4.7 Sljedeća jedinica Člankonošci
4.6

Kolutićavci

Moći ću:
  • izdvojiti tipične predstavnike kolutićavaca
  • povezati građu i funkcije tipičnih predstavnika skupina s njihovim načinom života i staništem
  • argumentirati važnost pojave zatvorenoga optjecajnog sustava
  • izdvojiti primjere utjecaja kolutićavaca na čovjeka i biosferu
  • procijeniti kako bi dugoročna promjena uvjeta okoliša/staništa u kojemu žive utjecala na promjene u građi i ponašanju gujavica.

Uvod

  • Promotrite priloženi video i odgovorite na pitanja koja se nalaze ispod videa. Nakon toga usporedite odgovore s osobom do sebe u klupi.

Razmišljate li isto ili vam se zaključci razlikuju? Nakon završetka nastavne jedinice vratite se ponovno na svoje odgovore te ih po potrebi prepravite/dopunite.

 

Kolutićavci:

  • skupina koja je dobila ime po kolutićavoj građi tijela
  • ovisno o vrsti broj kolutića varira
  • opisano je oko 18 000 vrsta kolutićavaca
  • najčešće žive u vodi.

Mali broj vrsta kolutićavaca razvio je prilagodbe za život u vlažnome tlu.
Najpoznatija vrsta kopnenih kolutićavaca jest gujavica.
U kopnenim vodama možemo pronaći pijavice.
U morima žive cjevaši.
Vanjsku kolutićavost tijela kolutićavaca prate i unutarnji kolutići.
U unutarnjim se kolutićima nalaze isti organi.

  1. Jesu li gujavicama bolje razvijeni mišići na prednjemu ili stražnjemu kraju tijela?
  2. Što mislite, kakva su oblika mišići kojima se gujavice koriste pri kretanju?
  3. Imaju li gujavice kostur?
  4. Postoji li nešto što sprječava tijelo gujavice da klizi unatrag?
  5. S pomoću kojih biste materijala iz svakodnevnoga života najlakše dočarali kretanje gujavica? Opišite i napravite jednostavan model kretanja gujavica.

Kolutićavci su skupina koja je dobila ime po kolutićavoj građi tijela. Ovisno o vrsti, broj kolutića varira. Do sada je opisano 18 000 vrsta koje najčešće žive u vodi, ali mali je broj vrsta razvio prilagodbe i za život u vlažnome tlu. Najpoznatija vrsta kopnenih kolutićavaca jest gujavica. U kopnenim vodama možemo pronaći pijavice, a u morima žive cjevaši. Vanjsku kolutićavost tijela prate i unutarnji kolutići unutar kojih se nalaze isti organi.

Građa kolutićavaca

Tijelo kolutićavaca dvobočno je simetrično.
Kod pokretnih kolutićavaca možemo razlikovati:

  • usni kolutić
  • kolutiće trupa
  • završni (analni) kolutić.

Kod sjedilačkih vrsta kolutićavaca razlika u kolutićima nije toliko očita.

Građa kolutićavaca

Tijelo kolutićavaca dvobočno je simetrično. Kod pokretnih kolutićavaca možemo razlikovati usni kolutić, kolutiće trupa i zavšni (analni) kolutić, a kod sjedilačkih vrsta razlika u kolutićima nije toliko očita.

  • Promotrite priloženu galeriju i pokušajte odrediti gdje se nalaze usni i analni kolutić navedenih vrsta te jesu li one pokretne ili sjedilačke.

Tijelo kolutićavaca prekriveno je slojem kože i tankom kutikulom.
Ispod kože i kutikule kolutićavaca nalaze se brojne sluzne žlijezde.
Kroz kutikulu kolutićavaca prolaze hitinske strukture.
Hitinske strukture nalik su na dlačice i nazivaju se četine.
Pijavice su jedina skupina kolutićavaca koje nemaju četine.

Tijelo kolutićavaca prekriveno je slojem kože i tankom kutikulom ispod koje se nalaze brojne sluzne žlijezde. Kroz kutikulu prolaze hitinske strukture nalik na dlačice koje se nazivaju četine. Jedina skupina kolutićavaca koja na svome tijelu nema četine jesu pijavice. Uz kutikulu nalaze se brojna uzdužna i prstenasta mišićna vlakna.

  • Pogledajte ponovno video s početka sata. Uviđate li rad mišića i četina pri kretanju gujavica? Promislite o načinu na koji se kreću gujavice. Objasnite zašto je dobro da im tijelo prekriva kutikula.

Preživljavanje kolutićavaca

Organski sustavi kolutićavaca:

  • dobro su razvijeni
  • zastupljeni su u svim kolutićima.

Živčani sustav kolutićavaca ljestvičavo je građen.
Kod kolutićavaca ne postoje posebno oblikovani osjetilni organi.

Na cijeloj površini tijela kolutićavca možemo naći receptore za:

  • osjet
  • održavanje ravnoteže
  • primanje svjetlosnih podražaja
  • primanje kemijskih podražaja.

Kolutićavci dišu s pomoću difuzije cijelom površinom tijela,
Vodene vrste kolutićavaca dišu preko specijaliziranih škrga.
Za izlučivanje štetnih tvari kolutićavci se koriste s nekoliko ljevkastih cjevčica.
Ljevkaste cjevčice kolutićavci izlučuju na svakome kolutiću.

Kod gujavica se prvi put javlja zatvoreni optjecajni sustav.
Tekućina nalik na krv (hemolimfa) kod kolutićavaca je crvene boje.
U hemolimfi se nalazi bjelančevina hemoglobin.
Žile se protežu cijelim tijelom gujavice.
Žile osiguravaju gujavici kvalitetniju izmjenu tvari.

Preživljavanje kolutićavaca

U tijelu kolutićavaca organski su sustavi dobro razvijeni i zastupljeni u svim kolutićima. Živčani sustav ljestvičavo je građen, a na cijeloj površini tijela možemo naći receptore za osjet, održavanje ravnoteže, primanje svjetlosnih i kemijskih podražaja (ne postoje posebno oblikovani osjetilni organi). Vrste dišu s pomoću difuzije preko cijele površine tijela ili u slučaju vodenih vrsta preko specijaliziranih škrga. Za izlučivanje štetnih tvari koriste se s nekoliko ljevkastih cjevčica koje izlučuju na svakome kolutiću.

  • Mogu li neka od navedenih svojstava utjecati na odabir gujavica kao bioindikatora? Objasnite svoj odabir.

Kod gujavica se prvi put javlja zatvoreni optjecajni sustav. Tekućina nalik na krv (hemolimfa) kod kolutićavaca je crvene boje jer se u njoj nalazi bjelančevina hemoglobin. Žile se protežu cijelim tijelom i osiguravaju kvalitetniju izmjenu tvari.

  • Riješite priloženi zadatak i saznajte koje su prednosti zatvorenoga optjecajnog sustava.

Prehrana kolutićavaca

Način prehrane kolutićavaca dosta se razlikuje od skupine do skupine.
Probavilo svih kolutićavaca jest prohodno.
Razvijenost pojedinih organa kolutićavaca varira ovisno o prehrani vrste.

Gujavice:

  • hrane se zemljom u kojoj su pomiješani biljni i životinjski ostatci
  • svojom prehranom stvaraju humus s pomoću kojega obogaćuju tlo.

Perjaničari:

  • svojim škržnim perima stvaraju malene vrtloge
  • love čestice hrane filtriranjem.

Pijavice:

  • zbog svoje prehrane krvlju korištene su u medicini prošlih stoljeća.

Prehrana kolutićavaca

Način prehrane kolutićavaca dosta se razlikuje od skupine do skupine. Probavilo im je svima prohodno, no razvijenost pojedinih organa varira ovisno o prehrani vrste. Gujavice se hrane biljnim i životinjskim ostatci koji se ponekad pomiješaju sa česticama tla. Na taj način probavom stvara humus s pomoću kojega obogaćuje tlo. Perjaničari svojim škržnim perima stvaraju malene vrtloge i love si čestice hrane filtriranjem. Pijavice su one koje su zbog svoje prehrane krvlju bile broj jedan u medicini prošlih stoljeća.

Razmnožavanje kolutićavaca

Gujavice:

  • dvospolci su
  • razmnožavaju se spolno, unakrsnom oplodnjom.

Oplođene jajne stanice gujavice omataju ovojnicom i polažu u tlo.
U tlu se iz oplođenih jajnih stanica razviju mlade jedinke.

Razmnožavanje kolutićavaca

Gujavice su dvospolci i najčešće se razmnožavaju spolno, unakrsnom oplodnjom.

  • Prisjetite se koje se skupine beskralježnjaka razmnožavaju na isti način. Zašto s obzirom da imaju muške i ženske spolne organe češće ne dolazi do samooplodnje?

Nakon razmnožavanja oplođene jajne stanice omataju ovojnicom i polažu u tlo gdje se iz njih razviju mlade jedinke.

  • Ako vas zanima razmnožavanje gujavica, ali i njihove reakcije na podražaje iz okoline, u razredu možete izraditi lumbrikarij te osmisliti i provesti brojne istraživačke radove. Kao početna postaja može vam poslužiti scenarij poučavanja Što su kolutićavi beskralježnjaci?

Za kraj…

Kolutićavci su čest model za istraživanje u biologiji, posebice u ekologiji i agronomiji. S obzirom da se gujavice hrane česticama tla i dišu kožom, osjetljive su na štetne tvari koje se mogu pronaći u okolišu.

  • Proučite priloženu tablicu provedenoga istraživanja i odgovorite na postavljena pitanja.

primjer tablice
uvjeti rasta prosječna visina biljke nakon 8 dana (mm) prosječna visina biljke nakon 8 dana (mm) prosječna visina biljke nakon 8 dana (mm)
rajčica grašak rotkvica
bez gujavica u tlu 128 146 67
gujavice u tlu 134 156 80

  1. Koja vrsta pokazuje najveći porast u rastu s obzirom na prisutnost gujavica u tlu?
  2. Zašto su sve vrste postigle veći rast uz prisutnost gujavica u tlu? Objasnite.
  3. Smatrate li da će prisutnost gujavica povećati i broj drugih podzemnih beskralježnjaka. Obrazložite svoj odabir.
  4. Osim gujavica koje skupine organizama mogu imati isti učinak na uzgoj kultura?