Tko je jači – kvasac ili modra galica?

2. Prisjetimo se što već znamo o uočenoj pojavi /procesu

Utječe li koncentracija otopine modre galice na koagulaciju bjelančevina stanice kvasca?
Razvijaju li stanice kvasca otpornost na prisustvo otopine modre galice?

Otopina modre galice djeluje štetno na stanicu kvasca – izaziva koagulaciju njenih bjelančevina.
Otopina modre galice veće masene koncentracije uništava veći broj stanica kvasca.

Pripremite jednu šalicu (2 dL) tople vode (temp. oko 30 °C), dodajte žlicu šećera i smrvljenu jednu kocku svježeg pekarskog kvasca.
Sve promiješajte žličicom i ostavite na toplom mjestu kroz desetak minuta.
Kad se suspenzija kvasca zapjeni kapaljkom odvojite 1 mL suspenzije.
Pripremite deset epruveta na stalku i za njih odgovarajuće gumene čepove.
U svaku epruvetu stavite 10 mL destilirane vode i jednu kap suspenzije kvasca.
Začepite gumenim čepom i primiješajte sadržaj epruvete.
Svaku epruvetu označite oznakom skupine A (kontrolna skupina).

U manju Erlenmayerovu tikvicu stavite 100 mL destilirane vode,
1 g mesnog ekstrakta (ili ekstrakt kvasca), 2 g glukoze,
2 g peptona i 2 g agara.
Promiješajte, začepite tikvicu sa čepom od vate, stavite tikvicu u pretis lonac i kuhajte do vrenja. Nakon kuhanja pustite smjesu da se na pola ohladi.
Pripremite za svaku skupinu uzorka deset čistih Petrijevih zdjelica.
U svaku Petrijevu zdjelicu nalijte skuhane hranjive podloge toliko da pokrije dno posude i odmah zdjelicu poklopite njezinim poklopcem.
Ostavite Petrijeve zdjelice da se ohlade, a hranjiva podloga stvrdne.
Svaku Petrijevu zdjelicu označite flomasterom.

Pripremite dvije otopine modre galice različitih masenih koncentracija prema svojem odabiru. Primjerice, jedna otopina neka bude sasvim blaga (npr. skupina B), a druga neka bude dvostruko veće masene koncentracije (npr. skupina C).
Napomena: Topljivost modre galice pri 20 °C je 317 g u 1 L vode.

Vratimo se kod deset epruveta skupine A u kojima se nalazi suspenzija kvasca.
Pripremite još deset novih epruveta i označite ih oznakom skupine B.
U svaku od epruveta čistom kapaljkom stavite 1 mL otopine modre galice određene masene koncentracije.
Iz jedne epruvete skupine A čistom kapaljkom prenesite 5 mL suspenzije kvasca u epruvetu skupine B.
Začepite gumenim čepom i promućkajte. Istu radnju ponovite s preostalih devet epruveta.
Odlučite koliko vremena će se suspenzija kvasca tretirati otopinom modre galice prije nego je prenesete na hranjivu podlogu u Petrijevoj zdjelici.

Pripremite Petrijeve zdjelice sa čvrstom hranjivom podlogom.
U prvih deset Petrijevih zdjelica stavite čistom kapaljkom po 1 mL sadržaja epruveta iz skupine A.
Iz svake eperuvete ide po 1 mL u posebnu Petrijevu zdjelicu. Ovo će biti kontrolna skupina.
Označite Petrijeve zdjelice.
U deset drugih Petrijevih zdjelica ulijte po 1 mL suspenzije kvasca koja je tretirana modrom galicom (skupina B). Isto tako napravite sa uzorkom iz skupine C.

Petrijeve zdjelice sa nacijepljenim uzorcima suspenzije kvasca ostavite na toplom i mirnom mjestu u sobi.
Promatrajte uzorke kroz sedam dana.
Kad se na hranjivoj podlozi razvije kolonija kvaščevih stanica u obliku bijelih točkica koje možete brojiti, izbrojite razvijene kolonije u svim zdjelicama.
Zabilježite rezultate – fotografirajte svaki uzorak i slike priložite u dnevnik rada.

Ako je vaša pretpostavka opovrgnuta, razmislite i pokušajte s novom pretpostavkom.

Rezultate svojega rada prikažite plakatom ili prezentacijom u Wordu PowerPointu ili Haiku Decku.