Disanje čovjeka
- povezati građu sustava organa za disanje s njegovom ulogom
- usporediti plućno i stanično disanje
- ukazati na povezanost dišnoga i krvožilnoga sustava
- prepoznati stanično disanje kao proces oslobađanja energije iz hranjivih tvari
- istaknuti načine zaštite organa dišnoga sustava
- povezati nedostatak hranjivih tvari i kisika s oštećenjem funkcije živčanoga sustava.
Uvod
Kako plod prima kisik za vrijeme sazrijevanja u maternici s obzirom da pluća sazrijevaju pred sam kraj trudnoće, u osmome mjesecu? Ipak, ona tada nisu funkcionalna. Tek nakon poroda kod novorođenčeta prvim udisajem, a najčešće i glasnim plakanjem dolazi do širenja pluća i ona započinju sa svojom ulogom.
Promotrite grafički prikaz razvijanja punoga kapaciteta pluća tijekom godina na primjeru jednog novorođenčeta i jednog nedonošćeta te odgovorite na pitanja.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Koja od navedenih životnih navika, odluka i postupaka pozitivno utječe na održavanje kapaciteta pluća?
Želite li pokušati ponovo?
Razmislite i potražite na mrežnim stranicama odgovor na pitanje kako na razvoj pluća nedonoščadi može utjecati porod prije termina.
A sada duboko udahnite i nakon toga izdahnite. Što mislite, kako će vam to pomoći u proučavanju teksta … o dišnome sustavu?
Hoćete li se osjećati bolje, dobiti dodatnu energiju neophodnu za rad, povećati kapacitet pluća ili će u pluća samo ući kisik?
Međusobno prokomentirajte svoje odgovore.
Diši, ne diši…
Nos je s unutrašnje strane obložen sluznicom i dlačicama.
Sluznica nos vlaži, a dlačice služe kao zaštita.
Uloga nosne šupljine jest ovlažiti i ugrijati zrak, ali i očistiti ga od prljavštine i mikroorganizama.
Na nosnu se šupljinu nastavlja ždrijelo.
Ždrijelo je cijev mišićne građe.
Ždrijelo ima dvije uloge:
- provođenje kisika u grkljan
- provođenje zalogaja hrane u jednjak
Grkljan se nastavlja na ždrijelo.
Na početku grkljana nalazi se poklopac.
Kad dišemo, poklopac je otvoren, a kad gutamo je zatvoren.
Ako se poklopac ne zatvori dok gutamo, hrana nam može otići u dušnik.
Na grkljan se nastavlja dušnik.
Dušnik je cijev obložena hrskavičnim prstenima dužine 12 centimetara i promjera 2 cm.
Iznutra se nalaze trepetljike koje neprestano struje u smjeru ždrijela.
One otklanjaju zalutale čestice prašine i usmjeravaju ih u ždrijelo da se izbace van iz dišnoga sustava.
To se postiže kašljanjem ili gutanjem.
Dušnik se još zove i bronhi.
Dušnik (bronhi) grana se u nizove dušnica (bronhiola).
Dušnice su tanke cjevčice.
One završavaju nizom plućnih mjehurića.
Plućni se mjehurići još zovu i alveole.
Svaka alveola obavijena je gustom mrežom kapilara.
Čovjek ima oko 300 milijuna alveola čije je ukupna površina 90 m2.
Gdje se još u tijelu na sličan način boranjem povećava ukupna površina organa?
Pluća su zaštićena:
- rebrima
- zaštitnom ovojnicom – poplućnicom
Pluća se sastoje od lijevoga i desnoga plućnog krila.
Podijeljena su na režnjeve.
Lijevo plućno krilo ima dva režnja.
Desno plućno krilo ima tri režnja.
Prema opisima organa dišnoga sustava riješite zadatak.
Organima pravilno pridružite njihove nazive.
Diši, ne diši…
Nos je s unutrašnje strane obložen sluznicom i brojnim dlačicama.
Proučite njihovu ulogu. Stavite prste ispod nosa tako da je područje s noktom okrenuto prema otvoru nosa. Polako uvlačite zrak u nos i nakon toga ga ispuhnite također kroz nos.
Kakav je zrak? Što primjećujete?
Sada stavite malo ogledalo ispod nosa. Pripazite da ga previše ne dirate i zagrijete rukama. Ispuhnite zrak. Što uočavate?
Kad boravite u centru nekoga grada i nakon toga ispušete nos, što možete primijetiti na maramici?
Iz svojih odgovora zaključite koja je uloga nosa i zašto je važno disati kroz nos, a ne kroz usnu šupljinu.
Iz nosne šupljine zrak dalje odlazi u ždrijelo.
Razmislite možete li u isto vrijeme i govoriti i gutati hranu. Objasnite svoj odgovor.
Ždrijelo je mišićna cijev na čijemu se početku nalazi poklopac.
U kojoj se situaciji može dogoditi da poklopac ostane otvoren i zalogaj ode u dušnik? Jeste li se ikada našli u toj situaciji?
Iz grkljana zrak odlazi u dušnik, cijev obloženu hrskavičnim prstenima dužine 12 centimetara te promjera 2 cm. Iznutra se nalaze trepetljike koje neprestano struje u smjeru ždrijela. Njihova je zadaća otkloniti zalutale čestice prašine te ih usmjeriti u ždrijelo da se izbace iz dišnoga sustava van. To se postiže kašljanjem ili gutanjem. Drugi naziv za dušnik jest bronhi.
Dušnik se grana u nizove tankih cjevčica dušnica koje se nazivaju i bronhiole. One završavaju nizom plućnih mjehurića,
Čovjek ima oko 300 milijuna alveola čija je ukupna površina 90 m2. Prisjetite se gdje se još u tijelu na sličan način boranjem povećava ukupna površina organa?
Pluća su zaštićena rebrima i obavijena zaštitnom ovojnicom koja se naziva poplućnica. Pluća se sastoje od lijevoga i desnoga plućnog krila, a podijeljena su na režnjeve. Lijevo plućno krilo ima dva, a desno tri režnja. Što mislite zašto?
Prema opisima organa dišnoga sustava, riješite zadatak tako da organima pravilno pridružite njihove nazive.
Više informacija o zraku i o njegovom sastavu možete pronaći na: DOS Kemija 7, modul: Zrak i voda, jedinica DOS- a: Zrak i sastav zraka.
Udahni… Izdahni…
Pravilno disanje uključuje udisaj kroz nosnu šupljinu, a izdisaj kroz usnu šupljinu. Udobno sjednite, ispravite leđa, ispružite glavu prema naprijed. Duboko udahnite i odgovorite koji su se dijelovi tijela pokrenuli pri navedenoj radnji.
Pokrete disanja pogledajte na slikama. Njih omogućuju međurebreni mišići, ošit ili dijafragma i trbušni mišići. Pri udisaju međurebreni se mišići stegnu i povlače rebra za sobom. U isto se vrijeme trbušni mišići povlače prema van i za sobom ošit prema trbušnoj šupljini. Za to vrijeme obujam se pluća povećava i ona se pune zrakom. Pri izdisaju odvija se suprotan proces.
Prisjetite se gradiva o živčanom sustavu i odgovorite na pitanja.
Koji dio živčanog sustava regulira disanje? Gdje se nalazi centar za disanje?
Dva disanja… Jedan cilj
Disanje je proces izmjene plinova: kisika i ugljikova(IV) oksida.
U plućima se odvija plućno disanje.
Iz plućnih mjehurića (alveola) kroz stijenke kapilara ulazi kisik.
Na isti način izlazi i ugljikov(IV) oksid.
Kisik se iz kapilara arterijama raznosi po cijelome tijelu.
Stanično disanje zove se i biološka oksidacija.
To je izmjena plinova između stanica i krvnih kapilara.
Iz krvnih kapilara u stanice difuzijom ulazi kisik i odlazi u mitohondrije.
U mitohondrijima dolazi do sagorijevanja šećera.
Pri tome procesu nastaje voda, velike količine energije i ugljikov(IV) oksid.
Ugljikov(IV) oksid odlazi u kapilare pa venama do pluća.
Energija se rabi za rad organa.
Dva disanja… Jedan cilj
Disanjem se naziva proces izmjene plinova: kisika i ugljikova(IV) oksida. U plućima se odvija plućno disanje. Iz alveola kroz stijenke kapilara difuzijom ulazi kisik, a izlazi ugljikov(IV) oksida. Kisik se iz kapilara arterijama raznosi po cijelome tijelu.
Stanično disanje ili biološka oksidacija jest izmjena plinova između stanica i krvnih kapilara. U stanice difuzijom ulazi kisik te odlazi u mitohondrije. U njima dolazi do sagorijevanja šećera, pri čemu nastaje voda, velika količina energije i ugljikov(IV) oksid. Oslobođenom se energijom tijelo koristi za rad organa, a ugljikov(IV) oksid odlazi prvo u kapilare, a zatim kroz vene do pluća.
Usporedite prikazane procese na slici te odgovorite na pitanja.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.
Odaberite sve točne odgovore.
Kojim će se tvarima koristiti heterotrofna stanica?
Dva su odgovora točna.
Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.
Odaberite sve točne odgovore.
Koje tvari nastaju tijekom staničnoga disanja?
Dva su odgovora točna.
Želite li pokušati ponovo?
Glasamo se s pomoću glasnica
U području grla, s prednje strane nalaze se organi koji omogućuju stvaranje glasa.
Stavi na prednji dio vrata dva prsta. Izgovarajte riječi i rečenice. Što osjećate? Pomičite gore-dolje prste dok ne odredite točan položaj
Ponovno stavite prste u područje glasnica i proizvodite različite glasove. Što se događa s glasnicama kad šutite? Je li vas ikada zaboljelo grlo nakon sto ste jako glasno pričali?
Glasnice su dva mišićna nabora koji omogućuju nastanak glasa. Njihov se položaj razlikuje pri disanju i govoru. Kad zrak struji prema plućima ili prema grkljanu, glasnice su razmaknute i miruju. U trenutku kad osoba želi nešto reći, glasnice se primiču jedna drugoj. U tome položaju, pri izdisaju, preko njih struji zrak, one zatitraju te nastaje glas. Takav neartikulirani glas odlazi u nosnu i usnu šupljinu gdje se s pomoću jezika, zubi, usana oblikuju konačni glasovi.
Prisjetite se što ste učili na satima hrvatskoga jezika o tome kako se dijele glasovi.
Važno je govoriti jasno, glasno i razgovijetno.
Položaj glasnica razlikuje se ovisno o tome šuti li osoba ili govori.
Poslušajte malu djecu kako govore. Koju visinu tona oni imaju? Razlikuje li se govor djevojčica i dječaka u najranijoj dobi? Što to govori o napetosti glasnica?
Glasovi se međusobno razlikuju prema jačini, boji, rasponu. Osnovna razlika nastaje zbog različite napetosti glasnica.
Provjerite kako to funkcionira. Kažiprstom i palcem uhvatite komad papira, drugu stranu papira uhvatite drugom rukom na isti način. Nategnite papir i puhnite paralelno s njim. Kakav ste zvuk proizveli? Sada malo jače nategnite papir i puhnite. Je li nastao isti zvuk?
Što su glasnice opuštenije, zrak prolazeći preko njih brže zatitra te je glas viši. Jačina glasa ovisi o količini zraka koja prolazi preko glasnica.
Izgovorite jednu rečenicu. Sada zatvorite nos i izgovorite tu istu rečenicu. Što ste primijetili?
Boja glasa ovisi o građi usne i nosne šupljine.
Pokušajte izgovoriti tu istu rečenicu, ali pazeći pritom da struja zraka ne dotiče vaše zube. Zaključite kako će gubitak zubi u procesu utjecati na glas.
Gubitak pojedinih zubi tijekom života može uzrokovati promjenu glasa.
Kod dječaka i djevojčica tijekom puberteta zbog rasta dolazi do izbočenja grkljana i produljenja glasnica. Takvo postavljene glasnice sporije titraju i glas postaje dublji. Prisjetite se kako se ta pojava naziva.
Lako je izgubiti “dobar” glas
Promjena u boji i/ili visini glasa može biti zbog različitih uzroka. Jedan od najčešćih jest promuklost. Ona se može pojaviti zbog prekomjernoga vikanja, vrištanja ili glasnoga pjevanja.
Može biti i posljedica bolesti poput bakterijske ili virusne upale grkljana.
Uzrok promjene glasa često se pojavljuje zbog pušenja i konzumiranja alkohola. Loš utjecaj na glasnice može imati i boravak u zadimljenim ili prašnjavim prostorijama.
Govor koji je karakterističan po ponavljanju dijelova riječi, rečenica ili čestim zastajkivanjem naziva se mucanje. Osobe koje mucaju, mogu u trenutcima stresa pojačavati tu radnju.
Logoped je osoba koja pomaže u prevenciji, otkrivanju te ublažavanju govornih mana. Jedna od mana govora jest rotacizam. To je naziv za poremećen izgovor glasa R. Pri učenju toga slova dijete prolazi kroz tri stadija. Prvo izgovara J umjesto R u riječima, pa L i na kraju izgovara pravilno R. Što mislite, koje još glasove osobe ne izgovaraju pravilno?
Pravilno izgovaranje slogova, riječi, pa samim time i rečenice važno je jer kada osoba ima dobar izgovor, kaže se da joj je dikcija dobra. Kad imate što reći, važno je da vas se i sasluša. Dobra dikcija svakako će tomu pridonijeti.
Prevencija je najbolji lijek
Dišnim organima najviše koristi boravak na čistome zraku i bavljenje sportom. Pri radu u prostorijama punim prašine valja staviti zaštitu na usni i nosni otvor (nošenje maske) te spriječiti ulazak čestica u pluća.
Zarazne bolesti šire se zrakom te je važno provjetravanje prostorija i izbjegavanje boravka u zagušljivim prostorijama punim ljudi.
Aaa-pćiha… Nazdravlje!
Prehlada se najčešće javlja u zimskim mjesecima.
Smatra se da postoji oko 200 različitih vrsta virusa koji uzrokuju prehladu.
Znakovi prehlade su lagano povišena tjelesna temperatura, kihanje.
Liječnje se najčešće sastoji od mirovanja i uzimanja toplih napitaka.
Gripa je zarazna virusna bolest.
Javlja se od prosinca do travnja.
Uzrokuju je virusi.
Širi se kapljičnim putom.
Zato se ne preporuča u zimsko vrijeme boraviti u zatvorenim prostorima s mnogo ljudi.
Protiv gripe se može cijepiti svake jeseni.
Neki od simptoma gripe su povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima i opći osjećaj malaksalosti.
Angina je bolest koju uzrokuje bakterija streptokok.
Bolest započinje naglo.
Simptomi su treskavica, naglašena grlobolja, jaki bolovi pri gutanju.
Angina se liječi antibioticima.
Upala pluća (pneumonija) česta je bolest dišnoga sustava.
Liječnici smatraju da tijekom života većina ljudi barem jednom oboli od upale pluća.
Uzrokuju je mnogi mikroorganizmi.
Bakterijsku upalu pluća uzrokuje pneumokok.
Simptomi su povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima te kašalj i brzo umaranje.
Moguće je cijepljenje.
U slučaju oboljenja liječi se antibioticima.
Tuberkuloza (TBC) još se zove i sušica.
To je bakterijska bolest.
Neki su simptomi tuberkuloze kašalj, bol u prsima, opća slabost, brzo umaranje, povišena tjelesna temperatura i noćno znojenje.
Virusi i bakterije često se prenose kapljičnim putom.
To znači kihanjem, kašljanjem i govorom.
Širenje zaraze kapljičnim putom pogledajte u videu.
Aaa-pćiha… Nazdravlje!
Prehlada se najčešće javlja u zimskim mjesecima. Znanstvenici smatraju da postoji oko 200 različitih vrsta virusa koji mogu uzrokovati prehladu. Neki od znakova prehlade su lagano povišena tjelesna temperatura i kihanje. Tijekom liječenja treba mirovati i uzimati tople napitke.
Gripa je zarazna, virusna bolest koja se javlja od prosinca do travnja. Uzrokuju je virusi. U zimsko vrijeme nije preporučljivo boraviti u zatvorenim prostorima gdje se okuplja veći broj ljudi jer se gripa širi kapljičnom zarazom. Moguće je cijepiti se protiv gripe koje se provodi svake godine ujesen. Neki od simptomi oboljenja su povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, opći osjećaj malaksalosti.
Što mislite, koje su skupine ljudi ili zanimanja izrazito rizični te je neophodno cijepljenje protiv gripe?
Anginu uzrokuju bakterija streptokok. Bolest započinje naglo, javlja se treskavica, naglašena je grlobolja, jaki bolovi pri gutanju. Liječi se antibioticima.
Upala pluća (pneumonija) česta je bolest dišnoga sustava. Liječnici smatraju da većina ljudi tijekom života barem jednom oboli od te bolesti. Mogu je uzrokovati različiti mikroorganizmi. Bakterijsku upalu pluća uzrokuje pneumokok. Pri oboljenju tjelesna temperatura lagano raste, javljaju se bolovi u mišićima, zglobovima i kašalj. Osoba se brzo umara. Moguće je cijepljenje, a u slučaju oboljenja liječi se antibioticima.
Tuberkuloza (sušica ili TBC) jest bakterijska bolest. Osim pluća može izazvati upalu i drugih organa. Neki od simptoma TBC-a su kašalj, bol u prsima, opća slabost, brzo umaranje, vrućica i noćno znojenje.
Virusi i bakterije često se prenose kapljičnim putom, znači kihanjem, kašljanjem ili govorom. Širenje zaraze kapljičnim putom pogledajte u videu.
Rak pluća jest nezarazna bolest dišnoga sustava. Neki od simptoma su bol u grudima, krvavi ispljuvak, promjene u boji kože, bolovi u zglobovima. Čak 90 % oboljelih od raka pluća su pušači.
Promotrite fotografije. Navedite vidljive razlike između zdravih pluća te pluća zahvaćenih rakom.
Za kraj…
Iako je kisik jedna od tvari neophodna za funkcioniranje organizma, proces dobivanja energije –njegovo skladištenje u organizmu ne postoji. Prema nekim pretpostavkama u prosječnom organizmu ima kisika koja je dostatna za potrebe organizma kroz tri minute. Ovaj podatak se odnosi na organizam koji bi u te tri minute mirovao. Hipoksija je naziv za stanje organizma pri kojem je došlo do manjka kisika. Neki od simptoma su: umor, osjećaj hladnoće, lupanje srca, bljedilo. Razmislite, pretpostavite koji su mogući uzroci ovih simptoma?
Pronađite više podataka o hipoksiji na mrežnim stranicama: Medic-life i Vaše zdravlje.