Nitko ne zna tko je i točno kada prvi izgovorio riječ. No, znamo da je razvoj govora omogućio ljudskoj vrsti da napreduje brže od drugih vrsta zbog mogućnosti prenošenja raznih informacija.
Riječ je glas ili skupina glasova jednoga jezika kojoj je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica jezika.
Definiciju riječi riječ, kao i probleme prilikom pokušaja njena definiranja možete pogledati na sljedećoj poveznici.
1. Glasovi se tvore izdisajem zračne struje iz pluća koja prolazi kroz dušnik, grkljan i usnu šupljinu.
2. Zvuk nastaje u grkljanu – izvoru glasa u kojemu se nalaze glasnice.
3. Zvuk zatim oblikuju, kombinacijom različitih položaja, govorni organi koji se nalaze na putu zračnoj struji u ždrijelnoj i usnoj šupljini.
4. Oblikovatelji glasova u usnoj šupljini su jezik, zubi, usne, desni, nepce, jedro, resica.
U hrvatskome jeziku koriste se 32 fonema (glasa), ali samo 30 grafema (slova).
Glasovi r i slogotvorno r (r koje oko sebe nema vokala, na primjer r u riječima prst, srce, Krk), iako se izgovaraju drugačije, bilježe se istim slovom.
Glas ie bilježi se trima već postojećim slovima -ije.
Glasovi u većini jezika nastaju na sličan način – prolaskom zračne struje kroz govorne organe. U Africi postoje jezici koji u 70 posto riječi koriste i „kliktave” glasove, slično „coktanju”. Jedan od tih je i bušmanski jezik u kojem neki glasovi nastaju udisanjem, za razliku od ostalih jezika (u kojima glasovi nastaju izdisanjem).
Korelacija
Film „Bogovi su pali na tjeme” tematizira upravo život Bušmana te sadrži brojne scene u kojima se koristi bušmanski jezik. Film možete pogledati na sljedećoj poveznici.
Glasovi sami po sebi (primjerice, p, b, k...) nemaju značenje. Najmanja jezična jedinica koja ima vlastito značenje naziva se morfem.
Primjer 1.
govoriti = prenositi poruke riječima (osnova: govor-i-ti)
govornik = muška osoba koja govori (N jd. m. r.)
sugovornik = muška osoba koja sudjeluje u razgovoru (N jd. m. r.)
(sa) sugovornikom = u društvu muške osobe koja sudjeluje u razgovoru (I. jd. m. r.)
Svaki dio dodan na prethodnu riječ (govoriti, govor+nik, su+govornik, sugovornik+om) ima svoje značenje te se dodavanjem svakog dijela mijenjalo i značenje dobivene riječi. Ti se dijelovi nazivaju morfemima.
Riječ morfem dolazi iz grčkoga jezika u kojem je njezino značenje bilo oblik. Metamorfi su bića iz fantastičnih djela koja mogu mijenjati oblik, poput vukodlaka.
Gramatički/oblikotvorni morfemi (nastavci) mijenjaju oblik pojedinih riječi koje zbog toga nazivamo promjenjivim riječima. Riječi koje su uvijek u istom obliku zovu se nepromjenjivima.
Promjenjive riječi mijenjaju svoje oblike, pri čemu se imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi dekliniraju, odnosno sklanjaju (mijenjaju se po padežima).
Zbog toga ih zovemo deklinabilnim, odnosno sklonjivim vrstama riječi te imenskim riječima.
Glagoli se konjugiraju, odnosno sprežu (mijenjaju se po licima).
Također možemo mijenjati broj (jednina i množina) te rod (muški, ženski i srednji).
Istražimo
U gramatici hrvatskog jezika istraži koje vrste riječi imaju kategoriju roda i/ili broja.
Provjerimo znamo li upotrijebiti odgovarajući oblik riječi unutar rečenice!
Probudio sam se prerano
Podsjetili smo se najmanjih jezičnih jedinica, kao i njihovih funkcija. Gramatičkim morfemima (nastavcima) mijenjamo oblike promjenjivih vrsta riječi, a tim promjenama stvaramo smislene rečenične cjeline i na taj način prenosimo poruku sugovorniku.
