Obrana tijela od bolesti
- povezati sastav s ulogom limfe
- usporediti stečenu i urođenu imunost
- povezati alergene s pojavom alergijske reakcije
- obrazložiti povezanost limfnih žila s dijelom krvotoka
- izdvojiti rizična ponašanja koja mogu dovesti do zaraze HIV-om
- dovesti u vezu aktiviranje HIV-a s gubitkom imuniteta.
Uvod
Kad ste posjetili liječnika za vrijeme zimskih mjeseci, jedan dio pregleda vjerojatno je bilo i područje ispod čeljusti, prema uhu. Tada ste možda osjetili da vas u trenutku laganoga pritiska boli. Ako ste i sami dotaknuli taj dio, osjetili ste tvorbe poput kugla. To su limfni čvorovi. U trenutku kad se događa upala u području grla i ždrijela, većinom se kao posljedica javlja otečenost.
Je li netko od vas izvadio krajnike? Znate li zašto je pedijatar preporučio taj postupak?
Liječnik ili liječnica željeli su uvidjeti jesu li se aktivirali limfni čvorovi u obrani organizma od bolesti.
Žuta tekućina
Krv donosi neophodne tvari svim stanicama u tijelu.
Najsitnije krvne žile, kapilare, nisu u direktnoj vezi sa stanicama.
One kisik i hranjive tvari ispuštaju u tekućinu koja oplahuje stanice.
Ta se tekućina zove limfa.
Limfa je po sastavu vrlo slična krvnoj plazmi.
Iz nje stanice uzimaju potrebne tvari i u nju ispuštaju tvari koje im više nisu potrebne.
To su: ugljikov(IV) oksid, suvišna voda i otpadne tvari.
Jedan dio nepotrebnih i štetnih tvari odlazi kroz kapilare u vene.
Drugi dio odlazi u limfne žile.
Limfne žile provode tvari u istome smjeru kao i vene.
Kao i vene, one imaju zaliske i kroz njih limfa teče polako.
Protok limfe, kao i kod vena, potpomažu mišići.
U blizini srca limfa se ulijeva u vene.
Limfne žile zapravo služe venama kao ispomoć u iznošenju tvari iz stanica.
Količina limfe ovisi o stanju u organizmu.
Što je organizam aktivniji, to je limfe više.
Limfa nastaje iz dijelova koji tvore i krv.
Limfa nastaje tako da se prikuplja tekućina koja se nalazi oko stanice.
Limfu tvore:
- krvna plazma
- voda
- otpadne tvari nastale u stanici.
Ovisno o mjestu gdje nastaje, mogu se naći i još neke dodatne tvari i/ili uzročnici bolesti ako ih ima u organizmu.
Pogledajte sliku koja prikazuje sustav limfnih žila i organe čija je funkcija obrana organizma od različitih bolesti: timus, slezena i limfni čovorovi.
Gdje se nalaze veća područja nakupina limfnih čvorova?
Žuta tekućina
Krv donosi neophodne tvari svim stanicama u tijelu. Ali najsitnije krvne žile, kapilare, nisu u direktnoj vezi sa stanicama. One kisik i hranjive tvari ispuštaju u tekućinu koja oplahuje stanice. Ta je tekućina po sastavu vrlo slična krvnoj plazmi te se naziva
Količina limfe ovisi o stanju organizma. Što je organizam, pa i njegovi organi aktivniji, limfe je više.
Limfa nastaje iz dijelova koje tvore i krv. S obzirom na njezinu boju, pretpostavljate li koje stanice sadrži krv, a ne ulaze u sastav limfe? Limfa nastaje tako da se prikuplja tekućina koja se nalazi oko stanice. Limfu tvore krvna plazma, voda i otpadne tvari nastale u stanici. Ovisno o mjestu gdje nastaje, mogu se naći i još neke dodatne tvari i/ ili uzročnici bolesti ako ih ima u organizmu.
Pogledajte sliku koja prikazuje sustav limfnih žila i organe čija je funkcija obrana organizma od različitih bolesti: timus, slezena i limfni čvorovi.
Služeći se slikom, odredite gdje se nalaze veća područja nakupina limfnih čvorova.
Uloga limfnih čvorova jest čišćenje limfe od virusa, bakterija, gljivica i njihovih otrova te čestica prašine.
Ponekad kad trčimo ili brzo hodamo osjetimo bol na lijevoj strani ispod rebra.
Ta se bol osjeti u području slezene.
Slezena se nalazi ispod ošita, iza želuca i zaštićena je rebrima.
Teška je oko 150 g i tamno je crvene boje jer sadrži veliku količinu krvi.
U njoj nastaju limfociti.
Limfociti su vrsta bijelih krvnih stanica koje služe za obranu organizma od bolesti.
Kad osoba ostane bez dijela krvi, slezena se stegne i krv se iz nje ubacuje u krvotok.
Timus i koštana srž središnji su organi koji proizvode bijele krvne stanice.
Tako sudjeluju u zaštiti organizma od bolesti.
Kad se imunološki sustav tek razvija, u prvim godinama života, tada je aktivan timus.
Timus proizvodi tad velike količine bijelih krvnih stanica.
U pubertetu, pod utjecajem spolnih hormona, funkcija timusa slabi.
Na kraju on prestaje djelovati.
Krajnici ili mandule smješteni su u ždrijelu, na korijenu jezika i nepcu.
Oni filtriraju limfu.
U slučaju prevelike količine uzročnika zaraze u limfnim čvorovima, oni će se povećati i postati bolni na opip.
Česte upale i oticanje krajnika može dovesti do toga da su sami krajnici izvor upala.
U tom se slučaju krajnici odstranjuju.
Uloga limfnih čvorova jest filtriranje, tj. čišćenje limfe od virusa, bakterija, gljivica i njihovih otrova, ali i čestica poput prašine.
Vjerojatno se koji put dogodilo da ste nekamo kasnili i tada ste u oštrom ritmu počeli hodati. Na lijevoj strani, ispod rebra možda ste pritom osjetili bol. Ta bol koju ste osjetili pojavljuje se u području slezene. Slezena se nalazi ispod ošita, iza želuca, i zaštićena je rebrima. Teška je oko 150 g, tamno je crvene boje jer sadrži veliku količinu krvi. Ona pročišćuje krv, razgrađuje eritrocite te služi kao spremnik krvi. U njoj nastaju limfociti, vrsta bijelih krvnih stanica i služe za obranu organizma od bolesti.
Kad osoba ostane bez dijela krvi, slezena se stegne i krv se iz nje ubacuje u krvotok.
Timus i koštana srž središnji su organi koji osiguravaju proizvodnju bijelih krvnih stanica i tako sudjeluju u zaštiti organizma od različitih bolesti.
U prvim se godinama života imunološki sustav tek razvija. Tada je aktivan timus. On proizvodi velike količine bijelih krvnih stanica. Tijekom puberteta pod utjecajem spolnih hormona funkcija timusa slabi te na kraju prestaje sa svojim djelovanjem.
Krajnici ili mandule smješteni su na ždrijelu, na korijenu jezika i nepcu. Njihova je uloga filtriranje limfe. U slučaju prevelike količine uzročnika zaraze u limfnim čvorovima, oni se povećaju i na opip su bolni. Česte upale, pa i otjecanje krajnika u konačnici može dovesti da su sami krajnici izvori upala. Tada se krajnici odstranjuju.
Kad uljezi napadaju…
Kad ulazite izvana u kuću, osnovno je pravilo oprati ruke. Isto treba napraviti i prije jela. Koja je svrha tih postupaka? Pranje ruku može se obaviti samo tekućom vodom, ili sapunom ili posebnim sredstvima za pranje. Što mislite, kada je potrebna uporaba posebnih sredstava? Koje osobe moraju u okviru obavljanja svoga posla posvetiti posebnu pozornost pranju ruku?
Osim rukama, koji su još načini unosa mikroorganizama u tijelo?
Pravilan proces pranja ruku
Unos virusa, bakterija, gljivica ili stranih tijela u organizam kroz dišni, probavni sustav te povredu na koži uzrokuje u tijelu imunološku reakciju. Imunološka reakcija predstavlja odgovor tijela u trenutku kad se pojavi tvar koja predstavlja opasnost. Pogledajte shematski prikaz kako biste lakše shvatili nastanak imunološke reakcije.
Mikroorganizmi na površini svojih stanica imaju antigene.
Antigeni su bjelančevine koje potiču stvaranje antitijela ili protutijela u organizmu.
Protutijela su obrambene bjelančevine koje stvaraju limfociti.
Imunost je sposobnost organizma da se obrani od zaraznih bolesti uzrokovanih mirkobima i njihovim toksinima.
Osoba s dobrim imunitetom može se uspješno obraniti od određenih bolesti.
Mikroorganizmi na površini svojih stanica imaju bjelančevine koje se nazivaju antigeni. Oni potiču stvaranje antitijela ili protutijela u organizmu. Protutijela su obrambene bjelančevine koje stvaraju limfociti.
Pojam
Preboliti ili cijepiti se… pitanje je sad
Imunost na bolesti može biti urođena i stečena.
Urođena imunost jest nespecifična.
Ona štiti organizam od različitih uzročnika bolesti.
Prva antitijela dojenče primi kolostrumom.
Kolostrum je žućkasta tekućina koja nastaje u mliječnim žlijezdama u prvih nekoliko dana nakon poroda.
Nakon toga nastaje mlijeko koje također ima antitijela, ali ne u tolikoj mjeri kao kolostrum.
Stečena imunost jest specifična.
Nakon što tijelo dođe u kontakt s određenim uzročnikom bolesti (virus, bakterija, gljivica), stvaraju se antitijela.
Kontakt se može ostvariti prebolijevanjem bolesti ili na umjetan način – cijepljenjem.
Prebolijevanjem bolesti steče se imunost na određenu bolest.
Razdoblje na koje osoba stekne imunost može biti različito kod različitih bolesti.
Kod nekih bolesti imunost je aktivna nekoliko mjeseci, možda godinu dana, a kod nekih cijeli život.
Nakon prebolijevanja gripe stekli smo imunost na kraće razdoblje.
Nakon prebolijevanja vodenih kozica stekli smo imunost za cijeli život.
Prilikom cijepljenja potrebno je biti zdrav.
Osobe koje boluju od određenih bolesti moraju pričekati da ozdrave kako bi se mogle cijepiti.
Tijekom prvih godina života i za vrijeme osnovne škole organiziran je i kalendarom određen tijek cijepljenja protiv nekih bolesti.
Neke od njih su tuberkuloza, tetanus, poliomijelitis, zaušnjaci.
Neke su od tih bolesti opasne i mogu ostaviti teške posljedice.
Neke od njih mogu imati i smrtni ishod.
Imaju li sve zemlje isti program cijepljenja?
Koji mogu biti razlozi smanjenoga broja cijepljenja?
Što se može dogoditi kao posljedica toga?
Preboliti ili cijepiti se… pitanje je sad
Provjerite svoju cijepnu knjižicu. Protiv kojih ste se bolesti cijepili? Imunost na bolesti može biti urođena i stečena. Urođena imunost jest nespecifična. Ona štiti organizam od različitih uzročnika bolesti. Prva antitijela dojenče unosi u svoj organizam kolosturmom te majčinim mlijekom. Kolostrum je žućkasta tekućina koja nastaje u mliječnim žlijezdama prvih nekoliko dana nakon poroda.
Stečena imunost jest specifična. U tijelu se razvijaju antitijela nakon kontakta s određenim uzročnikom bolesti: virusom, bakterijom ili gljivicom. Kontakt se može ostvariti prebolijevanjem bolesti ili na umjetan način – cijepljenjem.
Prebolijevanjem bolesti steče se imunost na određenu bolest. Razdoblje na koji osoba stekne imunost, kod različitih bolesti može biti različita. Tako kod nekih bolesti imunost će biti aktivna nekoliko mjeseci, možda godinu dana. Takav je slučaj, primjerice, s gripom. Imunost se može razviti i tijekom cijeloga života (trajni imunitet), primjerice, nakon prebolijevanja vodenih kozica.
Prilikom cijepljenja potrebno je biti zdrav. Osobe koje boluju od određenih bolesti moraju pričekati da ozdrave i tada se mogu cijepiti. Što mislite zašto?
Tijekom prvih godina života te za vrijeme osmogodišnjega školovanja organiziran je i kalendarom cijepljena određen tijek cijepljenja protiv pojedinih bolesti. Neke od njih su tuberkuloza, tetanus, poliomijelitis, zaušnjaci.
Neke su od tih bolesti opasne i nakon prebolijevanja moguće su vrlo teške posljedice. Nažalost, neke od njih mogu imati i smrtni ishod.
Što mislite, imaju li sve zemlje isti program cijepljenja? Koji mogu biti razlozi smanjenoga broja cijepljenja? Što se može dogoditi kao posljedica toga?
Kad napadneš sam sebe
Jeste li ikada reagirali na neku namirnicu ili tvar tako da je došlo do pojave svrbeža, crvenila, kihanja, kašljanja ili suzenja očiju? Imate li koga u svojoj bližoj okolini tko je alergičan na neku tvar? Navedite koju.
Ponekad organizam strano tijelo koje ne predstavlja realnu opasnost prepozna kao uljez. U tome se slučaju javlja jaka imunološka reakcija koja se naziva
Najčešći su alergeni kućna prašina, grinje, pelud biljaka (ambrozija, breza, lješnjak) te određene vrste namirnica poput jaja, brašno, jagode, školjke, kikiriki i sl.
Više o tvarima koje uzrokuju alergijske reakcije možete saznati u sljedećim člancima Alergijske reakcije na hranu i Alergije.
SIDA ili AIDS
SIDA i AIDS su skraćenice stranih naziva bolesti koja se naziva sindrom stečene imunodeficijencije.
Hrvatski naziv jest kopnica.
Radi se o gubitku imunosti.
Uzročnik je HIV, a posljedica je bolesti gubitak imuniteta.
Virus HIV-a uništava limfocite koji nas štite od bolesti.
Različiti su načini prijenosa virusa.
Najčešće se virus prenese krvlju zaražene osobe koja se unese u ranu zdrave osobe.
To se može dogoditi i za vrijeme nezaštićenoga spolnog odnosa.
U prvome stadiju bolesti, dok je količina virusa mala, osoba ne primjećuje promjenu u svome imunološkom sustavu.
Nakon nekoga vremena virus se umnožava i uzrokuje smanjenje imunosti uništavajući limfocite.
Tad osoba gubi većinu imunosti, i onu stečenu i onu urođenu.
Bolest se ne može izliječiti, ali je virus moguće držati pod kontrolom lijekovima.
Zašto se za viruse kaže da su na granici živoga i neživoga?
Opišite opću građu virusa.
Kako se virusi dijele s obzirom na nasljednu uputu koju nose?
Više o HIV-u i tijeku bolesti možete saznati na sljedećim mrežnim stranicama http://huhiv.hr/kako-izgleda-tijek-hiv-infekcije-i-koji-su-simptomi-prisutni/.
SIDA ili AIDS
SIDA i AIDS su skraćenice stranih naziva bolesti koja se naziva sindrom stečene imunodeficijencije. Kao što i naziv opisuje, radi se o gubitku imununosti. Hrvatski naziv za tu bolest jest kopnica. Uzročnik je HIV, a kao posljedica djelovanja virusa javlja se gubitak imuniteta. Naime, virus uništava limfocite koji omogućuju borbu protiv bolesti. Različiti su načini prijenosa virusa. Najčešće se prijenos virusa dogodi krvlju zaražene osobe, koja se unese u ranu zdrave osobe. To se može dogoditi npr. za vrijeme nezaštićenoga spolnog odnosa.
U prvom stadiju bolesti, dok je količina virusa u organizmu mala, osoba ne primjećuje promjenu u svome imunološkom sustavu. Nakon određenoga vremena virus se umnožava te uzrokuje smanjenje imunosti uništavajući limfocite. Osoba gubi većinu imunosti, i stečene i urođene. Bolest nije moguće izliječiti, ali je virus moguće držati pod kontrolom lijekovima.
Za viruse se kaže da su na granici živoga i neživoga. Objasnite tu tvrdnju. Opišite opću građu virusa. Kako se virusi dijele s obzirom na nasljednu uputu koju nose?
Više o HIV-u i tijeku bolesti možete saznati na sljedećoj mrežnoj stranici HUHIV.
Za kraj…
Hematopoeza je pojam koji se rabi za nastajanje krvnih stanica. Ona se odvija tijekom razvoja u maternici u posebnoj tvorbi – žumanjčanoj vrećici, a kasnije tu ulogu preuzimaju jetra, slezena i limfni čvorovi. Razvojema koštana srž preuzima glavnu ulogu stvaranja krvnih stanica za čitav organizam.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Imunost je:
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Marko je imao zubara koji nikada nije nosio rukavice pri radu s pacijentima. S vremenom se smanjio njegov broj pacijenata. U isto je vrijeme u njegov razred došla djevojčica koja je bila pozitivna na virus HIV-a . Premda se Marko bojao da se ne zarazi, oni su ubrzo postali prijatelji.
Odredite koja je od navedenih tvrdnji istinita.
Želite li pokušati ponovo?
Za kraj izradite …
Vennov dijagram o limfnim žilama i venama.