Plošnjaci i oblići

Uvod

Zamislite da ste nametnik koji živi u nečijemu crijevu. Koje biste osobine voljeli imati? Što ne biste voljeli imati? Na što biste trošili energiju, a na čemu biste štedjeli?

• Razmislite o postavljenim pitanjima te u desetak minuta samostalno napišite kratak sastavak.

Plošnjaci i oblići su mnogostanične životinje kod kojih su potpuno oblikovana tkiva i organi. Tijelo im je dvobočno simetrično. Plošnjaci su dobili ime po plosnatome tijelu, a oblići po tome što im je tijelo oblo. U plošnjake ubrajamo virnjake, metilje i trakavice. Važno je informirati se o objema skupinama jer mogu izazvati zdravstvene probleme s teškim posljedicama.

Virnjaci

Virnjaci su organizmi koje najčešće nalazimo u čistim vodama. Imaju jednostavno razvijena osjetila te reagiraju na kemijske tvari i svjetlost.

• Što nam to govori o ovoj skupini organizama? Kakve ekološke koristi možemo imati od virnjaka? Možete li se prisjetiti i drugih organizama koji imaju sličnu ulogu u okolišu?

Virnjaci su grabežljivci koji imaju neprohodno probavilo.

1. S obzirom na način prehrane, je li prednost ili mana što su oči na prednjemu dijelu tijela?
2. Uočavate li posebne organe za disanje?
3. Postoji li više tjelesnih šupljina?

Živčani je sustav građen od ganglija koji se nalaze u području glave i živčanih vrpci koje se protežu duž ostatka tijela. Od osjetila virnjaci imaju razvijena ticala i jednostavno građene oči. Zbog plosnatoga oblika tijela nemaju posebne dišne organe, već kisik primaju procesom difuzije. Nemaju tjelesnih šupljina osim jednostavno razgrananoga crijeva.

Dvospolci su, koji se razmnožavaju unakrsnom oplodnjom. Dvije se jedinke priljube jedna uz drugu i međusobno se oplode.

• Je li takav način razmnožavanja prednost ili mana? Zašto jednostavno ne obave samooplodnju ako imaju oba tipa stanica? Povećava li se na ovaj način raznolikost jedinki u populaciji?

Imaju veliku moć regeneracije tkiva. Ako vas zanima kako se virnjaci regeneriraju ili kako reagiraju na svjetlosne podražaje, uzgojite ih u svojim učionicama i istražite.
Kao početna točka istraživačkoga projekta može vam poslužiti seminar na mrežnoj stranici o regeneraciji u plošnjaka.

Prilagodbe na nametnički način života

Paraziti ili nametnici su organizmi koji uzimaju hranu s drugoga, živog organizma. Mogu obitavati na živome organizmu ili unutar njegova tijela. Prilagodbe na nametnički način života su brojne.

• Pogledajte sljedeći video i pokušajte odgovoriti na zadana pitanja.

1. Možete li na temelju videa odrediti u kojemu se organu nalazi ova trakavica?
2. Kako se hrani?
3. Kako će trakavica doći do organizma/organa u kojemu će obitavati? Opišite najizgledniji scenarij.
4. Zašto ju probavni sokovi domaćina ne razgrade i/ili ubiju?
5. S obzirom na način života, razmnožavaju li se spolno ili nespolno? Objasnite.
6. Kako se može ukloniti trakavicu iz organizma?

Velik broj plošnjaka i oblića živi nametničkim načinom života, stoga su razvili i brojne prilagodbe. Anerobni su organizmi koji hranu uzimaju čitavom površinom tijela (ili jednostavnim probavnim sustavom).

Uglavnom su dvospolci koji stvaraju veliki broj jajašaca. Razmnožavaju se samooplodnjom. Oplođena jajašca najčešće izlaze van s izmetom organizma u kojemu se nalaze te tako tijekom ispaše lako uđu u drugi organizam. Pri izmjeni domadara najčešće su u obliku ličinke – u ranijim fazama je to ličinka s trepetljikama, a kasnije i ličinka s bičem radi lakšega kretanja.

Za domaćina se odrasli pridržavaju brojnim kukicama i prianjaljkama, a od probavnih sokova domaćina štiti ih zadebljana ovojnica tijela- kutikula .

Nametnički plošnjaci

Skupine plošnjaka koje žive nametničkim životom su metilji i trakavice.
Metilji su mali organizmi nalik na listiće. Možemo ih naći u domaćim životinjama gdje uzrokuju bolest metiljavost.

• Riješite priloženi zadatak i saznajte kako se životinje mogu zaraziti metiljem.

Pojedemo li nedovoljno kuhano ili pečeno meso, možemo se zaraziti metiljem ili trakavicom. Čovjek najčešće osjeti mučninu, slabost, gubitak teka, povraćanje i gubitak na težini.

• Pogledajte galeriju najčešćih vrsta trakavica i odredite uloge pojedinih dijelova njihova tijela. Čemu služe glava, vrat i članci?

Trakavice su građene od članaka čiji broj varira ovisno o vrsti . U svakome članku nalaze se muški i ženski spolni organi pa se trakavice razmnožavaju samooplodnjom.
Što je članak dalje od prednjega dijela tijela, to je zreliji i sadrži više spolnih stanica. Glava ima brojne nastavke za prihvaćanje, a vrat je dio tijela zadužen za stvaranje novih članaka.

Oblići

Oblići su jedna od najbrojnijih skupina beskralježnjaka na Zemlji. Pokazali su evolucijski napredak u svojoj anatomiji. Prethodne skupine beskralježnjaka imale su neprohodno probavilo, gdje je probava započinjala i završavala usnim otvorom. Kod oblića probava započinje usnim otvorom, a završava analnim otvorom.

U jednome komadiću zemlje možemo pronaći tisuće mikroskopskih jedinki oblića. Osim na kopnu možemo ih naći u kopnenim vodama i morima, a mogu živjeti i kao nametnici. Oblići su razdvojenoga spola i dobar su primjer spolnoga dvoličja.