Pojmovnik

Aritmetičko-logička jedinica obavlja osnovne matematičke operacije poput zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja, osnovne logičke operacije o kojima će biti više riječi u trećem modulu te relacijsku operaciju uspoređivanja (manje, veće ili jednako).

Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet memorije i izražava se u bajtovima – engl. $\mathit{Byte}$ $\left(B\right)$. Jedan bajt sadržava osam bitova.

Bistabil je elektronički element koji ima dva stabilna stanja. Kada je na bistabilu niži napon, smatramo da je on u stanju $0$, a kada je na bistabilu viši napon, smatramo da je on u stanju $1$.

Neven je odlučio Vedrana prosvijetliti kao što je njega prosvijetlila nastavnica Informatike te mu pojasniti o čemu se zapravo radi kada dok govorimo o računalu spominjemo dva stanja.

Memorija računala sastoji se od velikog broja bistabila koji mogu biti u stanju  $0$ ili $1$. To stanje nazivamo binarnom znamenkom, odnosno bitom. $\mathrm{Bit}$ $\left(b\right)$ (engl. Binary digit – binarna znamenka) je najmanja jedinica memorije.

Količina priručne (engl. Cache) memorije također utječe na snagu procesora. Već smo naglasili da procesor ima registre koji mu služe kao priručna memorija, a između procesora i radne memorije još se nalazi i cache, također priručna memorija koja omogućuje brz rad procesora.

Informacija je podatak koji smještanjem u kontekst (prigodnu okolinu) dobiva značenje.

Internet je globalna decentralizirana mreža.

IP (engl. Internet Protocol) adresa jest jedinstvena adresa svakog računala na mreži.

Izlazni uređaji prikazuju rezultate rada korisniku računala.

Kućište objedinjuje sve unutarnje komponente računala. U njemu je smješten središnji dio računala.

Matična ploča (engl. motherboard) elektronička je komponenta koja spaja sve ostale komponente računala u funkcionalnu cjelinu.

Računala trebaju memoriju kako bi mogla privremeno ili trajno pohranjivati programe i podatke. Memoriju možemo podijeliti na unutarnju ili glavnu te vanjsku ili pomoćnu.

Na optičke medije podatci se zapisuju i čitaju laserskom zrakom. „Prženjem“ se stvaraju udubine na disku koje golim okom nisu vidljive, ali različito reflektiraju svjetlost te se tako može odrediti je li na nekom dijelu plastičnog diska zapisano $0$ ili $1$.

Optički se mediji, kao i magnetski mediji, sve manje upotrebljavaju, a glavni predstavnici su CD (engl. Compact Disc), DVD (engl. Digital Versatile Disc) i BD (engl. Blu-ray Disc). Kapacitet CD-a najčešće je oko $700\mathit{MiB}$, DVD-a oko $\mathrm{4,7}\mathit{GiB}$, a BD-a oko $25GiB$.

Piksel je najmanji element digitalne slike. To je točkica određene boje.

Podatak je znakovni prikaz činjenica pogodan za komunikaciju, interpretaciju i obradu.

Poluvodički mediji se za pohranu podataka služe tranzistorima. Tranzistori su elektronički elementi najčešće napravljeni od silicija.

Procesor (engl. CPU, Central Processing Unit) je osnovna komponenta svakoga računalnog sustava. Njegova je zadaća obrada podataka te upravljanje i nadzor svih dijelova računala. U prvoj smo jedinici zaključili da procesor čine upravljačka i aritmetičko-logička jedinica. Osim njih u procesoru se nalaze i registri te ostali dijelovi.

Projektor je izlazni uređaj koji omogućuje prikaz slike većem broju korisnika.

Računalnu mrežu čine minimalno dva računala povezana komunikacijskim kanalom.

Računalo je uređaj za automatsku obradu i pohranu podataka.

Darijan je na tavanu pronašao mnoštvo duguljastih zelenih pločica različitih veličina. „Sine, to je RAM! “ rekao mu je otac.

Razlučivost je umnožak horizontalnih i vertikalnih piksela na digitalnoj slici.

ROM (engl. Read Only Memory) ispisna je memorija koja trajno pamti podatke, malog je kapaciteta te sadržava podatke koji trebaju računalu pri pokretanju. Također, u ROM-u su zapisani podaci o komponentama računala. Iz te memorije podatci se mogu samo čitati te se zato naziva ispisnom memorijom.

Sabirnice su snopovi vodiča koji prenose podatke.

Računala i dalje koriste Von Neumannov model arhitekture, a osim strojnog dijela za ispravno korištenje računala potreban nam je i programski dio.

Računalo čine strojna oprema ili hardver (engl. hardware) i programska oprema ili softver (engl. software). Često za strojnu opremu kažemo i sklopovlje, dok za programsku opremu kažemo i programska podrška. Strojnu opremu čine sve fizičke sastavnice računala. Programsku opremu čine svi programi instalirani na računalu.

Tipkovnica je najkorišteniji ulazni uređaj. Njome unosimo najviše podataka u računalo.

Ulazni uređaji služe nam za unos podataka iz okoline sustava i zadavanje naredbi računalu. Podatci se nakon unosa ulaznim uređajima pretvaraju u digitalne podatke ( $0$ ili $1$).

Upravljačka jedinica interpretira instrukcije programa koji se trenutačno izvršava te na osnovi toga upravlja i nadzire sve dijelove računala. Osim toga ima glavnu ulogu u učinkovitosti rada, kako procesora, tako i cijelog računala.

John von Neumann osmislio je funkcionalni model računala, koji se još naziva i Von Neumannov model ili Von Neumannova arhitektura.

Znanje je skup informacija o nekom događaju, fenomenu, pojmu ili objektu.

Zvučnici su uređaji za reprodukciju zvučnih zapisa, a spojeni su na zvučnu karticu.