x
Učitavanje

5.3 Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Katodna cijev i magnetska sila
Katodna cijev i magnetska sila

Eksperimentalna je činjenica da na naboj koji se giba i u električnom i u magnetskom polju djeluju i električna i magnetska sila. Ako naboj miruje, na njega djeluje samo električna sila F = Q E .

Djelovanje magnetske sile na elektron u gibanju može se istražiti s pomoću katodne cijevi.

Dok snop elektrona nije izložen vanjskom magnetskom polju, ostaje neotklonjen. Međutim, ako se na elektrone djeluje vanjskim magnetskim poljem, snop elektrona se otklanja.

Na osnovi pokusa s katodnom cijevi može se utvrditi da magnetska sila kojom se djeluje na nabijene čestice ovisi o magnetskoj indukciji, naboju čestice i njezinoj brzini.

Pokus

Pogledajte sljedeći pokus i učinak magnetskog polja na razrijeđeni plin koji se nalazi u vakuumskoj cijevi koja je spojena na visokonaponski izvor.

Lorentzova sila

Magnetska sila na vodič
Magnetska sila na vodič 2

Na vodič kojim teče struja i nalazi se u magnetskom polju, to polje djeluje magnetskom, odnosno Ampereovom silom.

Električna struja kod vodiča je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. Na električki nabijenu česticu koja se giba u magnetskom polju, polje djeluje Lorentzovom silom.

Djelovanje magnetske sile na naboj u gibanju
Djelovanje magnetske sile na naboj u gibanju

U odabranom, na slici uvećanom detalju vodiča kojim teče električna struja, duljine Δ l , nalazi se N elektrona koji za vrijeme Δ t prođu kroz poprečni presjek površine S vodiča. Ukupna količina naboja koji u vremenu Δ t prolazi kroz površinu S je Δ Q = N e . Na vodič, kao i na elektrone, tada djeluje magnetska sila.​

Izvod izraza za Lorentzovu silu

F = B I Δ l

F = B Δ Q Δ t Δ l

F = B N e Δ t Δ l

F = B N e v ,

gdje je   F   ukupna sila kojom se djeluje na svih N nosilaca električne struje. Sila na pojedini naboj je Lorentzova sila.

F L = F N

F L = e B v

Za bilo koju električki nabijenu česticu Q koja se giba brzinom  v  okomito na silnice magnetskog polja indukcije B , djeluje Lorentzova sila dana izrazom:

F L = Q v B .

Pravilo desne ruke
Pravilo desne ruke

Smjer djelovanja Lorentzove sile određuje se s pomoću pravila desne ruke. Ispruženi prsti desne ruke pokazuju smjer magnetskih silnica, palac pokazuje smjer brzine. Smjer vektora sile kojom magnetsko polje djeluje na pozitivno nabijenu česticu okomito izlazi iz dlana.

Vektori
Određivanje smjera Lorentzove sile

Primjeri međusobnih odnosa vektora magnetske indukcije, brzine i sile prikazani su na slici. Sva tri vektora su međusobno okomita za slučaj pozitivnog i negativnog naboja.

Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju

Pogledajte u animaciji kako se giba nabijena čestica naboja  Q = e i mase m , koja uleti brzinom v okomito na silnice magnetskog polja indukcije B .

Gibanje nabijene čestice u homogenom magnetskom polju
Gibanje nabijene čestice u homogenom magnetskom polju

Vektor brzine okomit je na smjer djelovanja sile, a čestica s nabojem koja se giba pravocrtno i uleti okomito na silnice magnetskog polja u to polje, ondje će se nastaviti gibati po kružnoj stazi. Na slici je primjer gibanja negativno nabijene čestice koja je uletjela okomito u homogeno magnetsko polje usmjereno u ravninu crteža.

Smjer sile određuje se spomenutim pravilom desne ruke. Ulogu centripetalne sile ovdje ima Lorentzova sila

Za čestice s nabojem koje kruže u magnetskom polju može se odrediti ​polumjer kruženja na sljedeći način:

F c p = F L

m v 2 r = Q v B .

r = m v Q B  

Vrijeme ophoda može se dobiti iz formule za brzinu jednolikog kruženja:

v = 2 r π T .

Iz te formule slijedi kako je period:

T = 2 r π v .

Uvrštavajući u nju formulu za polumjer kruženja dobije se vrijeme ophoda.

  T = 2 π m Q B

Slijedi kako je frekvencija periodične promjene smjera električnog polja u ubrzivaču nabijenih čestica, koji nazivamo ciklotron, dana izrazom

  f = Q B 2 π m .

 Tu frekvenciju nazivamo ciklotronska frekvencija.

Načelo rad ciklotrona
Načelo rada ciklotrona

Ciklotron

U području nuklearne fizike i fizike čestica koriste se snopovi visoko energetskih čestica (elektroni, protoni, ioni). Osim u fizici, snopovi čestica vrlo velikh brzina koriste se i za istraživanja u kemiji i biologiji, a primjenjuju se i u medicini, mikroelektronici.

Ciklotron je uređaj u kojem se čestice za vrijeme ubrzavanja električnim poljem kreću po kružnim ili spiralnim stazama zbog djelovanja magnetskim poljem.


Između polova jakog elektromagneta nalazi se vakumska komora u kojoj su smještene dvije šuplje metalne elektrode u obliku slova D. D-elektrode su spojene na izvor visokofrekventnog izmjeničnog napona.

U središtu komore nalazi se ionski izvor. Ciklotron radi tako da električno polje nabijenu česticu dodatno ubrzava pri svakom prolazu između D-elektroda. Naboji se zbog sve veće brzine, pri svakom prijelazu iz jedne u drugu elektrodu gibaju stazom sve većeg polumjera.

Razmotrimo što će se dogoditi ako u magnetsko polje uleti naboj pod nekim kutom između 0 ° i 90 ° u odnosu na silnice tog magnetskog polja.

Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju
Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju

Gibanje čestice je rezultanta dvaju gibanja: komponenta brzine okomita na smjer silnica uvjetuje kruženje čestice, a istovremeno paralelna komponenta brzine određuje jednoliko gibanje po pravcu paralelno silnicama. Sastavljanjem tih gibanja nastaje gibanje čestice po putanji u obliku spirale čija je os paralelna silnicama.

Vektor brzine rastavlja se na komponentu koja je paralelna sa silnicama magnetskog polja i komponentu koja je okomita na silnice. Iznos Lorentzove sile može se izračunati kao:

F L = Q v B.

Ako naboj uleti pod nekim kutom između 0 ° i 90 ° u udnosu na silnice magnetskog polja, iznos Lorentzove sile određuje se formulom:

F L = Q v B s i n φ .    

Radi se ustvari o tzv. vektorskom produktu:

F L = Q v × B .

Zadatak 1.

Kako biste dva puta povećali polumjer putanje u prethodnoj animaciji, pokrenite sljedeću animaciju i odaberite u padajućim izbornicima treba li izabrati čestice manje ili veće mase ili čestice drukčijeg naboja. Pogledajte što se događa ako promijenite brzinu čestice. Također možete promijeniti iznos i smjer magnetske indukcije.

Zadatak 2.

Svaki od crteža prikazuje pozitvno (crvena) ili negativno (plava) nabijenu česticu koja se giba brzinom v kroz magnetsko polje indukcije B . Odredite za svaki od slučajeva A, B, C i D smjer sile kojom polje djeluje na česticu i uzrokuje njezin otklon.

Lrentzova sila smjer djelovanja

​A. slučaj:
B. slučaj:
C. slučaj:
D. slučaj:  

null
null

Primjer 1.

Elektron se giba stalnom brzinom 2,1 · 10 7   m/s i ulazi u homogeno magnetsko polje indukcije 0,018 T .

  1. ​Odredite polumjer kružne staze koju opisuje elektron gibajući se magnetskim poljem.
  2. Odredite centripetalno ubrzanje elektrona.
  1. ​U magnetskom polju elektron se giba po kružnoj stazi koja leži u ravnini okomitoj na smjer magnetskih silnica. Na elektron djeluju dvije sile u suprotnim smjerovima: Lorentzova i centripetalna. Budući da se elektron giba po kružnoj stazi stalnog polumjera, te dvije sile jednake su po iznosu:

    F = F c p

    e B v = m v 2 r .

    Iz tog uvjeta odredi se polumjer staze elektrona:

    r = m v e B = 0,0066 m.

  2. Centripetalno ubrzanje elektrona jest:

    a c p = v 2 r = 6,68 · 10 16 m s 2 .


Zadatak 3.

Nabijena čestica se giba i pritom joj je količina gibanja 0,03 kg m/s . Čestica ulazi u magnetsko polje indukcije 1 T okomito prema silnicama polja. Koliki je naboj čestice ako se ona pri izlasku iz magnetskog polja pomaknula za 0,6   m od prijašnjeg pravca gibanja? ​

Q = 0,1   C   ​


Zadatak 4.

Jednostruko ionizirani vodikov atom ubrzan je naponom od 5 kV   i ulijeće okomito na silnice električnog polja između ploča kondenzatora razmaknutih 12 mm . Na ploče je doveden napon od 450 V . Odredite kakvo magnetsko polje treba uspostaviti okomito s električnim poljem da vodikov ion ne skreće s pravocrtne staze. Odredite iznos i smjer magnetske indukcije.​

Ukršteno električno i magnetsko polje
Križano električno i magnetsko polje

U ´ = 5 kV = 5 000 V

d = 12 mm = 1,2 · 10 - 2 m

U = 450 V

Q = 1,6 · 10 - 19 C

m = 1,67 · 10 - 27 kg

B = ?

Vodikov ion je ubrzan razlikom potencijala od U ' = 5 000 V . Rad tog električnog polja pretvara se u kinetičku energiju iona.

W = E k

Q U ´ = 1 2 m v 2

v = 2 Q U ´ m = 2 · 1,6 · 10 - 19 5 000 V 1,67 · 10 - 27 kg

v = 9,78 · 10 5 m s

Ovo je brzina kojom ion uleti među ploče kondenzatora.

Kako bi nabijena čestica prošla neotklonjeno u električnom polju (kako bi se gibala po pravcu stalnom brzinom), ukupna sila kojom se na nju djeluje mora biti nula. Potrebno je djelovati silom u suprotnom smjeru od smjera električne sile, a jednakog iznosa. To se ostvaruje uspostavljanjem magnetnog polja okomito s električnim poljem. Silnice magnetskog polja tako su usmjerene da, kad nabijena čestica uleti okomito na silnice, na nju djeluje Lorentzova sila suprotnog smjera od električne sile koja djeluje na česticu, no istog iznosa.

F L = F e l

Q v B = Q E

B = E v

B = U v d = 450 V 9,78 · 10 5 ms - 1 · 1,2 · 10 - 2 m

B = 3,83 · 10 - 2 T

Uz dane uvjete za pozitivnu česticu se s pomoću pravila desne ruke može utvrditi da su magnetske silnice usmjerene okomito u ravninu crteža.


Kutak za znatiželjne

Magnetsko zrcalo
Magnetsko zrcalo

Ako nabijene čestice nalete koso s obzirom na smjer silnica homogenog magnetskog polja staza će im biti spiralna.

Razmotrimo što se događa sa nabijenom česticom ako nalijeće koso u nehomogenom magnetsko polje.

Na slici su prikazana dva trenutna pložaja čestice koja se giba u nehomogenom magnetskom polju.

Obrazložite zašto se pri gibanju čestice iz područja slabijeg u područje jačeg magnetskog polja polumjer putanje čestice smanjuje.

Ispišite crtež i nacrtajte za dva označena položaja čestice Lorentzovu silu.

Kada čestica dođe do mjesta gdje se silnice znantno zgušnjavaju, magnetsko polje djeluje poput zrcala. Ono reflektira česticu nazad, u područje slabijeg magnetskog polja.

Obrazložite ovaj učinak magnetskog zrcala.

Kutak za znatiželjne

Magnetska boca
Magnetska boca

Ako uspostavimo magnetsko polje prikazano na slici nabijena čestica može ostati zarobljena unutar takvog polja.

Objasnite načelo magnetske boce.

Načelo magnetske boce
Načelo magnetske boce

Uputa:

Na osnovu slike pokušajte objasniti načelo magnetske boce.

U magnetskog boci se nabijena čestica giba između dva magnetska zrcala ostajući zarobljena.

Može li čestica pobjeći?


Kutak za znatiželjne

Geomagnetska boca

Na Zemlju neprestano nalijeće velik broj brzih nabijenih čestica. Uglavnom se radi o protonima i elektronima. Veći dio tih čestica dolazi u obliku solarnog vjetra sa površine Sunca, a manji dio stiže iz svemira. Čestice koje dolaze iz svemira nazivamo kozmičkim zračenjem. Ove čestice međudjeluju sa česticama u atmosferi a rezultat toga je ˝pljusak˝ različitih novih nabijenih čestica.

U visokim slojevima atmosfere geomagnetsko polje Zemlje djeluje na nabijene čestice. One bivaju uhvaćene u divovsku geomagnetsku bocu i gibaju se po zakrivlejnoj spirali duž magnetskih silnica. Kada se čestice približe magnetskom polu reflektiraju se i duž silnica se gibaju prema suprotnom polu.


Najviše čestica bit će uhvaćeno u dva područja u geomagnetskom polju Zemlje. Ta područja se nazivaju Van Allenovim pojasevima. Unutarnji pojas se nalazi oko 3000 km iznad površine Zemlje, a vanjski oko 16000 km iznad površine Zemje. Ova područja su nalik ljuskama glavice luka. Znatan dio kozmičkih čestica ipak pristiže do površine Zemlje, posebno na polovima. Zašto?

Polarna svjetlost
Polarna svjetlost

Polarna svjetlost

Polarna svjetlost (aurora) je svjetlosna pojava u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa  koja se često vidi noću u polarnim predjelima.

Što je uzrok ovoj neobičnoj svjetlosnoj pojavi?

Elektroni zarobljeni u geomagnetskoj boci pri spuštanju prema magnetskom polu sudaraju se s molekulama i atomima u atmosferi, a koji pritom emitiraju svjetlost.

 Koju boju svjetlosti emitiraju kisikovi atomi pri sudarima sa elektronima u atmosferi?

null
null

Koju boju svjetlosti emitiraju dušikove molekule pri sudarima sa elektronima u atmosferi?

null
null

Izradi vježbu

MHD pogon

Eksperimentalni zadatak

Sastavite eksperimentalni postav prema slici.

Magnet u obliku diska postavite u osgovarajuću plastičnu posudicu.

Od malo deblje aluminijske folije izrežite dvije elektrode i savinite ih u obliku slova L. Možete upotrijebiti aluminijsku folijsku posudu za hranu. Elektrode stavite u malo veću plastičnu posudu ili kadicu.

Posudicu sa magnetom postavite na elektrode kako je prikazano na crtežu. Bitno je da se elektrode međusobno ne dodiruju.

Sipajte nešto soli u posudu.

Napunite posudu s vodom, tako da razina vode bude desetak milimetara iznad magneta . Kapnite malo tinte u blizini magneta.

Povežite polove baterije sa elektrodama.

Opišite svoja opažanja? Obrazložite svoja opažanja.

Što se događa ako zamijenite polaritet na elektrodama? Previdite što slijedi ako prekrenete magnet. Potvrdite i eksperimentalno svoja prdviđanja.

Pokušajte sastaviti jednostavno plovilo koje bi se pogonilo na osnovu opažene pojave.

Samostalno istražite MHD pogon (magnetohidrodinamički) pogon.

Kutak za znatiželjne

Jedna od najizazovnijih grana fizike i znanosti općenito je fizika elementarnih čestica. Proučite na internetu gdje se i kako elementarne čestice proučavaju, kako se proizvode, zašto se ubrzavaju i zašto se sudaraju. Načinite izvješće o najvećim ubrzivačima današnjice koji se nalaze u laboratorijima CERN-a.

Nakon  što ste proučili osnovno o najvećim ubrzivačima današnjice pokušajte odgovoriti na ova pitanja:

...i na kraju

Za bilo koju električki nabijenu česticu Q koja se giba brzinom v okomito na silnice magnetskog polja indukcije B , djeluje Lorentzova sila dana izrazom F L = Q B v .

Smjer djelovanja Lorentzove sile određuje se s pomoću pravila desne ruke.

Polumjer putanje pri gibanju nabijene čestice r = m v Q B .

Ciklotronska frekvencija je: f = Q B 2 π m .

Idemo na sljedeću jedinicu

5.4 Magnetsko polje električne struje