6.11 Sljedeća jedinica Ribe
6.10

Svitkovci

Moći ću:
  • navesti zajednička obilježja svitkovaca
  • opisati građu organskih sustava različitih skupina kralježnjaka.

Uvod

Svitkovci su skupina životinja koja je naziv dobila po elastičnoj štapićastoj strukturi koja im pruža potporu tijelu i naziva se svitak.
Kod razvijenijih svitkovaca, svitak je prisutan samo za vrijeme embrionalnog razvitka.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Što zamjenjuje svitak kod razvijenijih svitkovaca tijekom njihovog razvoja?

Netočno
Točno

kralježnica

{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Zajedničko obilježje svih svitkovaca je i ždrijelo sa škržnim pukotinama – škržno ždrijelo, koje kod jednostavnijih svitkovaca služi za disanje i filtriranje hrane.
Svitkovci, za razliku od životinja o kojima ste do sada učili, imaju glavninu živčanog sustava na leđnoj strani.

U svitkovce ubrajamo:

  • bezlubanjce – plaštenjaci i svitkoglavci te
  • lubanjce ili kralježnjakeribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci.

Plaštenjaci i svitkoglavci

Plaštenjaci i svitkoglavci isključivo su morske životinje.

Plaštenjaci

Skupini plaštenjaka pripada oko 2000 različitih vrsta.
Neke od njih neke čine plankton, a neke žive sjedilačkim načinom života na morskome dnu.
Najpoznatiji plaštenjaci su mješčićnice.

Plaštenjaci i svitkoglavci

Plaštenjaci i svitkoglavci isključivo su morske životinje.

Plaštenjaci

Skupini plaštenjaka pripada oko 2000 različitih vrsta, od kojih neke čine plankton, a neke žive sjedilačkim načinom života na morskome dnu.
Najpoznatiji plaštenjaci su mješčićnice.

Svitkoglavci

Svitkoglavci su pokretne životinje koje imaju svitak cijeli život.
Najpoznatiji svitkoglavac je kopljača.
Ona većinu vremena provodi stražnjim dijelom tijela zakopana u pjeskovito morsko dno.
Ove životinje narastu manje od deset centimetara.
Naziv su dobile po tijelu oblika koplja.
Kopljače su razdvojena spola i razmnožavaju se spolno.

Svitkoglavci

Svitkoglavci su pokretne životinje koje imaju svitak cijeli život.
Najpoznatiji svitkoglavac je kopljača, koja većinu vremena provodi stražnjim dijelom tijela zakopana u pjeskovito morsko dno.
Ove životinje narastu manje od deset centimetara, a naziv su dobile po tijelu oblika koplja.
Kopljače su razdvojena spola i razmnožavaju se spolno.

Slika 1. Građa kopljače
Slika 1. Građa kopljače

Pokrov tijela kralježnjaka

Koža kralježnjaka građena je od dva sloja.
Gornji tanji sloj zove se pousmina.
Donji deblji sloj zove se usmina.
Vodozemci imaju golu i vlažnu kožu koja im omogućuje izmjenu plinova.
Druge skupine kralježnjaka imaju na površine tijela različite kožne tvorevine.
Ribe imaju ljuske, gmazovi čvrste rožnate ljuske, ptice perje, a sisavci dlaku.
Glavna uloga kože je zaštita organizma.

Kralježnjaci

Pokrov tijela kralježnjaka

Koža kralježnjaka građena je od dva sloja:

  • gornji tanji sloj je pousmina, a
  • donji deblji sloj usmina.

Vodozemci imaju golu i vlažnu kožu koja im omogućuje izmjenu plinova, dok druge skupine kralježnjaka imaju na površini tijela različite kožne tvorevine.
Ribe imaju ljuske, gmazovi čvrste rožnate ljuske, ptice perje, a sisavci dlaku.
Glavna uloga kože je zaštita organizma.

Slika 2. Ljuske na koži morskog psa uvećane 40x
Slika 2. Ljuske na koži morskog psa uvećane 40x

Kretanje kralježnjaka

Kretanje kralježnjacima omogućuje kostur i mišići kostura.
Većina kralježnjaka ima koštani kostur.
Izuzetak su samo neke ribe.

Kretanje kralježnjaka

Kretanje kralježnjacima omogućuje kostur i mišići kostura.
Većina kralježnjaka ima koštani kostur, a izuzetak su samo neke ribe.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Prisjetite se.
Kako se naziva skupina riba koja nema koštani kostur?

Netočno
Točno

hrskavičnjače

{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Kosti kralježnjaka dijele se na:

  • lubanju
  • kralježnicu sačinjenu od kralježaka
  • rebra
  • rameni pojas
  • zdjelični pojas
  • kosti udova.
Slika 3. Kostur čimpanze
Slika 3. Kostur čimpanze

Za kosti su vezani poprečno-prugasti mišići kostura.
Osim tih mišića u kralježnjaka postoje i glatki mišići.
Oni se nalaze u stijenkama krvnih žila i organa probavnog sustava te drugih organa poput mokraćnog mjehura.
Treća vrsta mišićnog tkiva u kralježnjaka je srčano mišićno tkivo.
Ono gradi srce.

  • Proučite galeriju fotografija i prisjetite se razlike u građi tri vrste mišićnog tkiva kralježnjaka.

Za kosti su vezani poprečno-prugasti mišići kostura.
Osim tih mišića u kralježnjaka postoje i glatki mišići, koji se nalaze u stijenkama krvnih žila i organa probavnog sustava te drugih organa poput mokraćnog mjehura.
Treća vrsta mišićnog tkiva u kralježnjaka je srčano mišićno tkivo koje gradi srce.

  • Proučite slike i prisjetite se razlike u građi tri vrste mišićnog tkiva kralježnjaka.

Krvotok i izmjena plinova u kralježnjaka

Od jednostavnije do složenije građenih kralježnjaka može se pratiti i evolucijski razvoj srca:

  • Ribe imaju vensko srce građeno od jedne pretklijetke i jedne klijetke.
  • Vodozemci imaju dvije pretklijetke i jednu klijetku, a u gmazova se klijetka djelomično pregradila.
  • Ptice i sisavci imaju dvije pretklijetke i dvije klijetke te na taj način potpuno odvojenu lijevu od desne strane srca.

Krvotok svih kralježnjaka je zatvoren i krv teče kroz tri vrste krvnih žila:

  • arterije,
  • vene i
  • kapilare.
Slika 4. Evolucija srca kralježnjaka
Slika 4. Evolucija srca kralježnjaka

Za disanje su se kod kralježnjaka razvile škrge i pluća.
Škrgama dišu ribe i ličinke vodozemaca dok ostali kralježnjaci dišu plućima.
Vodozemci imaju slabo razvijena pluća pa dišu i kožom.

Probava kralježnjaka

U kralježnjaka postoji velika raznolikost u prehrani.
Mogu biti biljojedi, mesojedi ili svejedi.
Probavni sustav započinje ustima.
Nastavlja se:

  • ždrijelom
  • jednjakom
  • želudcem
  • tankim i debelim crijevom.

Kralježnjaci imaju prohodno probavilo.
Ono kod nekih riba, vodozemaca, gmazova, ptica i samo nekih sisavaca završava nečisnicom ili kloakom.
Kloaka je zajednički otvor za produkte mokraćnog, spolnog i probavnog sustava.
U većine sisavaca i kod riba koštunjača probavni sustav završava analnim otvorom.

Probava kralježnjaka

U kralježnjaka postoji velika raznolikost u prehrani.
Mogu biti:

  • biljojedi,
  • mesojedi ili
  • svejedi.

Probavni sustav započinje ustima, a nastavlja se ždrijelom, jednjakom, želudcem, tankim i debelim crijevom.
Kralježnjaci imaju prohodno probavilo koje kod nekih riba, vodozemaca, gmazova, ptica i samo nekih sisavaca završava nečisnicom ili kloakom.
Kloaka je zajednički otvor za produkte mokraćnog, spolnog i probavnog sustava.
U većine sisavaca i kod riba koštunjača probavni sustav završava analnim otvorom.

Slika 5. Probavni sustav čimpanze
Slika 5. Probavni sustav čimpanze

Regulacija i koordinacija tjelesnih funkcija kralježnjaka

Živčani i endokrini sustav reguliraju i koordiniraju tjelesne funkcije kralježnjaka.

Živčani sustav čine:

  • mozak
  • leđna moždina i
  • živci.

Stupanj razvijenosti kralježnjaka vidljiv je po površini njihova mozga.
Kod najrazvijenijih sisavaca mozak ima mnogobrojne vijuge i brazde koje povećavaju njegovu površinu.

Slika 6. Živčani sustav čimpanze
Slika 6. Živčani sustav čimpanze

Endokrini sustav čine žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem koje svoje hormone izlučuju direktno u krvotok.
Hormoni reguliraju rast, sazrijevanje, metabolizam i drugo.

Razmnožavanje kralježnjaka

Većina kralježnjaka, izuzev nekih riba, razdvojena su spola.
Razmnožavaju se spolnim načinom.
Mužjaci u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) stvaraju muške spolne stanice (spermije).
Ženke u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) stvaraju ženske spolne stanice (jajne stanice).
Oplodnja je u većine riba, osim u morskih pasa, vanjska.
Vanjsku oplodnju imaju i vodozemci.
U gmazova, ptica i sisavaca do oplodnje dolazi u jajovodu ženke.
Razvitak embrija može se događati u tijelu ženke ili izvan njega.
Većina riba, svi vodozemci, većina gmazova i sve ptice polažu jaja u kojima se razvija embrij.

Razmnožavanje kralježnjaka

Većina kralježnjaka, izuzev nekih riba, razdvojena su spola.
Razmnožavaju se spolnim načinom.
Mužjaci u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) stvaraju muške spolne stanice (spermije).
Ženke u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) stvaraju ženske spolne stanice (jajne stanice).
Oplodnja je u većine riba, osim u morskih pasa, vanjska.
Vanjsku oplodnju imaju i vodozemci, dok u gmazova, ptica i sisavaca do oplodnje dolazi u jajovodu ženke.
Razvitak embrija može se događati u tijelu ženke ili izvan njega.
Većina riba, svi vodozemci, većina gmazova i sve ptice polažu jaja u kojima se razvija embrij.

Slika 7. Ženka kornjače polaže jaja
Slika 7. Ženka kornjače polaže jaja

Ženke morskih pasa i nekih gmazova zadržavaju jaje u svome tijelu.
U njemu se događa embrionalni razvoj potomaka.
Mladunčad ovih životinja izlazi iz jaja dok su još u majčinom tijelu ili neposredno nakon polaganja jaja.
Embriji ovih životinja hranu potrebnu za razvoj dobivaju iz žumanjka.
U većine sisavaca i u nekih morskih pasa razvoj embrija događa se u tijelu ženke.
Tamo dobiva hranu i zaštitu direktno od majke.
Neki kralježnjaci brinu za svoje potomke.
Ta pojava najizraženija je u ptica i sisavaca.
Njihovi su potomci nakon izlaska iz jajeta ili nakon okota nesposobni za samostalan život.
Njihovi potomci često se rađaju slijepi i bez perja odnosno dlake.
Oni se ne mogu se samostalno kretati pa im roditelji pružaju zaštitu i toplinu te ih prehranjuju.
U većine životinja brigu za potomstvo preuzimaju majke.
Ponekad se uključuju i druge odrasle jedinke.
Ovakav oblik brige za mladunčad prisutan je u životinja koje žive u zajednicama, poput:

  • vukova
  • lavova
  • žirafa
  • merkata i drugih.

Ženke morskih pasa i nekih gmazova zadržavaju jaje u svome tijelu, u kojemu se događa embrionalni razvoj potomaka.
Mladunčad ovih životinja izlazi iz jaja dok su još u majčinom tijelu ili neposredno nakon polaganja jaja.
Embriji ovih životinja hranu potrebnu za razvoj dobivaju iz žumanjka.
U većine sisavaca i u nekih morskih pasa razvoj embrija događa se u tijelu ženke, gdje dobiva hranu i zaštitu direktno od majke.

Neki kralježnjaci brinu za svoje potomke.
Ta pojava najizraženija je u ptica i sisavaca, čiji su potomci često nakon izlaska iz jajeta ili nakon okota nesposobni za samostalan život.
Njihovi potomci često se rađaju slijepi i bez perja odnosno dlake i ne mogu se samostalno kretati pa im roditelji pružaju zaštitu i toplinu te ih prehranjuju.
U većine životinja brigu za potomstvo preuzimaju majke, no ponekad se uključuju i druge odrasle jedinke.
Ovakav oblik brige za mladunčad prisutan je u životinja koje žive u zajednicama, poput vukova, lavova, žirafa, merkata i drugih.

Za kraj…

Svoje znanje o svitkovcima provjerite pomoću grafičkog prikaza tako da odaberete odgovarajuće pojmove za navedna prazna polja označena brojevima:

  • svitkoglavci,
  • vodozemci,
  • ribe,
  • škržne pukotine,
  • plaštenjaci,
  • kopljače,
  • ptice,
  • mješčićnice,
  • svitak,
  • gmazovi,
  • živčani sustav s leđne strane,
  • kralježnjaci,
  • sisavci.