x
Učitavanje

1.2 Linearno termičko rastezanje

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Žice dalekovoda
Žice dalekovoda

Iskustveno je poznato da se većina tvari pri zagrijavanju rasteže, a pri hlađenju steže. Primjer termičkog rastezanja uočili smo kod žive te alkohola u kapilarnom termometru. Promjena volumena ili duljine pri zagrijavanju čvrstih tijela nije velika, ali je ta promjena primjetna.

Možda ste uočili kako vodiči dalekovoda ili telefonskih žica ljeti vise više nego zimi.

Te promjene nastale zbog povećanja ili smanjenja temperature neće bitno utjecati na promjenu promjera tog vodiča, ali svakako treba voditi računa o tome da se vodiči ne montiraju potpuno napeto kako ne bi pucali. ​​

Vozeći se vlakom primjećujete lupkanje koje se čuje u približno jednakim vremenskim razmacima. Vlak prelazi preko malih procijepa na tračnicama koji im omogućavaju da se pri zagrijavanju ne izobliče.

U šetnji mostom, jeste li uočili uski kanalić preko cijele širine mosta? Njegova je uloga slična ulozi procijepa na tračnicama.

Tramvajske žice zategnute su utezima kako bi napetost žica bila stalna. Kada bi bile kruto učvršćene, njihova bi napetost zimi bila prevelika, zbog čega bi vjerojatno popucale.

Automobilski kuglični ležajevi ugrađuju se na osovine tako da se prethodno ugriju u uljnoj kupki kako bi im se povećao promjer, zatim se postave na osovinu i kada se ohlade, čvrsto je stisnu.

Tekućine i plinovi također se rastežu pri zagrijavanju. Lopta zagrijana na suncu postaje tvrđa nego što je bila prije zagrijavanja. Zrak u njoj zagrijavanjem je povećao volumen.

Grijanjem čvrstog tijela pojačava se i titranje čestica oko ravnotežnog položaja unutar tog tijela. Jačanjem titranja povećava se i srednja udaljenost između čestica, a samim tim to čvrsto tijelo povećava svoj volumen. Pri hlađenju se razmak između čestica smanjuje pa zbog toga tijelo smanjuje svoj volumen. 

Moguća su tri načina termičkog rastezanja:

  1. linearno
  2. volumno
  3. plošno.

Linearno termičko rastezanje

Rastezanje metalne šipke koju zagrijavamo prikazano je u sljedećem pokusu.

Proučimo kako se termički rasteže komad žice duljine l 0 .

Žica ima zanemarivo malen poprečni presjek u usporedbi s duljinom pa se u takvim slučajevima razmatra samo termičko rastezanje po duljini. Kod mnogih čvrstih tijela jedna je dimenzija znatno veća od ostalih pa se takva tijela termički rastežu upravo po toj dimenziji, tada govorimo o linearnome termičkom rastezanju.

Cijevi, žice, tijela oblika štapa, mostovi... kažemo da se linearno termički rastežu. Zagrijavanjem s temperature T 1 na temperaturu T 2 žici je porasla duljina za l . Eksperimentalno je utvrđena proporcionalna ovisnost promjene duljine i početne duljine l 0 te promjene duljine i promjene temperature Δ T . Koeficijent proporcionalnosti α označava koeficijent linearnoga termičkog rastezanja.

Povećaj ili smanji interakciju

Promjena duljine uzrokovana zagrijavanjem tijela kojemu je naglašena samo jedna dimenzija dana je formulom

Δ l = l 0 · α · Δ T ,

gdje α označava koeficijent linearnog termičkog rastezanja, l 0 početnu duljinu, a

Δ T = T 2 - T 1 ,

T 1 je početna temperature tijela koje se linearno termički rasteže ili steže, a T 2 konačna temperatura. Promjena temperature jest razlika konačne i početne temperature Δ T = T 2 - T 1 .

Temperaturna razlika izražena u kelvinima ili Celzijevim stupnjevima prema iznosu je jednaka

Δ T =  Δ t .

Ukupna duljina žice l nakon termičkog rastezanja jednaka je zbroju početne duljine l 0 i promjene duljine Δ l :

l = l 0 + Δ l .

Uvrstimo li promjenu duljine Δ l u ovaj izraz, dobit ćemo formulu za duljinu žice nakon zagrijavanja na konačnu temperaturu.

l = l 0 ( 1 + α · Δ T )

Mjerna jedinica za promjenu duljine i ukupnu duljinu jest metar ( m ), a za koeficijent linearnoga termičkog rastezanja K - 1 .

Tablica koeficijenata linearnoga termičkog rastezanja nekih tvari

Tvar α / K - 1
aluminij 2,4 · 10 - 5 K - 1
bakar 1,7 · 10 - 5 K - 1
beton
1,2 · 10 - 5 K - 1
Cink 3 · 10 - 5 K - 1
čelik, željezo 1,2 · 10 - 5 K - 1
platina 0,9 · 10 - 5 K - 1
srebro 1,9 · 10 - 5 K - 1
staklo 0,9 · 10 - 5 K - 1
pyrex 1,3 · 10 - 5 K - 1
volfram 0,4 · 10 - 5 K - 1

Zanimljivost

Postoje i neki slučajevi kod kojih se tvari zagrijavanjem stežu, poput nekih vrsta plastika ili guma, iako su njihovi linearni termički koefcijenti s pozitivnim predznakom.

Otkrijte koji je razlog njihova termičkog stezanja pri zagrijavanju.

Primjer 1.

Putnički zrakoplov dugačak 10 m leti na visini gdje je temperatura okoline 0 ° C . Nakon slijetanja pospremljen je u zatvoreno spremište gdje je temperatura okoline 27 ° C . Za koliko će se produljiti zrakoplov ako koeficijent linearnoga termičkog rastezanja materijala od kojeg je zrakoplov izrađen iznosi 1,8 · 10 - 5 K - 1 ?

Δ t = 27 ° C

Budući da je T = ∆ t , onda je:

Δ T = 27 K

Zadane podatke treba uvrstiti u jednadžbu za promjenu duljine pri linearnom termičkom rastezanju:

Δ 1 = l 0 α Δ T = 10 m · 1,8 · 10 - 5 K - 1 · 27 K = 4,86 mm .


Zadatak 1.

Most izrađen od čelika izmjeren pri temperaturi 0 ° C dugačak je 150 m . Na mjestu gdje se nalazi most najniža temperatura zraka zimi je - 25 ° C , a ljeti je najviša temperatura zraka 35 ° C . Koliko je najveće termičko stezanje, odnosno rastezanje mosta tijekom cijele godine? Linearni termički koeficijent za čelik iznosi 1,2 · 10 - 5 K - 1 .

Most će se najviše stegnuti kad je temperatura najniža, to jest kad temperaturna razlika konačne i početne temperature iznosi:

Δ t = t 2 - t 1 = 25 ° C - 0 ° C = - 25 ° C .

Budući da je Δ T = Δ t , onda je:

Δ T = - 25 K .

Podatke treba uvrstiti u jednadžbu za promjenu duljine pri linearnome termičkom rastezanju:

Δ l 1 = l 0 α Δ T = 150 m · 1,2 · 10 - 5 K - 1 · - 25 K = - 0,045 m = - 4,5 cm .

Most će se najviše rastegnuti kad je temperatura najviša, to jest kad temperaturna razlika konačne i početne temperature iznosi:

Δ t = t 2 - t 1 = 35 ° C - 0 ° C = 35 ° C .

Budući da je Δ T = Δ t , onda je:

Δ T = 35 K .

Podatke treba uvrstiti u jednadžbu za promjenu duljine pri linearnome termičkom rastezanju:

Δ l 2 = l 0 α Δ T = 150 m · 1,2 · 10 - 5 K - 1 · 35 K = 0,063 m = 6 , 3 cm .

Ukupna promjena duljine mosta tijekom cijele godine iznosi:

Δ l = Δ l 1 + Δ l 2 = 10,8 cm .


Tijekom ljetnih vrućina željezničke se tračnice zagrijavaju i rastežu. Zato se između tračnica ostavljaju razmaci. Pogledajte što se može dogoditi ako taj razmak nije dobro procijenjen.

Kutak za znatiželjne

Period jednostavnoga matematičkog njihala od tanke aluminijske žice i kuglice iznosi 1 s . Za koliko stupnjeva treba zagrijati okolinu u kojoj se nalazi njihalo kako bi period tog njihala bio dulji za 1,6 ms ?

α A l = 2,6 · 10 - 5 K - 1

120 °


...i na kraju

Linearno termičko rastezanje vrlo je važna pojava koja se događa pri zagrijavanju tijela. Također, pri hlađenju se tijelo steže. To se ne smije zaboraviti pri konstrukciji i gradnji raznih građevinskih ili strojnih elemenata koji su izloženi promjenama temperature. Zbog tih promjena nastalih pri zagrijavanju mogu nastati ozbiljna oštećenja pa čak i kobne posljedice. Potrebno je pravilno dimenzionirati takve elemente i predvidjeti njihovo stezanje i rastezanje pri promjeni temperature.  

PROCIJENITE SVOJE ZNANJE

1

Koja od navedenih formula na ispravan način iskazuje promjenu duljine pri linearnom termičkom stezanju i rastezanju?

null
null
2

U kakvoj je vezi linearni termički koeficijent s promjenom duljine pri termičkom stezanju ili rastezanju?

null
null
3

Linearni termički koeficijent .

null
null
4

Bimetal je:

null
null
ZAVRŠITE PROCJENU

Idemo na sljedeću jedinicu

1.3 Volumno termičko širenje