6.6 Sljedeća jedinica Biljke sa sjemenkom- ponavljanje
6.5

Kritosjemenjače

Moći ću:
  • izdvojiti tipične predstavnike skupine
  • na tipičnim predstavnicima skupina argumentirati povezanost građe i funkcije organizama s njihovim načinom života i staništem
  • povezati usložnjvanje građe s razvojem novih osobina tijekom evolucije
  • ukazati na važnost biotičkih i abiotičkih čimbenika prilikom oprašivanja i rasprostranjivanja
  • staviti u odnos uspješnost prilagodbi skupine s njihovim preživljavanjem i zastupljenošću u okolišu
  • argumentirati primjere utjecaja kritosjemenjača na čovjeka i biosferu.

Uvod

Sjemenjače su evolucijski naprednija skupina biljaka. Građu i uloge predstavnika kritosjemenjača već ste učili u 5. razredu na nastavi Prirode.

  • Olujom ideja neka svatko od vas razmisli i zapiše što zna o obilježjima biljki cvjetnjača. Može vam pomoći priložena fotografija. Nakon što završite sa svojim zadatkom, u paru usporedite bilješke.
Slika prikazuje cijet crvenih latica i zelenih lapova
Biljka cvjetnjača

Najbrojnija skupina biljaka na svijetu jesu kritosjemenjače.
Kritosjemenjače su prve biljke koje su imale pravi cvijet iz kojega se razvija plod.
Sjemeni zametak kritosjemenjača skriven je unutar plodnice tučka.
Unutar plodnice tučka sjemeni zametak jest:

  • zaštićeniji
  • osigurava veću mogućnost preživljavanja.

Kritosjemenjače su se pojavile sredinom mezozoika.
Od mezozoika kritosjemenjače dominiraju Zemljom.

Najbrojnija skupina biljaka na svijetu jesu kritosjemenjače. To su prve biljke koje su imale pravi cvijet iz kojega se razvija plod. Njihov sjemeni zametak skriven je unutar plodnice tučka te je tako zaštićeniji i osigurava veću mogućnost preživljavanja. Kritosjemenjače su se pojavile sredinom mezozoika i od onda dominiraju Zemljom.

Vanjski izgled

Kritosjemenjače su biljke s pravim, razvijenim biljnim organima.
Nespolni organi kritosjemenjača su:

  • korijen
  • stabljika
  • list.

Nespolni organi osiguravaju preživljavanje biljaka.
Korijen crpi vodu i mineralne tvari iz tla.
Stabljika svojim provodnim žilama osigurava prijenos tvari,
List služi za fotosintezu i transpiraciju.
Spolni organi kritosjemenjača su:

  • cvijet
  • plod.

Spolni organi služe za razmnožavanje i rasprostranjivanje biljaka.

Vanjski izgled

Kritosjemenjače su biljke s pravim, razvijenim biljnim organima. Na njima razlikujemo nespolne organe (korijen, stabljika i list) te spolne organe (cvijet i plod). Spolni organi, kako im i sam naziv kaže, služe za razmnožavanje i rasprostranjivanje biljaka. Nespolni organi osiguravaju preživljavanje biljaka. Korijen crpi vodu i mineralne tvari iz tla, stabljika svojim provodnim žilama osigurava prijenos tvari, a list služi za fotosintezu i transpiraciju.

Cvjetovi kritosjemenjača mogu biti:

  • jednospolni
  • dvospolni.

Dvospolni cvjetovi na sebi imaju razvijene:

  • prašnike
  • tučak.

Takvu građu ima većina kritosjemenjača.
Jednospolni cvjetovi na sebi imaju razvijen samo jedan oblik spolnih organa.

Table 1. Jednospolni cvjetovi
ŽENSKI CVIJET MUŠKI CVIJET
ima razvijene samo prašnike ima razvijen samo tučak


Ovisno o tome rastu li cvijetovi na istoj ili na razdvojenim biljkama, razlikujemo:

  • jednodomne (npr. krastavci ili breza)
  • dvodomne biljke (npr. kivi ili vrba)

Cvjetovi kritosjemenjača mogu biti jednospolni ili dvospolni. Dvospolni cvjetovi na sebi imaju razvijene prašnike i tučak. Takvu građu ima većina kritosjemenjača. Jednospolni cvjetovi na sebi imaju razvijen samo jedan oblik spolnih organa. U slučaju da su na cvijetu razvijeni samo prašnici, to je muški cvijet. Ako sadrži samo tučak, onda je to ženski cvijet. Ovisno o tome rastu li na istoj biljci ili na razdvojenim biljkama, razlikujemo jednodomne (npr. krastavci ili breza) ili dvodomne biljke (npr. kivi ili vrba).

Oblici biljaka
Oblici biljaka

U prirodi su vrlo česte biljne vrste koje na istoj cvjetnoj stapci imaju više cvjetova pa ih nazivamo cvatovima. Pri rascvjetavanju vršni cvijet u pravilu posljednji procvate.

  • Proučite priloženu galeriju fotografija i upoznajte se s nekima od vrsta cvatova.
  • Tko je zaslužan za oprašivanje prikazanih cvatova? Je li njihovo ocvijeće prilagođeno kukcima, vjetru ili vodi?

Nakon oplodnje ocvijeće se postupno suši i otpada s cvjetne stapke.

  • Što mislite zašto se to događa?

Jednosupnice i dvosupnice

Kritosjemenjače se dijele na dvije velike skupine:

  • jednosupnice
  • dvosupnice.

Možemo ih razlikovati po nizu obilježja koja su uočljiva na njihovim organima.
Zadatak:

  • Neka svatko od vas donese jedan primjerak zeljaste kritosjemenjače.
  • Podijelite se na skupine.
  • Služeći se priloženom tablicom odredite jesu li prikupljene biljke jednosupnice ili dvosupnice.
  • Za provjeru određenih obilježja zatrebat će vam i mikroskop.
  • Budite spremni izraditi mikroskopske preparate.
  • Nakon što završite s određivanjem zamijenite svoje biljke i rezultate sa skupinom do sebe te prekontrolirajte jedni druge.

Jednosupnice i dvosupnice

Kritosjemenjače se dijele na dvije velike skupine: jednosupnice i dvosupnice. Možemo ih razlikovati po nizu obilježja koja su uočljiva na njihovim organima.

  • Neka svatko od vas donese po jedan primjerak zeljaste kritosjemenjače iz svoje okoline. Podijelite se na skupine i služeći se priloženom tablicom odredite jesu li vaše prikupljene biljke jednosupnice ili dvosupnice. Za provjeru određenih obilježja zatrebati će vam i mikroskop pa budite spremni izraditi mikroskopske preparate.

Nakon što završite s određivanjem zamijenite svoje biljke i rezultate sa skupinom do sebe te prekontrolirajte jedni druge.

Obilježja jednosupnica i dvosupnica
Sjemenka List Stabiljka Korijen Cvijet
Jednosupnice
Jedna supka
jedna supka
Usporedne lisne žile
usporedne lisne žile
Razbacane žile
razbacane žile
Čupav
čupav
Na osnovi broja 3
na osnovi broja 3
Dvosupnice
Dvije supke
dvije supke
Razgranate lisne žile
razgranate lisne žile
Kružne smještene žile
kružne smještene žile
Glavno i bočno korijenje
glavno i bočno korijenje
Na osnovi broja 4 ili 5
na osnovi broja 4 ili 5

Razmnožavanje

Razmnožavanje biljaka nužno je za preživljavanje živoga svijeta.
Biljke su proizvođači bez čije aktivnosti ne bi bilo hrane na Zemlji.
Biljke se razmnožavaju spolno i nespolno.
Nespolno razmnožavanje:

  • javlja se kod nekih vrsta
  • podrazumijeva vegetativno razmnožavanje s pomoću korijena, lista ili stabljike.

Razmnožavanje

Razmnožavanje biljaka nužno je za preživljavanje živoga svijeta jer su biljke proizvođači bez čije aktivnosti ne bi bilo hrane na Zemlji. Biljke se razmnožavaju spolno i nespolno. Nespolno razmnožavanje javlja se kod nekih vrsta i uglavnom podrazumijeva vegetativno razmnožavanje s pomoću korijena, lista ili stabljike.

Većina kritosjemenjača razvija se spolno.
Gametofit kritosjemenjača:

  • reduciran je
  • obuhvaća cvijet
  • čine ga prašnici i tučak.

U prašnicima nastaju peludna zrnca.
Peludna zrnca u sebi sadrže muške spolne stanice.
U plodnici tučka razvija se sjemeni zametak.
Sjemeni zametak u sebi čuva jajnu stanicu.

Većina kritosjemenjača razvija se spolno. Gametofit je reduciran i obuhvaća cvijet, odnosno čine ga prašnici i tučak. U prašnicima nastaju peludna zrnca koja u sebi sadrže muške spolne stanice, a u plodnici tučka razvija se sjemeni zametak koji u sebi čuva jajnu stanicu.

  • Proučite priloženu animaciju i odgovorite na pitanja koja slijede.
  1. Opišite u nekoliko rečenica što uočavate na priloženoj animaciji.
  2. U kojemu je dijelu animacije prikazana stanična dioba? Po čemu to zaključujete?
  3. Koliki je broj kromosoma u stanicama nastalim diobom?
  4. U zadnjemu kadru animacije prikazano je klijanje peludnoga zrna. Možete li pretpostaviti kako ta pojava može pomoći pri oplodnji biljaka?

Prije oplodnje mora doći do oprašivanja.
Oprašivanje je proces prijenosa peludnih zrnaca na njušku tučka.
Pri oprašivanju mogu sudjelovati:

  • kukci
  • ptice
  • voda
  • vjetar
  • čovjek
  • postoje i biljke koje se mogu same oprašiti.

Ovisno o tipu oprašivanja cvijet će imati određene prilagodbe u:

  • svome izgledu
  • veličini i građi peludnih zrnaca.

Trave najčešće oprašuje vjetar.
Cvijetovi trava su neugledni.
Peludna zrnca trava su malena i lagana.

Biljke s mirisnim obojenim cvjetovima najčešće oprašuju kukci.
Cvjetovi privlače kukce svojim izgledom.
Kukci imaju prilagodbe kako bi lakše uočili cvijet.
Kukci vide posebne valne duljine kako bi lakše sletjeli na tučak.
Peludna su zrnca tih biljaka ljepljiva.
Ljepljiva peludna zrnca lakše se prihvaćaju na tijelo kukca.
Nakon oprašivanja peludno zrno klija.
Klijanjem peludno zrno dolazi do plodnice tučka.
Muške spolne stanice spuste se niz peludnu cjevčicu.
Dolazi do oplodnje.
Iz oplođene jajne stanice razvija se klica.
Iz sjemenoga zametka razvit će se sjemenka.
Nakon oplodnje cvijeće se suši jer više nema potrebe za privlačenjem kukaca.

Prije svake oplodnje mora doći do oprašivanja. Oprašivanje je proces prijenosa peludnih zrnaca na njušku tučka. Pri oprašivanju mogu sudjelovati kukci, ptice, voda, vjetar i čovjek, a postoje i biljke koje se mogu same oprašiti.
Ovisno o tipu oprašivanja, cvijet će imati određene prilagodbe u svome izgledu te veličini i građi peludnih zrnaca. Trave najčešće oprašuje vjetar te su njihovi cvjetovi neugledni, a peludna zrnca malena i lagana. Biljke s mirisnim obojenim cvjetovima najčešće oprašuju kukci jer ih oni privlače svojim izgledom. Već ranije smo napomenuli da i kukci imaju određene prilagodbe kako bi lakše uočili cvijet (vide posebne valne duljine kako bi lakše sletjeli na tučak). Peludna su zrnca tih biljaka ljepljiva kako bi se lakše prihvatila na tijelo kukca.

Nakon oprašivanja peludno zrno klija kako bi došlo do plodnice tučka. Kad se muške spolne stanice spuste niz peludnu cjevčicu, dolazi do oplodnje. Iz oplođene jajne stanice razvija se klica, a iz sjemenoga zametka razvit će se sjemenka. Nakon oplodnje ocvijeće se suši jer više nema potrebe za privlačenjem kukaca.

Životni ciklus kritosjemenjača
Životni ciklus kritosjemenjača

Zadatak:

  • Uzgojite svoje vlastito voće i povrće u školskome vrtu (ili stakleniku).
  • Zasadite biljke cvjetnjače koje se lako i brzo uzgajaju (rajčica, paprika, špinat, jagode, maline).
  • Kada procvjetaju, vi budite ti koji će obaviti oprašivanje.
  • S pomoću malenoga kista prenesite peludna zrnca na njušku tučka.

Parovi biljaka koje ćete oprašivati mogu biti različiti:

  • jaka biljka i slabija biljka
  • dvije srednje razvijene biljke
  • dvije jake
  • dvije slabe jedinke.

Izbor je na vama.

Redovito bilježite napredak i razvoj ploda:

  • tko će uroditi najvećim brojem plodova
  • hoće li biti maleni ili veliki i sl.
  • Ako se želite zabaviti i uzgojiti svoje vlastito voće i povrće, u školskome vrtu (ili stakleniku) zasadite biljke cvjetnjače koje se lako (i relativno brzo) uzgajaju (rajčica, paprika, špinat, jagode, maline). Kad procvjetaju, vi budite ti koji će obaviti oprašivanje. S pomoću malenoga kista prenesite peludna zrnca na njušku tučka i odradite umjesto pčela ulogu Kupida. Parovi mogu biti različiti, npr. jaka biljka i slabija biljka, dvije srednje razvijene biljke, ili dvije jake ili dvije slabe jedinke. Izbor je na vama. Redovito bilježite napredak i razvoj ploda: tko će uroditi najvećim brojem plodova, hoće li biti maleni ili veliki i sl.

Rasprostranjivanje

Rasprostranjivanje je širenje vrsta na nova staništa.
Nakon oplodnje plodnica se zadebljava.
Od plodnice nastaje usplođe.
Usplođe:

  • štiti sjemenku
  • pomaže u njezinu rasprostranjivanju svojim izgledom i građom.

Razlikujemo dva tipa uspolođa, odnosno dva tipa plodova:

  • suhe
  • sočne.

Sočne plodove možemo podijeliti na:

  • koštunicu (unutar uspolođa je samo jedna sjemenka)
  • bobu (unutar uspolođa je više sjemenki).

Rasprostranjivanje

Rasprostranjivanje je širenje vrsta na nova staništa.

  • Što mislite, koje su prednosti i mane rasprostranjivanja? Zar nije jednostavnije da sjemenke jednostavno padnu s biljke na kojoj su nastale na tlo i tamo se odmah razviju?

Biljke imaju razne prilagodbe u izgledu sjemenki i ploda kako bi s pomoću “vanjskih suradnika” lakše došle do novoga staništa.
Nakon oplodnje plodnica se zadebljava i od nje nastaje usplođe. Usplođe štiti sjemenku i pomaže u njezinu rasprostranjivanju svojim izgledom i građom. Razlikujemo dva tipa uspolođa, odnosno dva tipa plodova: suhe i sočne. Sočne plodove još dodatno možemo podijeliti na koštunicu (unutar uspolođa je samo jedna sjemenka) i bobu (unutar uspolođa je više sjemenki).

  • Proučite priloženu galeriju i s fotografija izdvojite plodove. Za svaku izdvojenu vrstu odredite je li prikazan suhi ili sočni plod; boba ili koštunica. Odredite tko pomaže u rasprostranjivanju toga ploda i kako/ zašto. Pri provjeri točnosti pomoći će vam drugi učenici iz razreda i predmetni učitelj.

Plodovi i sjemenke različito se rasprostranjuju.
Plodovima pomažu:

  • životinje koje se njima hrane
  • voda
  • vjetar
  • neki se i samorasprostranjuju (pucavci).

Pucavaci:

  • pri sazrijevanju ploda odlazi do sušenja usplođa
  • dolazi do porasta tlaka unutar ploda
  • kad tlak postane previsok, ovojnica usplođa pukne
    sjemenke se izbace na okolno područje.

Plodovi i sjemenke različito se rasprostranjuju. Nekima pomažu životinje koje se njima hrane, nekima voda ili vjetar, a neki se i samorasprostranjuju (pucavci). Kod pucavaca pri sazrijevanju ploda odlazi do sušenja usplođa, što dovodi do porasta tlaka unutar ploda. Kad tlak postane previsok, ovojnica usplođa pukne, a sjemenke se izbace na okolno područje (npr. mahuna graška i tobolac maka).

Raznolikost kritosjemenjača

Kritosjemenjače:

  • danas prevladavaju svojom brojnošću i raznolikošću
  • rasporedile su se po svim geografskim širinama i dužinama i na kopnu i u vodi
  • ima ih zeljastih i drvenastih, jednogodišnjih i višegodišnjih, malenih i velikih.

Biljke koje pronalazimo i susrećemo u svome svakodnevnom životu pripadaju različitim biljnim porodicama.

Najpoznatije porodice jednosupnica su:

  • trave
  • orhideje
  • ljiljani.

Dvosupnice sadrže veći broj porodica.
Najčešće su dvosupnice:

  • krstašice
  • usnače
  • mahunarke
  • glavočike.

Raznolikost kritosjemenjača

Kritosjemenjače danas prevladavaju svojom brojnošću i raznolikošću. Rasporedile su se po svim geografskim širinama i dužinama na kopnu i u vodi. Ima ih zeljastih i drvenastih, jednogodišnjih i višegodišnjih, malenih i velikih.
Biljke koje pronalazimo i susrećemo u svome svakodnevnom životu pripadaju različitim biljnim porodicama. Najpoznatije porodice jednosupnica jesu trave, orhideje i ljiljani. Dvosupnice sadrže veći broj porodica od kojih najčešće susrećemo krstašice, usnače, mahunarke i glavočike.

Na brojnost vrsta, odnosno raznolikost flore nekoga područja utječe više različitih faktora:

  • reljefna posebnosti određenoga kraja
  • razdioba podzemnih voda
  • klimatske prilike (oborine, temperatura i sl.)
  • raznolikost tipova tla
  • čovjek sa svojim širenjem i zauzimanjem staništa.

Pred botaničarima je zahtjevan posao:

  • određivanja tipova staništa
  • popisivanja vrsta na staništima
  • praćenje stanja na staništima tijekom vremena.

Pri tome im ponekad mogu pomoći i volonteri (učenici).
Volonteri s pomoću pisanih protokola mogu pomoći u inventarizaciji.

Na brojnost vrsta, odnosno raznolikost flore nekoga područja utječe više različitih faktora poput reljefne posebnosti određenoga kraja, razdiobe podzemnih voda, klimatske prilike (oborine, temperatura i sl.), raznolikost tipova tla te čovjek sa svojim širenjem i zauzimanjem staništa.

Pred botaničarima je zahtjevan posao određivanja tipova staništa, popisivanja vrsta na njima te praćenje stanja na staništima tijekom vremena. Pri tome im ponekad mogu pomoći i volonteri (učenici) koji s pomoću pisanih protokola mogu pomoći u inventarizaciji.

Ako ste zainteresirani za floru Hrvatske i razdiobu staništa, proučite sljedeće mrežne stranice: Flora Croatica Database, Flora Hrvatske, Bioportal i Flora Croatica- Crvena knjiga.
O svojim spoznajama možete izvijestiti i ostale učenike u razredu izradom infografike u alatu Canva.
Također, više o informacija o značaju biljaka za čovjeka danas možete pronaći u: DOS Kemija 8, modul: Ugljik i spojevi ugljika, jedinica DOS- a: Fosilna goriva.

Za kraj…

Prve biljke kritosjemenjače koje su se pojavile oprašivale su se većinom vjetrom. Tek kasnijim porastom raznolikosti došlo je do oprašivanja s pomoću kukaca, tj. pčela.

  • Proučite priloženi graf i odgovorite na sljedeća pitanja.
  1. U kojim mjesecima prikazane biljke imaju svoj vrhunac cvatnje? Po čemu to zaključujete?
  2. U kojim od prikazanih mjeseci možemo pretpostaviti da će broj pčela biti najveći? Po čemu to zaključujete?
  3. Kako će se smanjenje broja pčela / njihov mogući nestanak odraziti na proizvodnju hrane u svijetu? Objasite svoj odgovor.
  4. S obzirom da je broj pčela na Zemlji sve manji, hoće li se veći broj biljaka morati “vratiti” na oprašivanje vjetrom? Objasite svoj odgovor.

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koja je od navedenih osobina sjemenjača novost u odnosu na biljke bez sjemenke?

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Što od navedenog nije prilagodba golosjemenjača na hladna i sušna staništa?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Ono što su kod

plodne ljuske, to je kod kritosjemenjača
tučka. Oboje imaju ulogu čuvanja
. Muške spolne stanice nalaze se u
koje najčešće prenosi
. Nakon
slijedi proces oplodnje. Sjemenka golosjemenjača nalazi se u
, a sjemenka kritosjemenjača u
.

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Rasporedite vrste u odgovarajuće kategorije tako da slovo ispred naziva vrste (abecednim redom) upišete uz naziv odgovarajuće skupine biljaka.
ginko b) trešnja c) čempres d) hrast e) tisa
f) grab g) cikas h) lipa i) ariš j) lijeska k) borovica

listopadne vrste:

,
,
,
,

vazdazelene vrste:

,
,
,

Netočno
Točno

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Cvijet prikazan na slici je jednospolan.

Objasnite svoj odgovor.

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?