x
Učitavanje

2.6 Subjektno-predikatna sročnost

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Prvo poslušajte, a onda pročitajte tekst o velikoj završnici Svjetskoga prvenstva u nogometu koje se igralo u Rusiji 2018. i na kojem je Hrvatska osvojila veličanstveno drugo mjesto. To je najveći uspjeh hrvatskoga nogometa u povijesti!

Na poveznici pogledajte kako je pri ulasku u hrvatski zračni prostor Vatrene pozdravila Hrvatska vojska uz poruku: „Pobjednička Hrvatska vojska pozdravlja Vatrene. Dobro došli u Hrvatsku – zemlju pobjednika!” Vatrene su u zračnom prostoru Republike Hrvatske dočekala dva aviona MIG-21.

Šime Vrsaljko, naš desni bek, ponosno grli hrvatsku zastavu
Šime Vrsaljko, naš desni bek, leži na nogometnom travnjaku radosnog izraza lica dok mu ruke i glava počivaju na položenoj hrvatskoj zastavi.

Zanimljivost

Fotografija snimljena na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. koja je obišla svijet – naš desni bek Šime Vrsaljko ponosno grli hrvatsku zastavu. Ta je fotografija metafora koja pokazuje s kojom velikom ljubavi, borbom i veseljem hrvatski nogometaši igraju za svoju Hrvatsku.

Subjekt i predikat

Zadatak 1.

Promotrite u tekstu označene subjekte i predikate. Uočavate li sročnost (slaganje) između subjekta/subjekata i predikata? Pokušajte odrediti koji bi rečenični dijelovi činili subjektne i predikatne skupove.

Promotrite ove rečenice iz teksta.

To je najveći uspjeh hrvatskog nogometa u povijesti.
Hrvatska momčad tim je uspjehom nadmašila treće mjesto iz Francuske 1998. godine.
Hrvatska reprezentacija bila je predvođena Lukom Modrićem...


Koju službu u rečenici vrše obilježene riječi najveći (uspjeh), hrvatska (momčad) i hrvatska (reprezentacija)?

Atribut

Sigurno prepoznajete da te riječi vrše službu atributa. Prisjetimo se da je atribut, kao i apozicija, nesamostalan član rečeničnoga ustrojstva, što znači da stoji uz druge riječi u rečenici kako bi ih po čemu pobliže odredio (najčešće po kakvu svojstvu).

Pogledajte obilježene atribute i odredite uz koje su temeljne članove rečeničnoga ustrojstva (subjekt ili predikat) uvršteni.

U sljedećim smo rečenicama podvukli sve atribute i označili imenske predikate i subjektne skupove čiji su oni dio.

1. To je najveći uspjeh hrvatskog nogometa u povijesti.

  • je najveći uspjeh - imenski predikat

2. Hrvatska momčad tim je uspjehom nadmašila treće mjesto iz Francuske 1998. godine.

  • Hrvatska momčad - subjektni skup

3. Hrvatska reprezentacija bila je predvođena Lukom Modrićem koji je proglašen najboljim igračem Svjetskoga prvenstva i najboljim svjetskim igračem.

  • Hrvatska reprezentacija - subjektni skup
  • je proglašen najboljim igračem Svjetskoga prvenstva i najboljim svjetskim igračem - imenski predikati

Sročnost (slaganje) subjekta/subjekata s predikatom

U prethodnom ste tekstu primijetili da se subjekt/subjekti s predikatom slažu prema određenim obilježjima. Sada pogledajte što točno podrazumijevamo pod pojmom sročnost (slaganje) i prema kojim se to obilježjima riječi mogu slagati (podudarati).   

Sročnost; Slaganje; Kongruencija

Sročnost (slaganje) je podudaranje riječi prema njihovim gramatičkim kategorijama (npr. rodu, broju i padežu).

Riječi se mogu podudarati

  • po obliku (gramatička sročnost) u rodu, broju i padežu – u rodu (muškom, ženskom ili srednjem), broju (jednini ili množini) i padežu (N, G, D, A, V, L, I)
  • po smislu (semantička ili leksička sročnost).

Sročnost se još naziva i kongruencija prema latinskoj riječi congruentia koja znači sastati se, uklopiti se

Primjer 1.

Subjekt s predikatom može biti sročan (slagati se) u licu, rodu i broju, a u imenskim predikatima i u padežu.

Na primjer (sročnost po licu, rodu i broju): ja sam radio/ja sam radila, ti si radio/ti si radila, on je radio/ona je radila/ono je radilo, mi smo radili, vi ste radili, oni su radili/one su radile/ona su radila.

Na primjer (sročnost subjekta s predikatom po padežu – nominativu): On je najbolji pjevač.

Sročnost po rodu i broju uređuje se posebnim pravilima zato što se sročnost može temeljiti na podudaranju po obliku (gramatička sročnost) ili po smislu (semantička ili leksička sročnost).

Sročnosti subjekta i predikata po rodu

Imenice muškoga roda na -a (kolega, tata, sluga, vođa, knjigovođa)
Do nedoumice dolazi zato što te imenice gramatički pripadaju imenicama ženskoga roda (sklanjaju se kao imenice ženskoga roda na -a , npr. žen-a), a leksički imenicama muškoga roda (označuju osobu muškoga spola). Imaju različitu sročnost u jednini i množini.
  • U jednini su sročne s predikatom muškoga roda ( semantička ili leksička sročnost): Kolega je javio vijest.
  • U množini su ponajprije sročne s predikatom ženskoga roda (gramatička sročnost): Kolege su javile vijest., a mogu biti sročne i s predikatom muškoga roda: Kolege su javili vijest.
Imenice muškoga roda na -a (kukavica, varalica, budala, skitnica)
Do nedoumice dolazi zato što su te imenice po obliku ženskoga roda, ali su leksički i muškoga i ženskoga roda (tj. označuju osobe i muškoga i ženskoga spola). Te imenice označuju osobe i muškoga i ženskoga spola, a sklanjaju se kao imenice ženskoga roda na -a.
  • U jednini su sročne s predikatom muškoga ili ženskoga roda, ovisno o tome kojega je spola osoba označena imenicom (po smislu): Kukavica Miro odmah je pobjegao. ili Kukavica Mara odmah je pobjegla. / Varalica je opet došao. ili Varalica je opet došla.
  • U množini se podudaraju s predikatom u ženskom rodu: Kukavice su pobjegle. / Varalice su opet došle.
Ako želimo stilski naglasiti rečenicu, možemo te subjekte složiti s predikatom u množini muškoga roda: Kukavice su pobjegli. / Varalice su opet došli.

Zanimljivost

Imenice kolega i kolegica uobičajeno se upotrebljavaju za osobe koje su nam bliske po obrazovanju, interesima, mjestu na kojem rade i sl. Te se imenice upotrebljavaju i kada se nekome službeno obraćamo, pa govore nerijetko započinjemo rečenicom oslovljavanja: Poštovani kolegice i kolege…, Dragi kolege, drage kolegice… Dobra retorika naglašava kako je poželjno pri oslovljavanju, npr. na početku javnoga govora, da muškarci najprije oslove žene, a žene najprije muškarce. Npr. Poštovane kolegice i poštovani kolege… ako je onaj koji oslovljava muškarac, Poštovani kolege i poštovane kolegice… ako je onaj koji oslovljava žena. Pravilno je i Poštovani kolegice i kolege…, odnosno Poštovani kolege i kolegice… Kada smo već kod retoričkoga bontona, možemo reći kako pravila lijepoga ponašanja nalažu da osoba viša po statusu može nižu po statusu nazvati kolegom ili kolegicom, pa tako profesorica ili profesor na fakultetu može studenticu ili studenta nazvati kolegom, odnosno kolegicom, ali obrnuto nikako ne bi bilo pristojno.

Sročnosti subjekta i predikata po broju

Do nedoumica u sročnosti dolazi i kod nekih zbirnih imenica zato što se njima pretpostavlja više članova, više predmeta, a svi se oni imenuju jednim skupom.

Primjer 2.

Kako glasi množina imenice list? Kako glasi njezina zbirna imenica?

Razlika između brojive i zbirne množine najbolje se može vidjeti kod onih imenica koje imaju i brojivu i zbirnu množinu, a takva je upravo imenica list. Ako ste odgovorili da množina imenice list glasi listovi, a zbirna imenica lišće, bravo točno ste odgovorili! 

Dakle, zbirna množina pretpostavlja više članova skupa, više predmeta, ali se oni predočuju kao jedan skup, kao jedna cjelina.

Zbirne imenice na -a (braća, djeca, gospoda)
Po obliku su imenice ženskoga roda na -a (kao žen-a), pa se tako i sklanjaju: braća, braće, braći...
Slažu se po smislu s predikatom kao da su imenice srednjega roda u množini, kao što bi se s predikatom slagala npr. imenica srednjega roda u množini sela:
  • Braća su došla.
Zbirne imenice na -ad (momčad, unučad, čeljad, zvjerad, telad)
Imaju gramatičku sročnost, pa se ponajprije ponašaju kao imenice ženskoga roda u jednini, ali imaju i semantičku sročnost, pa se mogu ponašati i kao imenice srednjega roda u množini.
Slažu se s predikatom ženskoga roda u jednini:
  • Unučad je došla u posjet baki i djedu.
Slažu se s predikatom srednjega roda u množini:
  •  Unučad su došla u posjet baki i djedu.
Zbirne imenice na -je (cvijeće, granje, lišće, perje)
Po obliku su imenice srednjega roda u jednini.
Slažu se s predikatom kao imenice srednjega roda u jednini (gramatička sročnost):
  • Cvijeće je procvjetalo.

Slaganje više subjekata s predikatom

Ako se u rečenici pojavi više subjekata različitih rodova i brojeva, sročnost dolazi prema određenim pravilima.

Ako je u rečenici više subjekata u jednini, predikat je najčešće u množini. Gol su dali Perišić i Mandžukić.
Ako je u rečenici više subjekata različitih rodova u jednini, predikat je najčešće u množini muškoga roda. Tih su nam dana mnogo značili ponos i slava.
Ako su svi subjekti različita roda i u množini, predikat je u rodu najbliže imenice. Pisale su o našoj reprezentaciji medijske kuće, književnici i navijači.
Ako su svi subjekti različiti i po rodu i po broju, predikat je najčešće u množini muškoga roda. Vatrene su dočekali Hrvatska vojska i navijači.

Brojevne imenice

dvojica, trojica, četvorica...
  • imenuju muški spol, a sklanjaju se kao imenice ženskoga roda na -a: dvojica, dvojice, dvojici...
dvoje, oboje, troje, četvero...
  • imenuju i muški i ženski spol
Sročne su s predikatom srednjega roda u množini:
  • Dvojica Vatrenih dala su gol u završnici.
Sročne su s predikatom srednjega roda u jednini:
  • Njih dvoje čestitalo je Vatrenima.

Brojevi

dva, oba, tri, četiri... (muški i srednji rod)
  • Predikat je uvijek u množini:
    • Dva igrača igraju. Tri navijača dolaze na utakmicu.
  • Glagolski pridjev (dio glagolskoga predikata) i imenska riječ (dio imenskoga predikata) u množini su srednjega roda:
    • Tri su navijača došla.
brojevi od pet nadalje
  • Predikat je uvijek u jednini:
    • Deset igrača igra utakmicu.
  • Glagolski pridjev (dio glagolskoga predikata) i imenska riječ (dio imenskoga predikata) nalazi se u srednjem rodu jednine:
    • Deset je igrača igralo.
U polaznom se tekstu pojavljuje jedna strana riječ koju je moguće zamijeniti hrvatskom istoznačnicom. Dakle, stranu riječ finale moguće je zamijeniti hrvatskom istoznačnicom
.
null
null

Finale je imenica i muškoga i srednjega roda pa za nju kažemo da je dvorodna. Točno je i Završio je finale Svjetskoga nogometnog prvenstva. i Završilo je finale Svjetskoga nogometnog prvenstva. Umjesto riječi finale bolje je upotrijebiti hrvatsku riječ završnica.

Izradi vježbu

Iz polaznoga teksta izdvojite dvije rečenice u kojima dolazi do sročnosti subjekta i predikata (zbirne imenice na -ad i brojevne imenice s pripadajućim predikatima).

Zadatak 2.

Čitajući sljedeći strip, obratite pozornost na pravopisne znakove – upitnik i upitnik s uskličnikom. Odgovorite na pitanja. Zbog čega su djevojčica i njezina majka ostale začuđene? Kako je službenik trebao oblikovati pitanje ako je mogao pretpostaviti da se u školu nije došla upisati majka?

Uz zamjenicu vi, kada se upotrebljava za oslovljavanje jedne osobe, predikat treba biti u množini muškoga roda, bez obzira na to kojega je osoba spola, kao u rečenici Poštovana gospođice, došli ste se upisati u školu?

Upitnik s uskličnikom piše se na kraju rečenice kojom se izražava istodobno pitanje i čuđenje, ushit ili oduševljenje: Dobio si peticu iz diktata?!

Pripazite na to da glagoli upisati i upisati se nemaju isto značenje. Glagol upisati (što?) upotrebljavamo u ovim značenjima: unijeti što ili potaknuti da se što unese u neki popis, knjigu i sl., na primjer: upisati ocjenu, upisati kćer u školu, upisati baku i djeda na radionicu medijske pismenosti i sl. Glagol upisati se upotrebljavamo u ovim značenjima: upisati se (sebe) u školu (ako bismo rekli upisati školu, to bi značilo da školu negdje upisujemo), upisati se (sebe) na listu čekanja i sl.

Zanimljivost

Općepoznato je da nas učenje stranih jezika čini boljima, da pridonosi našem razvoju i da jača naš intelekt. Kada učimo neki strani jezik, ne učimo samo njegova jezična pravila i riječi, već upoznajemo tradiciju toga naroda, njegovu kulturu, običaje.

Sigurno je da postoje lakši i teži strani jezici. Sreća je u tome što bez obzira na težinu jezika, uz pravu motivaciju i volju, svaki je od njih potpuno savladiv. Učenje svakoga jezika, pa tako i hrvatskoga standardnog jezika, kao što smo već bili više puta rekli, zahtijeva vrijeme i trud. No, svako učenje jezika ujedno pruža i veliko zadovoljstvo. Svaki je jezik pravo bogatstvo. Stara izreka kaže: Quot linguas calles, tot homines vales! ili u prijevodu: Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš!

Neki jezici zahtijevaju više truda od ostalih. Svakako i naše individualne osobine tome pridonose, ali znanstveno je dokazano kako je težina nekoga jezika povezana s time koliko zajedničkih osobina ima taj strani jezik s našim materinskim jezikom. Što je naš materinski jezik sličniji tome stranome jeziku lakše ćemo ga naučiti. Dakle, bit će nam lakše naučiti strani jezik u čijoj gramatici ili rječniku nailazimo na sličnosti s našim jezikom, ako se glasovi toga stranoga jezika slično izgovaraju, ako se služimo istim pismom i sl. Za ljude iz Hrvatske izazov će npr. biti kineski jezik, a za Kineze svakako hrvatski jezik, odnosno slavenski jezici jer je gramatika kineskoga jezika jednostavnija, nema padeža, rodova, množine i jednine. Pokušajte smisliti kako biste Kinezu objasnili hrvatske padeže ili kako bi vi savladali kineska slova. Za razliku od kineskoga jezika mađarski jezik ima velik broj padeža, neki smatraju čak njih 24. Hrvatski jezik s mađarskim jezikom ima dodirnih točaka samo preko riječi koje je hrvatski jezik posudio od mađarskoga, poput riječi roštilj, kočija, hajduk, gumb, gulaš i dr. Mađarski, za razliku od ostalih europskih jezika, ne pripada indoeuropskoj porodici jezika, već ugrofinskoj. Među nama teže savladive jezike ide i arapski jezik u kojem se piše s desna na lijevo. U većini pisanih dokumenata arapski ne sadrži samoglasnike, ima tri vrste slova h i čak 10 glagolskih formi.

Izradi vježbu

Poslušajte u Slušaonici Hrvatskoga radija po svom odabiru jednu od emisija „Zagonetno putovanje” i prilikom slušanja obratite pažnju na subjektno-predikatnu sročnost.

Načinite bilješke na temelju poslušanoga tako da zabilježite primjere slaganja subjekta s predikatom. Posebno obratite pažnju na slaganje subjekta i predikata u onim slučajevima u kojima dolazi do kolebanja zato što do sročnosti između subjekta i predikata dolazi po značenju, tj. na semantičku sročnost.

...i na kraju

U ovoj smo jedinici govorili da subjekt s predikatom može biti sročan (slagati se) u licu, rodu i broju, a u imenskim predikatima i u padežu. Naučili smo razlikovati pravila vezana uz sročnost subjekta i predikata te smo istaknuli primjere u kojima ponekad dvojimo zato što subjekt s predikatom može biti sročan po obliku (gramatička sročnost) i po smislu (semantička sročnost). Naučena pravila trebamo primjenjivati u svim jezičnim djelatnostima.

Procijenite svoje znanje

Povratak na vrh