1.5 Sljedeća jedinica Podjela tvari i postupci odjeljivanja tvari
1.4

Fizikalna i kemijska svojstva tvari

Moći ću:
  • objasniti značajke agregacijskih stanja tvari
  • analizirati fizikalne i kemijske promjene
  • očitati podatke iz grafičkog ili tabličnog prikaza
  • usporediti tvari po sastavu, vrsti i svojstvima.

Tvari

Tvari ili supstancije (lat. substantia) izgrađuju svijet koji nas okružuje.
Prepoznaju se po karakterističnim fizikalnim i kemijskim svojstvima.

Fizikalna su svojstva značajka svake tvari.
Promjene fizikalnih svojstava nazivamo fizikalnim promjenama.
Pri fizikalnim promjenama ne mijenja se vrsta tvari.
Mijenja se oblik i agregacijsko stanje.

Tvari

Tvari ili supstancije (lat. substantia) izgrađuju svijet koji nas okružuje, a prepoznaju se po karakterističnim fizikalnim i kemijskim svojstvima.

Fizikalna svojstva tvari očituju se prilikom fizikalnih promjena. Pri fizikalnoj promjeni ne mijenja se vrsta tvari, već samo njezin oblik i agregacijsko stanje.

Fizikalna svojstva tvari

Osim agregacijskog stanja neka fizikalna svojstva tvari su:
talište, vrelište, gustoća, topljivost,
električna i toplinska vodljivost i magnetičnost.
Ova svojstva ne ovise o veličini uzorka.
Takva svojstva nazivamo intenzivnim svojstvima.

Fizikalna svojstva tvari kao što su volumen ili masa
ovise o veličini (količini) tvari u uzorku kojeg promatramo.
Takva svojstva nazivamo ekstenzivnim svojstvima.
Ponovimo i proširimo spoznaje o nekim fizikalnim svojstvima.

Fizikalna svojstva tvari

Osim agregacijskog stanja u osnovna fizikalna svojstva ubrajaju se i talište, vrelište, gustoća, topljivost, električna i toplinska vodljivost, magnetičnost i druga. Ova svojstva ne ovise o veličini uzorka i nazivaju se intenzivnim svojstvima.

Fizikalna svojstva tvari kao što su volumen ili masa ovise o veličini (količini) tvari u uzorku kojeg promatramo. Takova svojstva nazivamo ekstenzivnim svojstvima.

Ponovimo i proširimo spoznaje o nekim fizikalnim svojstvima.

Boja

Kad svjetlost određenog dijela spektra pobudi
receptore u mrežnici oka,
nastaje osjetilni doživljaj koji se naziva boja.

Boja

Boja je osjetilni doživljaj koji nastaje kad svjetlost određene valne duljine pobudi receptore u mrežnici oka.

Fotografija prikazuje paletu boja. S desna na lijevo su polukriužno u donjem dijelu fotografije poslagane nijanse crvene, ružičaste, ljubičaste, plave, zelene, žute i narančaste boje.
Paleta boja

Agregacijska stanja tvari

Tvari se u prirodi nalaze u četiri agregacijska stanja:

  • čvrstom (engl. solid, s) = čvrsta tvar
  • tekućem (engl. liquid, l) = tekućina
  • plinovitom (engl. gas, g) = plin
  • plazmi

Stanje u kojem će se tvar nalaziti ovisi o stupnju uređenosti strukture, odnosno o privlačnim silama između čestica.

Fotografija prikazuje shematski prikaz agregacijskih stanja tvari. iznad utega zlatne boje je strukturno prikazana kruto stanje. Iznad posude sprozirnom tekućinom je prikazano tekuće stanje.Iznad napuhanog balona je prikazano plinovito stanje.Stanje u kojem će se tvar nalaziti ovisi o stupnju uređenosti strukture, odnosno o privlačnim silama između čestica.
Shematski prikaz agregacijskih stanja tvari

Fizikalna se svojstva tvari
u različitim agregacijskim stanjima mogu razlikovati.
Voda ima različitu gustoću
u čvrstom, tekućem i plinovitom stanju.

Fizikalna se svojstva tvari u različitim agregacijskim stanjima mogu razlikovati. Primjerice, voda ima različitu gustoću u čvrstom, tekućem i plinovitom stanju.

Čvrste tvari

Čvrste tvari imaju stalan oblik i stalan volumen.
Čvrste tvari su nestlačive.
Udaljenost između čestica čvrstih tvari je
mala, a uređenost strukture velika.
Čestice samo titraju oko središnjeg položaja
ne napuštajući karakterističnu geometrijsku strukturu.
Čvrsto se stanje označava slovom (s).

Tekućine ili kapljevine

Tekućine/tekuće tvari nemaju stalan oblik.
Tekućine imaju stalan volumen.
Poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.
Nestlačive su.
Udaljenost između čestica u tekućini
je nešto veća nego u čvrstom stanju.
Uređenost strukture je manja.
Čestice se u tekućim tvarima
relativno slobodno gibaju i mijenjaju položaj.
Tekuće stanje označava se slovom (ℓ).

Plinovi

Plinovite tvari nemaju stalan oblik ni stalan volumen.
Plinovi poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.
Plinovi su stlačivi.
Volumen plina ovisi o tlaku i temperaturi.
Udaljenost između čestica plinovitih tvari je velika.
Plinovi nemaju uređenu strukturu.
Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u prostoru.
Plinovito stanje označava se slovom (g).

Plazma

Plazma je ionizirani plin.
Tvar u plazma-stanju dobro provodi električnu struju i reagira na električno i magnetsko polje.
Tvar u plazma-stanju nema određen oblik ni volumen.
Prvi znanstvenik koji je opisao plazmu zvao se sir William Crookes.
One je plazmu 1879. godine nazvao materijalom koji zrači.
Došao je do zaključka da je plazma četvrto agregacijsko stanje tvari.

 

Voda u prirodi se nalazi u sva tri agregacijska stanja, kao led, voda i vodena para.

Čvrste tvari

Čvrste tvari imaju stalan oblik i stalan volumen, nestlačive su. Udaljenost između čestica čvrstih tvari je mala, a uređenost strukture velika. Čestice samo titraju oko središnjeg položaja ne napuštajući karakterističnu geometrijsku strukturu. Čvrsto se stanje označava, prema međunarodnom dogovoru, slovom (s).

Tekućine ili kapljevine

Tekućine/tekuće tvari nemaju stalan oblik, ali imaju stalan volumen. Poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze. Slabo su stlačive. Udaljenost između čestica u tekućini je nešto veća nego u čvrstom stanju, a uređenost strukture je manja.
Čestice se relativno slobodno gibaju i mijenjaju položaj. Tekuće se stanje označava slovom (l).

Plinovi

Plinovite tvari nemaju stalan oblik ni stalan volumen. Plinovi poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.
Plinovi su stlačivi, volumen plina ovisi o tlaku i temperaturi. Udaljenost između čestica plinovitih tvari je velika. Plinovi nemaju uređenu strukturu. Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u prostoru. Plinovito se stanje označava slovom (g).

Plazma

Plazma je ionizirani plin. Tvar u plazma-stanju dobro provodi električnu energiju i reagira na električno i magnetsko polje. Kao i u plinovitom agregacijskom stanju, tvar u plazma-stanju nema određen oblik ni volumen. Prvi je na znanstveni način plazmu opisao sir William Crookes 1879. godine nazvavši je materijom koja zrači, to jest četvrtim stanjem materije.

Voda u prirodi nalazi se u sva tri agregacijska stanja, kao led, voda i vodena para.

Kako na promjenu agregacijskog stanja vode utječe promjena temperature?

Promjene agregacijskih stanja pojedine tvari ovisi o vrsti tvari, tlaku i temperaturi.

Proučite grafikon koji prikazuje promjene agregacijskih stanja vode
pri 101 kPa.

Fotografija prikazuje grafikon – promjene agregacijskih stanja vode pri 101 kPa. Zagrijavanjem leda, na 0 °C počinje taljenje leda. Daljnjim zagrijavanjem temperatura ne raste dok sav led ne prijeđe u vodu. Zagrijavanjem na 100 °C voda vrije. Temperatura se ne mijenja dok sva voda ne ispari.
Grafikon – promjene agregacijskih stanja vode pri 101 kPa.

Zagrijavanjem leda na 0 °C počinje taljenje leda. Daljnjim zagrijavanjem temperatura ne raste dok sav led ne prijeđe u vodu. Zagrijavanjem na 100 °C voda vrije. Temperatura se ne mijenja dok sva voda ne ispari.

 

Prijelazi između pojedinih agregacijskih stanja

Taljenje je prijelaz tvari iz čvrstog u tekuće agregacijsko stanje.

Isparavanje je prijelaz tekuće tvari u plinovitu.

Kondenzacija (ukapljivanje) je prijelaz plinovite tvari u tekuću.

Kristalizacija (skrućivanje) je prijelaz tekuće tvari u čvrstu.

∗Latentna ili skrivena toplina – toplina dovedena pri taljenju i isparavanju često se naziva skrivenom ili latentnom toplinom.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Fotografija prikazuje graf promjene agregacijskih stanja. Vertikalna os grafa mjeri temperaturu, a horizontalna vrijeme.Prikazano je 6 točaka. Nacrtan je i graf.

Proučite grafikon i odgovorite na pitanja o prijelazima neke tvari
pri 101 kPa.

Točka
predstavlja završetak taljenja.
Točka
predstavlja početak vrenja.
Završetak isparavanja predstavlja točka
.
Točka na grafikonu u kojoj počinje taljenje tvari je
.
Tvar u čvrstom stanju predstavljena je nizom točaka od
do
uključujući i te točke.
Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Fazni dijagram

Osim zagrijavanjem ili hlađenjem,
do promjene agregacijskog stanja dolazi i promjenom tlaka.
Ako je volumen stalan,
uspostavljanje ravnoteže između pojedinih agregacijskih stanja
ili faza nekog sustava pri određenom tlaku i temperaturi može se prikazati faznim dijagramom (p, T).

Fazni dijagram

Do promjene agregacijskog stanja, osim zagrijavanjem ili hlađenjem, dolazi i promjenom tlaka. Uz pretpostavku stalnog volumena uspostavljanje ravnoteže između pojedinih agregacijskih stanja ili faza nekog sustava pri određenom tlaku i temperaturi može se prikazati faznim dijagramom (p, T).

Fotografija prikazuje fazni dijagram vode. Vertikalna os mjeri tlak, a horizontalna temperaturu. Dijagram je kvadratnog oblika. Lijevi dio je obojan tamnijom plavom i prikazana je struktura leda.Gornji desni dio prikazuje strukturu tekuće vode. Donji desni dio prikazuje molekulsku strukturu vodene pare. Označene su točke vrelišta i ledišta te krivulje sublimacije, taljenja i isparavanja.
Fazni dijagram vode

U trojnoj točki vode, T (273,16 K i 610,6 Pa),
postignuta je ravnoteža svih triju agregacijskih stanja vode.
Ta točka je jedinstvena.
Upotrebljava se kao druga stalna točka u definciji Kelvinove temperaturne skale.

Iznad kritične temperature
tvar se iz plinovitog agregacijskog stanja ne može ukapljiti snižavanjem tlaka.
Ta točka u faznom dijagramu je kritična točka.
Iznad odgovarajuće kritične temperature para i tekućina se ne mogu razlikovati.

U trojnoj točki vode, T (273,16 K i 610,6 Pa), postignuta je ravnoteža svih triju agregacijskih stanja vode.
Kako je ta točka jedinstvena, upotrebljava se kao druga stalna točka u definciji Kelvinove temperaturne skale.

Iznad kritične temperature tvar se iz plinovitog agregacijskog stanja ne može ukapljiti snižavanjem tlaka. Ta točka u faznom dijagramu je kritična točka. Iznad odgovarajuće kritične temperature para i tekućina se ne mogu razlikovati.

 

 

Više informacija o agregacijskim stanjima možete pronaći u jedinici 2.2 Agregacijska stanja u DOS-u Fizika 2.

 

Talište

Talište (temperatura taljenja), tt, je temperatura na kojoj se neka tvar tali. Iskazuje se °C ili K. Talište čistih tvari uz stalan tlak se ne mijenja.

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Za punjenje aparata za određivanje tališta tvari po Thileu najčešće se koristi parafinsko ulje. Provjerite prema podatcima vrelišta tvari koja od navedenih tvrdnja točno opisuje ovaj postupak.

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Vrelište

Vrelište je temperatura vrenja, tv.
To je temperatura na kojoj je tlak pare tekućine jednak vanjskom tlaku.
Vrelište se iskazuje °C ili K, pri čemu je uvijek potrebno navesti i tlak.
Temperaturu na kojoj je tlak pare tekućine
jednak normalnom atmosferskom tlaku od 101 325 Pa nazivamo normalnim vrelištem.
Vrelište čiste vode pri normalnom atmosferskom tlaku je 100 °C.

Vrelište

Vrelište (temperatura vrenja), tv, je temperatura na kojoj je tlak pare tekućine jednak vanjskom tlaku. Vrelište se iskazuje °C ili K, pri čemu je uvijek potrebno navesti i tlak. Temperaturu na kojoj je tlak pare tekućine jednak normalnom atmosferskom tlaku od 101 325 Pa nazivamo normalnim vrelištem. Vrelište čiste vode pri normalnom atmosferskom tlaku je 100 °C.

 

Fotografija prikazuje d.estiliranje vode koja vrije vrije pri temperaturi od 100 °C pri standardnom atmosferskom tlaku. Vidi se plamenik iznad kojeg je postavljena staklena posuda s vodom.
Destilirana voda vrije pri temperaturi od 100 °C pri standardnom atmosferskom tlaku.

Gustoća

Gustoća je definirana omjerom mase i volumena tvari pri određenoj temperaturi. Mjerna jedinica za gustoću u SI sustavu je: kg m-3, a u kemijskom računu češće rabimo: g cm-3, g L-1, g dm-3.

Mijenja li se gustoća tvari s porastom temperature?

Prema tabličnim podatcima napravite grafikon koji će prikazati promjenu gustoće žive ovisno o temperaturi. Na temelju dobivenog grafikona zaključite ovisi li gustoća tvari o temperaturi i kako.
Za izradu linijskog grafikona možete se poslužiti digitalnim alatom Meta-Chart.

Tablica 1.  Ovisnost gustoće žive o temperaturi
t/°C 0 20 40 60 80 100
ρ /gcm–3 13,59 13,54 13,49 13,44 13,40 13,35

 

Topljivost

Mnoge tvari kao što su šećer i kuhinjska sol su topljive u vodi.
Koliko će se neke tvari u određenoj količini vode otopiti, ovisi o vrsti tvari i temperaturi.

Topljivost čvrstih tvari u vodi se iskazuje kao
masa otopljene tvari u 100 grama vode pri određenoj temperaturi.
Danas se sve češće topljivost iskazuje pomoću masenoga udjela
otopljene tvari u zasićenoj otopini pri određenoj temperaturi.

Topljivost

Za mnoge tvari kao što su šećer i kuhinjska sol znamo da su topljive u vodi. Koliko će se neke tvari u određenoj količini vode otopiti, osim o vrsti tvari ovisi i o temperaturi.

Topljivost čvrstih tvari u vodi često se iskazuje kao masa otopljene tvari u 100 grama vode pri određenoj temperaturi.

Danas se sve češće topljivost iskazuje pomoću masenoga udjela otopljene tvari u zasićenoj otopini pri određenoj temperaturi.

Kako se mijenja topljivost saharoze s povišenjem temperature?

Prema tabličnim podatcima napravite grafikon koji će prikazati promjenu topljivosti saharoze u vodi ovisno o temperaturi. Za izradu linijskog grafikona možete se poslužiti digitalnim alatom Meta-Chart.
Na temelju dobivenog grafikona odgovorite na sljedeća pitanja.

Tablica 2. Topljivost saharoze u 100 g vode
t/°C m(saharoze)/g
20 66,718
25 67,470
30 68,289
35 69,168
40 70,104
45 71,008
50 72,115
55 73,176
60 74,263
65 75,367
70 76,478
75 77,585
80 78,677

Pitanja:

  1. Kako se s povišenjem temperature mijenja topljivost saharoze u vodi?
  2. Prema krivulji topljivosti zaključite koliko se saharoze može otopiti u 300 g vode na t = \pu{50 ^\circ C} .
  3. Kakva smjesa nastaje ako se na t = \pu{30 ^\circ C} u 100 g vode otopi 96 g saharoze?
  4. Topljivost šećera, \ce{C_{12}H_{22}O_{11}} , pri temperaturi od t = \pu{40 ^\circ C}  je 70,104 g \ce{C_{12}H_{22}O_{11}/100}   \textrm{g} \: \ce{H_2O} . Izračunajte masu zasićene otopine saharoze pri navedenoj temperaturi.
  5. Izračunajte maseni udio saharoze u zasićenoj otopini pri t = \pu{40 ^\circ C} .

Odgovori na pitanja:

  1. Topljivost saharoze u vodi raste s porastom temperature.
  2. Proučite grafikon kojeg ćete izraditi prema uputama za izradu grafikona i potom samostalno odgovorite na pitanje.
  3. Heterogena smjesa.
  4. U zasićenoj otopini saharoze pri t = \pu{40 ^\circ C} otopljeno je 70,104 g saharoze u 100,000 g vode. \begin{align} &\textrm{(topljivost:}\:\ce{C_{12}H_{22}O_{11}}/100\:\pu{g}\: \ce{H_2O}, \textit{t} = 40 \: \pu{^\circ C}\textrm{)}\\ \end{align}
     
    Zadano je:
    \begin{align} &m(\ce{H_2O}) = 100,000 \:\pu{g}\\ \end{align}
     
    Traži se:
    \begin{align} &m\text{(otopine)} = ? \\ \end{align}
     
    Izradak:
    \begin{align} &m\textrm{(otopine)} = m\textrm{(šećer)} + m(\ce{H_2O}) = 70,104 \: \pu{g} + 100,000 \:\pu{g} = 170,104 \:\pu{g}\\ &\textrm{Masa zasićene otopine saharoze iznosi} \: \pu{170,104 g.}\\ \end{align}
     
  5. Maseni udio saharoze u zasićenoj otopini pri t = \pu{40 ^\circ C}   je 41,21 %.
    w(\ce{C_{12}H_{22}O_{11}}) = 0,4121 = 41,21 \: \%

 

Električna vodljivost

Metali provode električnu energiju zbog slobodnih elektrona, a vodene otopine i taline soli provode električnu energiju pomoću iona.

Fotografija prikazuje strujni krug koji se sastoji od vodiča, žarulje, baterije i vilice.Električna vodljivost je svojstvo tvari da vodi električnu energiju. U pozadini se još vide škare i grafitna olovka i odvijač koji može služiti kao ispitivač.
Električna vodljivost je svojstvo tvari da vodi električnu energiju.

Toplinska vodljivost

Toplinska vodljivost je sposobnost tvari da provodi toplinu.
Najbolji vodiči topline su metali.
Najbolji izolatori topline su zrak, staklo, stiropor…

Magnetičnost

Željezo, kobalt, nikal i njihove legure privlače magnet.
To karakteristično svojstvo tvari naziva se magnetičnost.

Toplinska vodljivost

Toplinska vodljivost je sposobnost tvari da provodi toplinu. Najbolji vodiči topline su metali, a najbolji izolatori su zrak, staklo, stiropor i dr.

 

Magnetičnost

Željezo, kobalt, nikal, kao i njihove legure privlače magnet. To karakteristično svojstvo nazva se magnetičnost.

Fotografija prikazuje magnet oblika potkove koji privlači željeznu piljevinu.
Magnet privlači željeznu piljevinu

Tvrdoća

Tvrdoća je otpor kojim se tvar opire prodiranju druge tvari.

Mohsova skala tvrdoće minerala je ljestvica po kojoj se određuje i izražava tvrdoća pojedinih minerala.
Napravio ju je njemački mineralog Friedrich Mohs (1773. – 1839.)
Mohsovu skalu određuje otpornost na grebanje tvrđim mineralom.
Mohs je svoju ljestvicu temeljio na deset lako dostupnih minerala.

Mohsova skala tvrdoće minerala je ljestvica po kojoj se određuje i izražava tvrdoća pojedinih minerala. Napravio ju je njemački mineralog Friedrich Mohs (1773. – 1839.), a određena je otpornošću na grebanje tvrđim mineralom. Mohs je svoju ljestvicu temeljio na deset lako dostupnih minerala.

Tablica 3. Mohsova ljestvica tvrdoće
Tvrdoća Mineral Prikaz
1 \textrm{talk} \: \ce{(Mg3Si4O10(OH)2)} Talk
2 \textrm{gips} \: \ce{(CaSO4 \cdot{\ce{2H2O}})}  
3 \textrm{kalcit} \: \ce{(CaCO3)}  
4 \textrm{fluorit} \: \ce{(CaF2)}  
5 \textrm{apatit} \: \ce{(Ca5Cl(PO4)3 , (\ce{OH^- \textrm{ili } F^-})} Apatit
6 \textrm{ortoklas feldšpat} \: \ce{(KAlSi3O8)} Ortoklas Feldšpat
7 \textit{kvarc} \: \ce{(SiO2)}  
8 \textrm{topaz} \: \ce{[(Al2SiO4(OH)2] (\textrm{ili } F^-)}
9 \textrm{korund} \: \ce{(Al2O3)} Korund
10 \textrm{dijamant} \: \ce{(C)}  

Kemijska svojstva tvari

Kemijska svojstva tvari očituju se prilikom kemijskih promjena.
Pri kemijskoj promjeni dolazi do promjene tvari.
Pri tome se fizikalna i kemijska svojstva produkta reakcije
razlikuju od fizikalnih i kemijskih svojstava reaktanata.

 

Kemijskom reakcijom sumpora i željeza nastaje željezov(II) sulfid.
Fizikalna i kemijska svojstva željezova(II) sulfida
razlikuju se od svojstava željeza i sumpora.

\ce{Fe(s) + S(s) → FeS(s)}

 

Kemijska svojstva tvari

Kemijska svojstva tvari očituju se prilikom kemijskih promjena. Pri kemijskoj promjeni dolazi do promjene tvari, pri čemu se fizikalna i kemijska svojstva produkta reakcije razlikuju od fizikalnih i kemijskih svojstava reaktanata.

 

Kemijskom reakcijom sumpora i željeza nastaje željezov(II) sulfid. Fizikalna i kemijska svojstva željezova(II) sulfida razlikuju se od svojstava željeza i sumpora.

\ce{Fe(s) + S(s) → FeS(s)}

 

Fotografija prikazuje sintezu željezova(II) sulfida, FeS. Prikazan je sumpor, prašak žute boje i željezna piljevina sive boje. Vidi se i epruveta iznad plamenika te postupak sinteze dviju tvari.
Sinteza željezova(II) sulfida, FeS

Na kraju…

Prije nego li započnete rješavati zadatak Kako odrediti gustoću metala?, možete ponoviti sadržaj u jedinici 1.6 Određivanje gustoće u DOS-u Fizika 7.

Kako odrediti gustoću metala?

U sljedećem zadatku odredite gustoću bakra, aluminija i olova.

Korak 1.

Izvažite metalne grumene i upišite njihove mase u tablicu.

 

Određivanje mase
Određivanje mase

Napomena: Prepišite zadanu tablicu u bilježnicu i popunite ju traženim vrijednostima.

Tablica 3. Tablica podataka
Pb Al Cu
m/g
V_\textrm{1} (\ce{H_2O}) / \pu{cm^3}  20  20  20
V_\textrm{2} (\ce{H_2O} + \textrm{metal}) / \pu{cm^3}
V_\textrm{3} (\textrm{metal}) / \pu{cm^3}
\rho (\textrm{metala}) / \pu{g cm^{-3}} (literaturna gustoća)  11,3  2,70  8,94
\rho (\textrm{metala}) / \pu{g cm^{-3}}  
relativna pogreška mjerenja, P

Korak 2.

Ulijte u menzuru 15 do 20 mL vode, očitajte volumen V_\textrm{1} (\ce{H_2O}) i upišite u tablicu.

Korak 3.

Ubacite metal u menzuru, očitajte volumen metala i vode (V_\textrm{2} (\ce{H_2O} + \textrm{metal})) i upišite u tablicu.

Korak 4.

Iz razlike volumena V2 i V1 upišite u tablicu volumen metala V3.

Korak 5.

Iz dobivenih podataka izračunajte gustoću metala i upišite podatke u tablicu.

Korak 6.

Prema sljedećoj formuli izračunajte iz izračunate gustoće i literaturne gustoće relativnu pogrešku mjerenja.

P = \dfrac{\mid{\rho_\text{E} -\rho_\textrm{L} \mid}}{\rho_\textrm{L}}\cdot{100}

Gdje je:

P – relativna pogreška mjerenja

ρE – eksperimentalno određena gustoća

ρL – literaturna gustoća

Odgovorite na pitanje:

Na temelju dobivenih rezultata zaključite ovisi li gustoća metala o masi uzorka.

Odgovor:

Gustoća metala ne ovisi o masi uzorka. Izvažemo li pločicu od 3,0 g olova ili 30 g olova, istisnuti volumen vode će se razlikovati, a gustoća olova će uvijek biti ista. Prema tome, gustoća je intenzivno svojstvo.

Riješite zadatak:

  1. Aluminijska folija za domaćinstvo duljine je 14 m i širine 30 cm. Kolika je njezina debljina ako joj masa iznosi 114 g? Gustoća aluminija je 2700 kg/m3.

Odgovor na pitanje:

  1. Debljina aluminijske folije iznosi 0,1 mm.