Putujući Hrvatskom naići ćeš na različita imena gradova, naseljenih mjesta i zavičajnih mjesta. Istraži na karti neka od tih imena.
Imena gradova i naseljenih mjesta Republike Hrvatske razvrstaj na odgovarajuća mjesta.
Upoznaj gradove Lijepe Naše. Otkrij koji grad ili naseljeno mjesto prikazuje fotografija. Promotri pisanje imena navedenih gradova i naseljenih mjesta.
Gradovi i naseljena mjesta na fotografijama imaju
Jednorječna imena gradova i naseljenih mjesta pišemo
Jednorječna imena kontinenata, država, gradova i naseljenih mjesta pišemo velikim početnim slovom.
Promotri pisanje imena navedenih gradova i naseljenih mjesta na idućim fotografijama.
Gradovi i naseljena mjesta na fotografijama imaju
U višerječnim imenima kontinenata, država, gradova i naseljenih mjesta sve se riječi pišu velikim slovom osim prijedloga i veznika.
U hrvatskom jeziku razlikujemo imena zavičaja, pokrajina, krajeva i županija koja su tradicionalno uvriježena u hrvatskom jeziku, a odnose se na dijelove zemlje.
Nazivamo ih zavičajna imena i dijelimo na dvije skupine – jednorječna i višerječna imena.
Današnje područje Hrvatske obuhvaća veći broj povijesnih i zemljopisnih regija. Dokaz su da je hrvatski teritorij kroz povijest bio razjedinjen, odnosno bio dijelom drugih zemalja (npr. Austro-Ugarske, Osmanskog Carstva, Mletačke Republike itd.). Od povijesnih regija najpoznatije su Dalmacija, Slavonija i Istra.
Zavičajna imena
Jednorječna zavičajna imena Višerječna zavičajna imena Primorje, Zagorje, Prigorje, Istra, Dalmacija, Slavonija, Posavina, Podravina, Bilogora, Lika, Podunavlje Hrvatsko primorje, Hrvatsko zagorje, Dalmatinska zagora, Gorski kotar, Imotska krajina, Ravni kotari
Kao što se može zaključiti iz prethodne tablice, jednorječna zavičajna imena pišemo velikim početnim slovom, a u višerječnima samo prvu riječ pišemo velikim početnim slovom.
Pročitaj sljedeći tekst i izdvoji iz njega jednorječna i višerječna zavičajna imena.
Primjer 1.
Najsretniji Hrvati žive u Dalmaciji i Istri
Najsretniji stanovnici Hrvatske nalaze se u regijama s obalnog dijela države: Dalmaciji te Istri s Gorskim kotarom i Primorjem. Najnezadovoljniji su stanovnici Like, Korduna i Banovine, pokazuju rezultati istraživanja Nacionalnog indeksa sreće.
Nacionalni indeks sreće (NIS) u travnju je pokazao očekivano slično stanje (63,9) kao i u prethodna dva mjeseca. NIS se nalazi u pozitivnom dijelu, iznad 50 bodova na skali između 0-100, ali je u zoni umjerene sreće, za razliku od viših, izrazitijih, razina sreće koje bi se mogle okarakterizirati indeksima od 70 do 100 bodova.
Prema dobivenim rezultatima iznad hrvatskog indeksa sreće (63,9 bodova) nalaze se regije s obalnog dijela države: Dalmacija te Istra s Gorskim kotarom i Primorjem. Grad Zagreb ima nešto viši rezultat NIS-a od hrvatskog indeksa, a nešto niži sjeverna Hrvatska.
Regija s izrazitim ispodprosječnim rezultatom indeksa sreće je Lika, Kordun i Banovina. Ta se hrvatska regija jedina izdvaja sa statistički značajno manjim pokazateljem indeksa sreće u odnosu na sve ostale regije.
Trenutačnom životnom situacijom građani Zagreba (51,90), Istre, Gorskog kotara i Primorja (53,87) te Dalmacije (54,89) statistički su u značajno većoj mjeri zadovoljniji u odnosu na Liku, Kordun i Banovinu (42,67). Procjena životnog zadovoljstva u budućnosti također izdvaja stanovnike Zagreba (57,16), Istre, Gorskog kotara i Primorja (59,54) te Dalmacije (59,89), ali i Slavonije (57,54) kao značajno zadovoljnije u odnosu na Liku, Kordun i Banovinu (48,71).
(izvor: klik)
Pročitaj rečenice i promotri kako su napisana imena stanovnika pojedinih naseljenih mjesta.
Europljani žive u Europi. Hrvatska je dio Europe pa su tako i Hrvati ujedno i Europljani zajedno s Talijanima, Španjolcima i Francuzima.
Zagrepčani žive u Zagrebu, Riječani u Rijeci, Splićani žive u Splitu, a Klinčaselci u Klinča Selu. Vukovarci žive u Vukovaru, a Zadrani u Zadru. Svi su oni stanovnici Republike Hrvatske.
Imena stanovnika kontinenata, gradova i naseljenih mjesta pišemo
Poslušaj sljedeće rečenice. Koja imena stanovnika naseljenih mjesta u njima prepoznaješ?
Europljani žive u Europi. Hrvatska je dio Europe pa su tako i Hrvati ujedno i Europljani zajedno s Talijanima, Španjolcima i Francuzima. Zagrepčani žive u Zagrebu, Riječani u Rijeci, Splićani žive u Splitu, a Klinčaselci u Klinča Selu. Vukovarci žive u Vukovaru, a Zadrani u Zadru. Svi su oni stanovnici Republike Hrvatske.
Imena stanovnika kontinenata, država, gradova i naseljenih mjesta pišemo velikim početnim slovom.
Perifrazna imena (opisna, najčešće višerječna imena naseljenih mjesta nastala na temelju bitnih obilježja zemljopisnog pojma) pišu se velikim početnim slovom. Takvim se imenima zamjenjuje pravo ime pojedinoga naseljenog mjesta. Ta su imena prihvaćena u društvu pa je uvijek poznato na koja se naseljena mjesta odnose.
Istražimo
Putujmo Hrvatskom! Istraži kartu Hrvatske i na njoj pronađi zanimljive i neobične nazive naseljenih mjesta. Ispiši te nazive (pri pisanju pazi na pravila o pisanju velikog slova u jednočlanim i višečlanim nazivima naseljenih mjesta), napiši u kojoj se županiji nalaze te napiši nazive stanovnika tih naseljenih mjesta.
Pogledaj videozapis u kojem poznati jezikoslovac i profesor Marko Alerić govori o pravopisnim pravilima. Zabilježi tijekom gledanja primjere i korisne zanimljivosti.
Jednorječna imena kontinenata, država i zemalja pišu se velikim početnim slovom. U višerječnim imenima kontinenata, država i zemalja sve se riječi pišu velikim početnim slovom osim veznika i prijedloga.
U ovoj smo jedinici utvrdili pravopisna pravila o pisanju velikoga slova u imenima naseljenih mjesta. Razlikujemo jednorječna i višerječna imena kontinenata, država, naseljenih mjesta i zavičajnih mjesta.
