6.2 Sljedeća jedinica Mahovine i papratnjače
6.1

Razvoj biljaka

Moći ću:
  • opisati osnovne značajke građe biljaka
  • izdvojiti Sunčevu energiju kao polazišnu energiju održivosti života
  • opisati tipične predstavnike skupina
  • povezati usložnjvanje građe s razvojem novih osobina tijekom evolucije
  • staviti u odnos uspješnost prilagodbi skupine s njihovim preživljavanjem i zastupljenošću u okolišu.

Uvod

  • Prisjetite se svega što ste do danas čuli ili naučili o biljkama. Koja je razlika između biljaka i životinja? Kako su građene? Jesu li alge biljke? Kako biljke dolaze do hrane? Koje sve koristi imamo od njih? Gdje ih sve možemo naći? Poznajete li neke vrste koje su neobične po svojoj građi ili ulozi? Razmislite o postavljenim pitanjima te u desetak minuta samostalno napišite kratak sastavak.

Carstvo biljaka jest skupina organizama koja nije toliko bogata vrstama kao carstvo životinja, ali to ne znači da nije vrlo važna za živi svijet. U ovo carstvo ubrajamo mnogostanične eukariotske organizme koje provode proces fotosinteze (autotrofi su). Većinu današnjih biljaka nazivamo stablašicama i u njih ubrajamo mahovine, papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače.

Zašto su biljke važne?

Tijekom nastave Prirode i Biologije često ste od svojih učitelja mogli čuti izjavu da bez biljaka i drugih autotrofa nema života. Jesu li oni u pravu? Zašto su autotrofi toliko važni za preživljavanje organizama? Koji je njihov značaj u biosferi?

  • Promotrite sljedeći video i odgovorite na pitanja.
  1. Koja su dva procesa vidljiva na prikazanome videu? Objasnite svoj odgovor.
  2. Koja mjesta u hranidbenome lancu zauzimaju prikazana biljka i kukac?
  3. Kako djeluje proces staničnoga disanja? Što sve nastaje njime?
  4. U kojim se staničnim tjelešcima odvija proces fotosinteze, a u kojima stanično disanje?
  5. Što mislite da se događa s viškom šećera koji biljka stvori?
  6. Koja će područja u prirodi biti naseljenija fotosintetskim organizmima?

Upravo zbog ovih prikazanih procesa carstvo je biljaka izuzetno važno za život na Zemlji jer osim što stvaraju hranu, oslobađaju i kisik koji je prijeko potreban za život aerobnim organizmima. Što s viškom hrane koja se proizvede? Biljke višak hrane skladište u svome tijelu zbog čega mnogo vrsta biljaka konzumiramo u svakodnevnoj prehrani. Pogledajte sljedeću galeriju fotografija koja prikazuje razna “skladišta” šećera u tijelu biljke.

Evolucijski razvoj biljaka

Prvim kopnenim biljkama smatraju se psilofiti.
Psilofiti su se razvili iz zelenih algi koje su živjele u kopnenim vodama.
Najpoznatija fosilna vrsta ove skupine biljaka jest Rhynia.

Evolucijski razvoj biljaka

  • Prisjetite se u kojemu je geološkom dobu došlo do prijelaza života iz vode na kopno. Zašto tek onda?

Prvim kopnenim biljkama smatraju se psilofiti koji su se razvili iz zelenih algi koje su obitavale u kopnenim vodama. Najpoznatija fosilna vrsta ove skupine biljaka jest Rhynia.

  • Promotrite sliku jedne šume Rhynia u paleozoiku i raspravite o postavljenim pitanjima.
Rhynia
Rhynia
  1. S obzirom da su se razvile od algi, jesu li prve kopnene biljke imale razvijena tkiva?
  2. Koje su organe trebali razviti za uspješan život na kopnu? Koja je uloga tih organa?
  3. Koji organi nedostaju na prikazanim biljkama?

Psilofiti su razvile dvije jako važne prilagodbe.

Tablica 1. Prilagodba psilofita
1. PRILAGODBA PSILOFITA 2. PRILAGODBA PSILOFITA
  • građene su od jednostavne stabljike
  • stanice stabljike psilofita razvile su sposobnost stvaranja lignina
  • lignin je velika molekula koja se nalazi u staničnim stijenkama biljnih stanica
  • liginin daje biljnim stanicama čvrstoću i stabilnost
  • provodne žile u tkivu provodile su vodu i mineralne tvari
  • nisu imali listove ni korijenje
  • razvili su podzemne stabljike – rizome
  • rizomi na sebi imaju tvorbe nalik na dlačice (rizoidi)

Tijekom geoloških doba mijenjali su se životni uvjeti i razvijale nove biljne vrste.
Nove biljne vrste imale su nova obilježja i prilagodbe.
Kod mahovina se npr. razvila zaštita za spolne stanice i zametak.
Papratnjače su prve koje su imale složeni provodni sustav unutar biljke.
Kasnije se pojavila i sjemenka.
S pojavom sjemenke razvile su se dvije nove, velike skupine biljaka:

  • golosjemenjače
  • kritosjemenjače.

Golosjemenjače i kritosjemenjače su u potpunosti prilagođene životu na kopnu.

Psilofiti se smatraju prvim kopnenim biljkama jer su razvile dvije jako važne prilagodbe. Prvo, bile su građene od jednostavne stabljike s potpornim tkivom čije su stanice razvile sposobnost stvaranja lignina. Lignin je velika molekula koja se nalazi u staničnim stijenkama biljnih stanica i daje im čvrstoću i stabilnost. Drugo, provodne žile u tkivu su provodile za život potrebne vodu i mineralne tvari. Psilofiti nisu imali razvijene listove niti pravo korijenje, već su razvili rizome (podzemne stabljike) koje na sebi imaju tvorbe nalik na dlačice (rizoidi).

Kako su se tijekom geoloških doba mijenjali životni uvjeti, tako su se razvijale i nove biljne vrste s novim obilježjima i prilagodbama. Kod mahovina se npr. razvila zaštita za spolne stanice i zametak, papratnjače su prve koje su imale složeni provodni sustav unutar biljke. Kasnije se pojavila i sjemenka s kojom su se razvile dvije nove, velike skupine biljaka, golosjemenjače i kritosjemenjače koje su u potpunosti prilagođene životu na kopnu.

Građa “suvremenih” biljaka

Najrasprostranjenija skupina biljaka danas su sjemenjače.
To je skupina biljaka koja ima sjemenku.
Razlika između golosjemenjača i kritosjemenjača jest u položaju sjemenih zametaka.
Sjemeni zametci su kod golosjemenjača slobodni.
Sjemeni zametci kod kritosjemenjača skriveni u plodnici tučka.
Iako su se javile evolucijski kasnije, kritosjemenjača danas ima više nego golosjemenjača.
Kritosjemenjače su najmlađa i evolucijski najsloženija skupina carstva biljaka.
Organe kritosjemenjača možemo podijeliti na nespolne (vegetativne) i spolne (generativne).
Carstvo biljaka ima svoje predstavnike na gotovo cijeloj Zemlji.

Građa “suvremenih” biljaka

Najrasprostranjenija skupina biljaka danas su sjemenjače. To je skupina biljaka koja ima sjemenku.

  • Prisjetite se gradiva Prirode 5. razreda i onoga što ste učili o građi i ulogama sjemenke. Što mislite, je li pojava sjemenke utjecala na porast brojnosti i zastupljenosti sjemenjača?

Razlika između golosjemenjača i kritosjemenjača jest u položaju sjemenih zametaka koji su kod golosjemenjača slobodni, a kod kritosjemenjača skriveni u plodnici tučka. Iako su se javile evolucijski kasnije, kritosjemenjača danas ima više nego golosjemenjača.

  • Možete li pretpostaviti zašto?

Kritosjemenjače su najmlađa i evolucijski najsloženija skupina carstva biljaka. Njihove organe možemo podijeliti na nespolne (vegetativne) i spolne (generativne).

  • Promotrite fotografiju građe kritosjemenjača i prisjetite se odgovora na sljedeća pitanja.
  • Koji su nespolni, a koji spolni organi prikazane kritojemenjače?
  • Koja je uloga vegetativnih organa, a koja generativnih organa?
  • Koja je uloga cvijeta?
  • Gdje se nalazi sjemenka?
  • Koje plodove znate nabrojiti?

Na ta pitanja pokušajte odgovoriti samostalno, a zatim svoje odgovore usporedite u paru i kasnije u skupini. Po potrebi ispravite netočne zapise.

Građa kritosjemenjača
Građa kritosjemenjača

Carstvo biljaka ima svoje predstavnike na gotovo cijeloj Zemlji. Želite li se dodatno informirati i saznati koje biljne vrste možete pronaći u Hrvatskoj ili na određenome području u svijetu, možete posjetiti mrežne stranice Botaničkog vrta PMF- a te Flora Croatica Database.
Svoje spoznaje možete predstaviti i ostatku razreda izradom infografike s pomoću digitalnoga alata Canva.

Za kraj…