hidre su jako zanimljive za promatranje pod mikroskopom.

Promotrite grafički prikaz koji prikazuje dio istraživanja na hidrama i odgovorite na postavljena pitanja.

Raznolikost spužvi i žarnjaka

Spužve su organizmi koji uglavnom žive u morima, a samo mali broj možemo naći u slatkovodnim staništima. Najčešće ih možemo naći u toplim i čistim vodama.

  • Promislite zašto spužve ne vole staništa s puno mulja. Ima li to veze s njihovim načinom prehrane?

Dosada je opisano približno 5500 vrsta spužvi.

Žarnjaci su skupina organizama u kojoj je dosada opisano 10 000 vrsta. Također ih većinom možemo naći u morima, ali manji broj živi u kopnenim vodama.

Dio raznolikosti ovih organizma možete upoznati i u raznim fotogalerijama od kojih preporučamo Živi svijet Jadrana.

Jedan od najpoznatijih žarnjaka jest hidra. Hidrama se često koriste u ekologiji u raznim istraživanjima. Osim što ih je lako uzgojiti za rad u laboratoriju, imaju sposobnost regeneracije te su jako zanimljive za promatranje pod mikroskopom.

  • Promotrite grafički prikaz koji prikazuje dio istraživanja na hidrama i odgovorite na postavljena pitanja.
  1. U oba je uzorka na početku bio jednak broj jedinki. Kakva je brojnost uzorcima nakon 24 h, 48 h te 96 h?
  2. U kojemu je uzorku vode došlo do većega smanjenja brojnosti hidre? Što bi mogao biti uzrok tomu?
  3. U uzorku vode br. 1 nakon blagoga pada došlo je do porasta brojnosti hidre. Koji su mogući razlozi te pojave?
  4. Kojim bismo se organizmima (osim hidrom) mogli koristiti kao pokazateljem stanja okoliša u kojemu živimo? Objasnite svoj odabir.

Za kraj…

S pomoću Venova dijagrama ponovite neka od obilježja spužvi i žarnjaka.