x
Učitavanje

2.20 Glasovne promjene u sklonidbi imenica

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Promjena nastavka u sklonidbi imenica ponekad utječe i na promjenu glasova unutar osnove.

U ovoj ćeš jedinici upoznati najčešće glasovne promjene koje se provode u sklonidbi imenica te otkriti zašto do njih dolazi.

Razvrstaj riječi prema promjeni glasova koja se u njoj provela.

Prisjeti se polaznog oblika riječi (nominativa) kako bi lakše uočio/uočila glasovnu promjenu.

bajci

k › c

ije › je

a › Ø

null
null

Glasovne promjene

Usporedimo li imenice u nominativu i drugim padežima, možemo uočiti da dolazi do promjene u nekim glasovima. Saznaj više o glasovnim promjenama u sklonidbi imenica. One su važne za pravilnu uporabu padežnih oblika imenica.

Glasovne promjene

Glasovne promjene su promjene glasova koje se provode radi lakšeg izgovora.

Do glasovne promjene dolazi unutar osnove imenica.

U sklonidbi imenica pojavljuju se različite glasovne promjene - sibilarizacija, palatalizacija, nepostojani a, jotacija i kraćenje ije u je/e.

Osnova je stalni, nepromjenjivi dio riječi.

Nastavak je dio riječi koji se mijenja.

Nastavak može utjecati na promjenu glasa unutar osnove imenica.

Sibilarizacija

Sigurno uočavaš kako su se u nekim riječima, u padežnim oblicima imenice, promijenili glasovi k, g i h. Promotri ispred kojeg samoglasnika dolazi do promjene. U nastavku saznaj više o toj glasovnoj promjeni.

Sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se glasovi k, g, h ispred glasa -i zamjenjuju glasovima c, z, s.

Sibilarizacija
Slovo I čarobnim štapićem pretvara glasove K, G i H u glasove C, Z i S.

Promotri i poslušaj istaknute imenice u rečenicama.

Sibilarizacija u rečenicama
TRANSKRIPT

Poslušaj sljedeće rečenice i prepoznaj imenice u kojima se mijenja jedan glas. 
Barka mirno plovi morem. Lijepo je ploviti morem u barci. 
Zvuk valova čini me sretnom. Uživam u zvucima valova.
Promjenom oblika imenice dolazi do provođenja glasovne promjene te glas k u riječima barka, zvuk postaje c ispred i u oblicima barci, zvucima.

Barka mirno plovi morem. Zvuk valova čini me sretnom.
Lijepo je ploviti morem u barci. Uživam u zvucima valova.

Promjenom oblika imenice dolazi do glasovne promjene.

Odaberi imenice u kojima je provedena sibilarizacija.

  1. U ruci je čvrsto držao mrežu.
  2. Brod je plovio prema luci.
  3. Uzdasi ribara bili su sve glasniji.
  4. Na nebu su se pojavili sivi oblaci.
  5. Ribari su zvižducima tjerali kišu.
null
null

Sibilarizacija se u sklonidbi imenica najčešće provodi

  • u D i L jd. imenica ženskoga roda kojima osnova završava glasovima k, g, h;
  • u N, D, L i I mn. imenica muškoga roda kojima osnova završava glasovima k, g, h.

Zadatak 1.

Promotri sljedeće fotografije i opise uz njih. Koja glasovna promjena nije provedena u riječima Krka i alga?

Promotri istaknute imenice u rečenicama.

  • Krka je prekrasna rijeka.
  • U Krki žive samo slatkovodne ribe.
  • Alge mogu biti korisne za zdravlje.
  • Čitao sam mnogo o toj algi.

Sibilarizacija se ne provodi kod pojedinih imenica ženskoga roda kojima osnova završava glasovima k, g, h.

Do odstupanja dolazi kako bi značenje riječi ostalo jasno.

  • Krka je prekrasna rijeka.
  • U Krki žive samo slatkovodne ribe.

Kutak za znatiželjne

Odstupanja od sibilarizacije

  • kod imena stanovnica naseljenih mjesta: N Karlovčanka - DL Karlovčanki
  • kod vlastitih imena: N Branka - DL Branki, N Luka - DL Luki
  • kod nekih geografskih imena: N Krka - DL Krki
  • kod imenica ženskoga roda koje završavaju na -cka, -ćka, -čka, -ska, -tka -zga:
    • N kocka - DL kocki, N tetka - DL tetki, N bazga - DL bazgi
  • kod imenica odmila ženskoga (i muškoga roda):
    • N seka - DL seki, N zeko - DL zeki

Odaberi traženi oblik zadanih imenica.

  1. papiga, D jd.
  2. jauk, D mn.
  3. točka, L jd.
  4. lješnjak, N mn.
  5. Dubravka, D jd.
null
null

Palatalizacija

U drugoj glasovnoj promjeni koju ćeš upoznati nastaju glasovi č, ž i š. Promotri koji su glasovi opet bili ''pogođeni'' promjenom te ispred kojeg su samoglasnika stajali.

Palatalizacija

Palatalizacija je glasovna promjena kada se glasovi k, g, h ispred glasa -e zamjenjuju glasovima č, ž, š.

Palatalizacija se u sklonidbi imenica najčešće provodi u vokativu jednine imenica muškoga roda kojima osnova završava glasovima k, g, h.

Promotri primjere.

Radnik je dobio težak posao na brodu. Radniče, jesi li zadovoljan poslom?
Siromah je tko ne voli raditi. Reci mi, siromaše, jesam li u pravu?
Bog sve vidi. Vidiš li sve, Bože?

Palatalizacija se provodi i kod pojedinih imenica muškoga roda kojima osnova završava glasovima c i z.

Nad pučinom sjaji mjesec. Što sjajiš tako jako, mjeseče?
Izgleda kao sjajni vitez. Viteže naš sjajni!
Palatalizacija
Slovo E drži čarobni štapić u ruci te govori glasovima K, G i H da će postati glasovi Č, Ž i Š.

U kojoj riječi nije provedena palatalizacija?

null
null

Nepostojani glas a (nepostojano a)

Dolazimo do jedne od najzanimljivijih glasovnih promjena. Njezin je glas a. Poseban je po tome što se povremeno ''izgubi'', a povremeno ''vrati''. Naravno, sve to čini u padežnim oblicima. 

Nepostojani a; Nepostojano a

Nepostojani glas a ili nepostojano a glasovna je promjena u kojoj se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima gubi, a opet se u drugim oblicima istih riječi pojavljuje.

Nepostojani a u sklonidbi imenica najčešće se provodi u

  • nominativu množine nekih imenica muškoga roda
N jd.
N mn.
lovac lovci
  • genitivu jednine nekih imenica muškoga roda
N jd.
G jd.
zadatak zadatka
  • genitivu množine nekih imenica ženskoga roda
N jd.
G mn.
školjka školjaka

Odaberi u kojim je imenicama nepostojani a?

  1. Na obali je bilo premalo pijeska.
  2. Priljepci su se zalijepili za stijene.
  3. U zraku nije bilo nimalo vjetra.
  4. Školjaka je bilo na sve strane.
null
null

Kutak za znatiželjne

Osim nepostojanog a postoji i nepostojani e.

Nepostojani e najčešće se javlja u nekim imenima naseljenih mjesta, obično s područja gdje su zastupljeni kajkavski govori, te u prezimenima.

N Čakovec - G Čakovca N Ivanec - G Ivanca
N Gubec - G Gupca N Črnomerec - G Črnomerca

Jotacija

Zadatak 2.

Pažljivo promotri ilustracije i pročitaj uz njih istaknute riječi. Koju glasovnu promjenu primjećuješ u primjerima? Zapiši glasove koji su se promijenili.

Dopuni rečenice odgovarajućom riječju tako da rečenice opisuju prethodne sličice.  

Po staklu se kotrlja jedna
kapljica.
Baka Marica svojoj će susjedi pokloniti
ljubavlju.
Ptičica se skriva u gustom
grmlju.
Mašin medvjedić dobio je najslađi
cvijeće.
 Majka je sina promatrala s
zagrljaj.
null
null

U riječima kojima si dopunio/dopunila rečenice u prethodnom zadatku provedena je glasovna promjena jotacija.

Jotacija

Jotacija je glasovna promjena u kojoj stapanjem jednog suglasnika s glasom j nastaje novi suglasnik.

Kad se glasovi k, g, h, c, t, d, s, z, l, n nađu ispred j, zamjenjuju se glasovima č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj.

Kad se p, b, m, v i f nađu ispred j, zamjenjuju se skupinama plj, blj, mlj, vlj, flj.

Polazna riječ Glas koji se stapa s glasom j Novi glas Nova riječ
zagrliti l + j lj zagrljaj
kap p + j
(između njih umeće se l)
plj kapljica
grm m + j
(između njih umeće se l)
mlj grmlje
cvijet t + j ć cvijeće
ljubav v + j
(između njih umeće se l)
vlj ljubavlju

Jotacija se u sklonidbi imenica najčešće provodi

  • u instrumentalu jednine imenica ženskoga roda s nastavkom -ju.
N jd. I jd.
pamet pameću (pamet + ju)

Kutak za znatiželjne

Jotacija se provodi i u nastajanju zbirnih imenica na -je.

Imenica Zbirna imenica
kamen kamenje (kamen + je)

Zanimljivost

Naziv jotacija dolazi od grčkoga imena za glas j jota. To je deveto slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 10. Budući da je najjednostavnije i najmanje slovo alfabeta, u prenesenom značenju jota označava nešto vrlo malo, sitnicu.

Odaberi među sljedećim imenicama one u kojima je provedena jotacija.

null
null

Pridruži odgovarajući pojam istaknutim imenicama u kojima je provedena jotacija.

brat - braća, grozd - grožđe
slast - slašću, radost - radošću
null
null

Ispiši pokraj svake rečenice jednu imenicu u kojoj je provedena jotacija.

  1. Ispod površine mora promatramo različito kamenje.
  2. Volimo tu boraviti i s radošću promatrati taj svijet.
  3. Hranimo se morskom solju i plutamo.
  4. Katkad poželimo da smo Splićani pa da to neprestano možemo činiti.
  5. Ovako ostajemo ispunjeni glađu za morem.
    I
    neprestano mislimo o njemu...
null
null

Kraćenje ije u je/e

Još je jedna glasovna promjena u kojoj dolazi do gubljenja glasa. O kakvoj je promjeni riječ, saznaj u nastavku.

Kraćenje ije u je/e

Kraćenje ije u je/e glasovna je promjena u kojoj se skraćuje slog, odnosno ije se zamjenjuje glasovima je ili glasom e.

Kraćenje ije u je/e provodi se u različitim riječima i njihovim oblicima.

u nekim imenicama - imenice na: -oća, -ota, -ina, -ač, -ar, -aš bjesnoća, ljepota, bjelina, pripovjedač, mljekar, zvjezdaš
u dugoj množini imenica jd. bijeg, snijeg, svijet mn. bjegovi, snjegovi, svjetovi
u umanjenicama - na -ić, -ica cvjetić, djelić, cjevčica, rječica
u padežnim oblicima nekih imenica s. r. N dijete G djeteta, D djetetu

Odaberi točno napisane imenice.

null
null

Odaberi od dviju istaknutih riječi u svakoj rečenici onu koja je točno napisana te ju prepiši na praznu crtu pokraj rečenice.

  1. Sjedili smo na pijesku/pjesku na obali.
  2. Lagani vijetrić/vjetrić dopirao je do nas.
  3. Oduševila nas je lijepota/ljepota prizora.
  4. Jedno se dijetešce/djetešce igralo loptom.
  5. Igra tog djeteta/dijeteta bila je hrana za našu dušu.
  6. Zvijezdice/zvjezdice u njegovim očima sjale su punim sjajem.
null
null

Kutak za znatiželjne

Neke riječi nastale od iste osnove i pojedini oblici iste riječi imaju na istome mjestu različite glasove i glasovne skupine - ije/je/e/i. Primjerice, brijeg/brjegovi/bregovi ili dio/dijela/djelić.

Te se promjene nalaze na onim mjestima gdje je nekada bio poseban glas - jat.

Gdje se taj glas nalazio, najbolje se može uočiti kad uspoređujemo riječi ikavskoga i jekavskoga izgovora. Primjerice, did - djed, svit - svijet, nedilja - nedjelja.

Međutim, ipak je najbolja pomoć u pravilnome pisanju riječi sa ije/je/e/i izgovor sloga/riječi. Ako je izgovor dug, piše se ije (dijete), a ako je kratak, piše se je (djeteta).

Zadatak 3.

Pogledaj videozapis u kojem poznati jezikoslovac i profesor Marko Alerić govori o glasovnim promjenama u sklonidbi imenica. Zabilježi tijekom gledanja primjere i korisne zanimljivosti.

...i na kraju

U sljedećoj je igrici prikazano jezero prepuno ribica koje nose različita imena. Njihova su imena zapravo imenice u kojima je provedena jedna glasovna promjena. Tvoj je cilj u što kraćem vremenu "uloviti" što više ribica u predviđene košare koje se nalaze pokraj jezera. Na svakoj je košari napisan naziv jedne glasovne promjene. Prepoznaj glasovne promjene u imenicama koje nose ribice te napuni odgovarajuće košare. Pazi na vrijeme i broj pokušaja, sve utječe na tvoj rezultat! Neka ribolov započne... i sretno!

Povratak na vrh