Iščitavanjem podataka iz periodnog sustava elemenata i građe elektronskog omotača atoma, pretpostavite koji se elementi međusobno mogu spajati, kojom vrstom kemijske veze i u kojem omjeru. Kroz različite praktične aktivnosti na primjerima iz svakodnevnog života i u digitalnom okruženju usvojite osnovne pojmove o usmjerenosti kovalentne veze i građi molekula. Spoznajte da svojstva tvari ovise o građi i geometriji molekula.

Suvremeni pristup koji uključuje IKT alate i predloženi multimedijalni digitalni obrazovni sadržaji, ukazat će vam na značaj međumolekulskih interakcija, posebice vodikove veze. Simulacija vodikove veze između molekula vode u tekućem i čvrstom stanju, polazište je za nadogradnju ukazivanja na važnost vodikove veze za život na Zemlji koji će se odraziti i na primjerima koji povezuju sadržaje kemije, fizike i biologije.

Iščitavanjem podataka iz periodnog sustava elemenata i poznavanja građe elektronskog omotača atoma, ovladajte sposobnostima predviđanja koji se elementi međusobno mogu spajati ionskom vezom i u kojem omjeru. Na usvajanje nastavnoga sadržaja neka vas potaknu zanimljivi i edukativni digitalni obrazovni sadržaji.

Prema vrsti kemijske veze oksidi se dijele na ionske i kovalentne, a prema svojstvima na bazične, kisele i amfoterne. Više o oksidima metala i nemetala saznat ćete u ovoj DOS-jedinici.

Korištenjem multimedijalnih sadržaja zorno vam se i prikazuju sadržaji koji obuhvaćaju objašnjenje metalnog vezivanja, kao i pojmove vodiči,
poluvodiči i izolatori.

Sadržaj jedinice DOS-a je u korelaciji s gradivom matematike – objasnit će vam koji su to elementi simetrije, svojstva kristalnih sustava kao i ovisnost fizikalnih svojstava kristala o vrsti kemijske veze između atoma u kristalu. Primjeri koji su vam poznati bit će polazište za zadatke u kojima će te jednostavno izračunavati broj atoma ili formulskih jedinki spoja koji pripadaju određenomu tipu jedinične ćelije i izračunati gustoća spoja.

Učenici će na temelju poznavanja metlanog vezivanja, upoznati načine slaganja atoma metala; kubičnu slagalinu, heksagonsku slagalinu, prostorno-centriranu kubičnu slagalinu. Riješeni primjeri bit će ogled učenicima za primjenu, povezivanje i kombiniranje potrebnih matematičkih izraza u rješavanju jednostavnih zadataka vezanih za gustoću slaganja atoma metala u kristalnoj strukturi.

Po obradi svojstva molekulskih i atomskih kristala, kako bi se aktiviralo stečeno znanje, napravite projektni zadatak kojim će se povezati sadržaji iz kemije sa sadržajima iz matematike (elementi simetrije, kristalografski zakoni) i svakodnevnim životom.

Upoznajte neka svojstva ionskih kristala. Imaju li visoka tališta i vrelišta? U kojem su agregacijskom stanju pri sobnoj temperaturi? Jesu li dobro topljivi u vodi
i drugim polarnim otapalima? Jesu li dobri vodiči električne struje?

Zadatcima različitih razina interakcije, primijenite stečena znanja, konceptualno ga povežite te ostvarite strateško i znanstveno razmišljanje. Neke od složenijih koncepata, provjerite uporabom multimedije i/ili rješavanjem problemskih zadataka.