x
Učitavanje

1.3 Raznolikost hrvatskoga jezika

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Hrvatski jezik čine hrvatski standardni jezik, njegova narječja i razgovorni jezik. Službeno je pismo u Republici Hrvatskoj latinica.

HRVATSKI JEZIK
HRVATSKI STANDARDNI
(KNJIŽEVNI JEZIK)
HRVATSKA NARJEČJA RAZGOVORNI JEZIK
Štokavsko narječje (Što?)
Čakavsko narječje (Ča?)
Kajkavsko narječje (Kaj?)
Dijalekti i poddijalekti
Mjesni govor

Hrvatski standardni jezik

Hrvatski standardni jezik (naziva se i književnim jezikom) javlja se u službenoj komunikaciji. Omogućuje da se razumiju svi stanovnici Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto u kojem žive. Opisan je u normativnim priručnicima i uči se u školi.

Hrvatski standardni jezik

Hrvatski standardni jezik propisani je oblik jezika. Propisan je u rječniku, pravopisu i gramatici.

Narječja u hrvatskome jeziku

U hrvatskome jeziku postoje tri narječjačakavsko, štokavsko i kajkavsko. Nazivi za ta tri narječja potječu od upitnih riječi ča, kaj i što.

Zadatak 1.

Pročitaj sljedeće stihove te odaberi narječje koje u njima prepoznaješ.

Prva rič što sam je čuo / Od matere – / Naučio – / Bila je 'rvatska. 

(V. Radauš, Prva rič što sam je čuo)

null
null

Em nikaj ni slajše, ne čuje se rajše / neg dobri i dragi naš kaj. 

(D. Domjanić, Kaj)

null
null

Jedan gleda dol u valu / Kako ribar karpi mrižu / Ol' mornare dol na brodih / Ča na jarbol jidra dvižu. 

(P. Ljubić, Kampaneli)

null
null

Štokavsko narječje

Štokavsko narječje obuhvaća govore koji se javljaju u velikom dijelu Dalmacije i Slavonije, u Kordunu, Banovini, Lici i dijelom u Gorskom kotaru i Žumberku. U štokavskom su narječju, ovisno o području u kojem se govori, zastupljena tri izgovora:

jekavski (dijete, djeteta),

ekavski (dete, deteta)

i ikavski (dite, diteta).

Hrvatsko govorno područje - štokavsko narječje
Karta Hrvatske na kojoj su zelenom bojom označena područja sa štokavskim narječjem: dio Dalmacije i Slavonije, Kordun, Banovina, Lika i dio Gorskog kotara i Žumberak.

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje obuhvaća govore koji se javljaju u Istri, Hrvatskom primorju, na otocima do Lastova, djelomično na dalmatinskoj obali (Split, Zadar), u Lici, Gorskom kotaru i Žumberku. U čakavskom su narječju zastupljena četiri izgovora:

ekavski (djeca – deca),

ikavski (medvjed – medvid),

ikavsko-ekavski (vrijeme – vrime, zvijezda – zvezda)

i jekavski (snijeg – šnjeg).

Hrvatsko govorno područje - čakavsko narječje
Karta Hrvatske na kojoj su plavom bojom označena područja s čakavskim narječjem: Istra, Hrvatsko primorje, otoci do Lastova, djelomično Split i Zadar, Lika, Gorski kotar i Žumberak.

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje obuhvaća govore koji se javljaju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj: u zapadnoj Podravini, Međimurju, Hrvatskom zagorju, Prigorju, Posavini, Turopolju, Pokuplju, Gorskom kotaru i dijelu sjeverne Istre. U većini kajkavskih govora izgovor je ekavski: dijete – dete, lijepo – lepo, mjesto – mesto.

Hrvatsko govorno područje - kajkavsko narječje
Karta Hrvatske na kojoj su ljubičastom bojom označena područja s kajkavskim narječjem: sjeverozapadna Hrvatska, zapadna Podravina, Međimurje, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Posavina, Turopolje, Pokuplje, Gorski kotar i dio sjeverne Istre.

Mjesni govor

Hrvatska se narječja dalje dijele na dijalekte i poddijalekte koje čine mjesni govori. To su govori određenoga mjesta ili kraja koji se međusobno razlikuju. Prvi mjesni govor koji smo naučili zovemo zavičajnim govorom. Zavičajni se govor usvaja spontano, bez napora i učenja.

Zadatak 2.

Poveži zadane primjere napisane na jednom od mjesnih govora s mjestom u Republici Hrvatskoj kojima rečenice pripadaju.

Kako bi točno riješio/riješila zadatak, provjeri u definicijama o narječjima u kojem se kraju Hrvatske govori kojim narječjem. Ako ne znaš u kojem se kraju nalazi navedeno naseljeno mjesto, potraži ga na karti Republike Hrvatske.

Jesi li danas kupila mlijeko?
Si denes kupila mleko?
Jesi danas kupila mliko?
null
null

Kutak za znatiželjne

Ovaj je primjer rečenice izgovorene na različitim mjesnim govorima preuzet s internetske stranice. Na toj poveznici možeš pronaći velik broj hrvatskih mjesnih govora i poslušati kako izvorni govornici na svojim mjesnim govorima kazuju inačice sedamdeset zadanih rečenica hrvatskoga standardnog jezika.

Zadatak 3.

Sljedeće riječi iz mjesnih govora trebaju poštom stići kući – u mjesto odakle potječu. Najprije ih treba spremiti u odgovarajući ''paket'' s imenom mjesta. Neka se sretno vrate kući!

U svaki paket treba spremiti pet riječi.

nuono (djed)

ČAKOVEC (kajkavsko narječje)

DUBROVNIK (štokavsko narječje)

PUČIŠĆA na Braču (čakavsko narječje)

null
null

ČAKOVEC (kajkavsko narječje)


piglati (glačati)


podihati (pomirisati)


japica (djed)


štonfe (čarape)


gomb (gumb)



DUBROVNIK (štokavsko narječje)


utijati (glačati)


povonjat (pomirisati)


đed (djed)


bječve (čarape)


puca (gumb)



PUČIŠĆA na Braču (čakavsko narječje)


šumprešavat (glačati)


vonjat (pomirisati)


nuono (djed)


kalcete (čarape)


botun (gumb)


Razgovorni jezik

Razgovorni je jezik onaj kojim se služimo za neposredno komuniciranje u svakodnevnim situacijama: kod kuće, na tržnici, u razgovoru s članovima obitelji, prijateljima i znancima.

Služeći se razgovornim jezikom, ne pazimo na način izgovora pojedinih glasova, na naglasak, oblike riječi, rečenice, a češće se koristimo mimikom (izrazima lica) i gestama (pokretima ruku).

Istaknute riječi iz stripa koje pripadaju razgovornom jeziku napiši na hrvatskom standardnom jeziku.

  1. spike
  2. skužit
  3. bendom
  4. lajkao sam vašu mjuzu
  5. krepan sam
  6. trpaj
null
null

Zanimljivost

O znakovnom jeziku

Hrvatski znakovni jezik sustav je vizualnih znakova kojima se, s pomoću položaja i oblika šake, orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke, tvori značenje riječi.

Znakovni se jezik ne izvodi samo rukama, već uključuje i držanje tijela i glave, kao i izraze lica koji daju gramatička obilježja. Upotrebljava se najčešće u obiteljima u kojima je dvoje ili više osoba gluho, u zajednicama gluhih (sportskim i kulturnim klubovima, udrugama, klubovima umirovljenika) i u školama za gluhe. Znakovnim se jezikom mogu prenijeti sve potrebne informacije iz javnog života. Mnogi smatraju da je znakovni jezik jedinstven u cijelom svijetu, ali nije. Postoji britanski znakovni jezik (BSL) ili američki znakovni jezik (ASL), a u pojedinim zemljama, primjerice u Belgiji ili Španjolskoj, postoje čak dva različita znakovna jezika. Svaki znakovni jezik ima svoju gramatiku i uči se poput bilo kojega stranog jezika.

Više informacija o znakovnom jeziku i posebnostima komuniciranja s osobama oštećena sluha možete pronaći na internetskim stranicama Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih.

...i na kraju

Pažljivo pročitaj Ivonino pismo prijatelju Mislavu te ispravi pogreške koje su joj se u pismu potkrale. Sve su pogreške istaknute.

Vozdra Mislav!
Kak si?

Neki dan Maja i ja zajedno smo pisale domači iz prirode pa se sjetile tebe.
Tema
je bio nacijonalni park Krka.
Sad
znaš zašto smo odma na tebe pomislile?
Najzabavnije
mi je bilo ono naše fotkanje na velikom slapu.
Također,
i ono šeranje mrežnih sadržaja...
Sjećaš
li se raske?
Kako
se ona tada ljutila na nas, a mi smo imali dan za siječanje!
Jesi
li se ti dobro smjestio u novom Gradu?
Kakvi
su Osiječani?

Puno ti poljubaca šalje tvoja dalmatinka Ivona!
null
null
Povratak na vrh