Kazalo multimedije – Biologija 7

SKUPINE BILJAKA

Mahovine

Fotografija prikazuje gusto izrasli skup listova paprati čiji listovi imaju karakteristične i duboke resice na svakom listu

Papratnjače

Slika prikazuje borovu grančiscu s tipičnim uskim bodljikavim listovima na kojima se nalaze dva češera

Golosjemenjače

Kritosjemenjače

Jestive biljke

Korjenasto povrće

Mahunarke

Voće

RAZLIČITI TIPOVI STANIŠTA

Tropska šuma

Europska kontinentalna svijetla šuma

Europska kontinentalna sjenovita šuma

Ilustracija prikazuje mahovinu na kojoj su označenii svi njezini glavni anatomski dijelovi — Građa mahovine

Ilustracija prikazuje životni ciklus mahovina s odvojenim spolnim i nespolnim generacijama — Razmnožavanje mahovina

Ilustracija prikazuje životni ciklus papratnjača s odvojenim spolnim i nespolnim generacijama — Razmnožavanje papratnjača

Raznolikost mahovina i papratnjača

Prave mahovine (tobolac)

Prave mahovine

Jetrenjarke

Jetrenjarke (steljka)

Antrocerote

Antrocerote (stanice)

Obični jelenak

Bujad

Nepačka

Preslice

Slika prikazuje ciklus vode u prirodi. Na slici se nalaze kišni oblaci iznad planina, ocean iznad kojeg je sunce koje ga grije, te šume s rijekama ispod kojih se nalaze podzemne vode — Kruženje vode u prirodi

Fotografija prikazuje površinu prekrivenu nježnim biljkama smeđih stabljika na kojima se nalaze kuštravi nježni svijetlo-zeleni listići

Mah tresetar

Fotografija prikazuje zelene listove obične osladi koji imaju duboke ureze

Obična oslad

Mikroskopski snimak presijeka iglice bora

ČEŠERČIĆI GOLOSJEMENJAČA

Muški češerić običnoga bora u cvatu

Ženski češerić običnoga bora

Muški i ženski češerići pinije

Lijevo na slici su muški i ženski češerić, a desno su zreli češer i sjemenka smreke.

Raznolikost golosjemenjača

Jela spada u skupinu borova i lako ju prepoznajemo po uspravnim češerima.

Smreka (Borovi) je stablo koje često ukrašavamo za blagdan Božića. Ima pravilnu piramidalnu krošnju i viseće češere

Ariš (Borovi) je među rijetkim listopadnim golosjemenjačama. Iglice mu rastu u pršljenima.

Tisa (Borovi) raste u obliku grma ili stabla. Lako ju je prepoznati prema crvenoj ovojnici koju razvija oko sjemenke.

Obični bor (Borovi) je stablo široke ponekad i kišobranaste krošnje. Prilagodljivo je na promjene u temperaturi, vlazi i sastavu tla.

Čempres (Borovi) može izrasti u dosta visoko stablo. Iglice su mu plosnate (ljuskaste) tamno zelene boje, a češeri maleni.

Borovica (Borovi) raste u obliku grma. Listovi su joj dosta tamni, a plod je tamna, gotovo crna boba.

Ginko (Ginko) je listopadna vrsta golosjemenjača koja originalno potječe iz Kine. Dvodomna je biljka i smatra se živim fosilom.

Cikas (Cikasi) je golosjemenjača perastih listova. Dvodomne su biljke čiji spermiji su još uvijek pokretni pa im je za oplodnju nužna voda.

Welwitschia (Gnetumi) ima kratko, gomoljasto, drvenasto stablo s dva lista koja mogu neograničeno rasti. Ova malena skupina ima vrlo neobično i upitno podrijetlo.

Slika prikazuje cijet crvenih latica i zelenih lapova — Biljka cvjetnjača

BILJKE S CVATOVIMA

Ječam kao i većina žitarica ima cvat klas.

Kritosjemenjače

Grozd se javlja npr. kod bagrema, kestena i glicinije.

Rogoz ima cvat koji se naziva klip.

Bazga ima razvijen cvat štitac.

Grab ima cvat u obliku rese.

Nespolno razmnožavanje biljaka

Jagode razvijaju nastavke vriježe iz kojih nastaju nove jedinke.

Iz jednog lista afričke ljubičice razviti će se cijela biljka.

Lijeska se može razviti iz jedne grančice koja je umetnuta u tlo.

Različiti plodovi

Raznolikost kritosjemenjača

Divlja orhideja predstavnica je porodice orhideja.

Liljani su predstavnici jednosupnica.

Tulipani i sunovrati spadaju također u jednosupnice.

Kukuruz je biljka iz porodice trava.

Riža također pripada travama.

U mahunarke spadaju grašak, grah, leča, bob i brojne druge biljke čija se sjemenka razvija unutar ploda mahune.

U glavočike spadaju suncokret, tratinčica, maslačak, neven i druge biljke s glavičastim cvatovima.

Krstašice su ekonomski važna porodica u koju spadaju uljana repica, kupus, cvjetača, goruščica i brojne druge vrste.

Usnače su prepoznatljive po vjenčiću na kojem razlikujemo gornju i donju usnu.

Usnačama pripadaju brojne začinske i ljekovite biljke poput lavande, kadulje i bosiljka.

Prilagodbe biljaka

Vitice graška i vinove loze nastale su preobrazbom lista i pomažu biljci pri penjanju u vis kako bi biljku doveli u bolji položaj prema Suncu.

Biljke mesožderke često imaju listove prepobražene u zamke za kukce koji im služe kao dohrana (izvor minerala)

Okruglolisna rosika je mesožderka naših krajeva.

Dlačice kod koprive pružaju zaštit biljci jer se pri dodiru iz njih izlučuju određene kemijske tvari (između ostalih i mravlja kiselina) koje opeku napadača.