6.10 Sljedeća jedinica Svitkovci
6.9

Kolutićavci, člankonošci i bodljikaši – znati, razumjeti i primijeniti

Moći ću:
  • usporediti građu tijela i prilagodbe na primjeru predstavnika iz skupina kolutićavaca, člankonožaca i bodljikaša
  • objasniti značaj spomenutih skupina beskralježnjaka za biosferu i čovjeka.

Uvod

  • Prisjetite se građe tijela predstavnika kolutićavaca, člankonožaca i bodljikaša.
  • Prepišite i popunite sljedeću tablicu.
  • Odredite kakva je simetrija tijela navedenih životinja, kojim organom dišu, imaju li neprohodno ili prohodno probavilo te je li im krvotok otvoren ili zatvoren.
  • Provjerite rješenje klikom na tablicu.

Uvod

Prisjetite se građe tijela predstavnika kolutićavaca, člankonožaca i bodljikaša te prepišite i popunite sljedeću tablicu.
Odredite:

  • kakva je simetrija tijela ovih životinja,
  • kojim organom dišu,
  • imaju li neprohodno ili prohodno probavilo te
  • je li im krvotok otvoren ili zatvoren.

Rješenje provjerite klikom na tablicu.

Tablica 1. Obilježja građe tijela beskralježnjaka

SIMETRIJA DISANJE PROBAVILO KRVOTOK
gujavica
pauk križar
riječni rak
pčela
ježinac

SIMETRIJA DISANJE PROBAVILO KRVOTOK
gujavica  dvobočna  koža  prohodno  zatvoren
pauk križar  dvobočna  uzdušnice  prohodno  otvoren
riječni rak  dvobočna  škrge  prohodno  otvoren
pčela  dvobočna  uzdušnice  prohodno  otvoren
ježinac  zrakasta  škrge  prohodno  otvoren

Uzgoj gujavica

Gujavice svojim načinom prehrane prozračuju tlo i stvaraju humus.
Humus se koristi u uzgoju biljaka te s tom namjenom ljudi uzgajaju gujavice.

Uzgoj gujavica

Gujavice svojim načinom prehrane prozračuju tlo i stvaraju humus koji se koristi u uzgoju biljaka te s tom namjenom ljudi uzgajaju gujavice.

Slika 1. Uzgoj gujavica
Slika 1. Uzgoj gujavica

Dominik je za školski znanstveni projekt istraživao učinak gujavica na brzinu rasta graha.
Osam sjemenki graha posadio je u zemlju u kojoj su se nalazile gujavice, a osam u zemlju bez gujavica.
Nakon dva tjedna izmjerio je visinu biljaka i dobio rezultate koji su prikazani u tablici.

  • Pogledajte rezultate njegova istraživanja i riješite zadatke.

Tablica 2. Visine stabljika graha uzgajanih u zemlji bez gujavica i zemlji s gujavicama
Redni broj biljke Visina stabljike (mm) u zemlji bez gujavica Visina stabljike (mm) u zemlji s gujavicama
1. 170 196
2. 175 197
3. 173 198
4. 169 200
5. 170 197
6. 173 194
7. 173 195
8. 174 199

Zadatci:

  1. Kako je glasilo istraživačko pitanje koje je Dominik postavio prije izvođenja pokusa?
  2. Što je bila kontrolna skupina u ovom istraživanju i zašto je ona važna?
  3. Odredite nezavisnu i zavisnu varijablu ovoga istraživanja.
  4. Koji su uvjeti trebali biti isti za obje skupine biljaka?
  5. Izračunajte srednje vrijednosti visina biljaka za ove dvije skupine.
  6. Koji se zaključak može izvesti iz ovoga istraživanja?
  7. Što se još može mjeriti u ovom istraživanju osim visine biljaka?
  8. Potražite pomoću dostupne vam literature informacije što je sve potrebno za uzgoj gujavica i na koje načine gujavice doprinose uzgoju biljka.
  9. Razmislite i navedite još jedan razlog zašto ljudi uzgajaju gujavice.

Usporedba člankonožaca

U zadatku su prikazane slike tri člankonošca.

  1. U elipsu iznad slika uvrstite pojmove za zajednička obilježja ta tri člankonošca (pauk, kukac i rak)
  2. U krugove ispod slika uvrstite njihova pojedinačna obilježja po kojima se međusobno razlikuju.

Pojmovi koje trebate iskoristiti su:

  • jednostavne oči
  • vanjski kostur
  • člankovite noge
  • otvoreni krvotok
  • krila
  • škrge
  • 6 nogu
  • sastavljene oči
  • uzdušnice
  • ljestvičast živčani sustav
  • hitin
  • predljive žlijezde
  • bilateralna simetrija.

Usporedba člankonožaca

  • Usporedite tri člankonošca prikazana u zadatku (pauk, kukac i rak) i ispunite Vennov dijagram tako da obilježja ispod slike povučete u odgovarajuće pravokutnike uz sliku dijagrama.

Važnost bodljikaša za ekosustave

Bodljikaši imaju značajnu ulogu u hranidbenim lancima morskih ekosustava.
Ličinke bodljikaša i odrasli bodljikaši jedan su izvor hrane ostalim životinjama u moru.
Bodljikaši se, između ostalog, hrane algama.
Prehranom algama bodljikaši utječu da se alge pregusto ne razviju.
Bodljikaši prehranom utječu na to da alge ne ometaju razvoj ostalih organizama.

  • Proučite grafički prikaz koji prikazuje rezultate istraživanja o utjecaju ježinaca na brojnost invazivnih vrsta algi na koraljnim grebenima.
  • Riješite zadatke.

Važnost bodljikaša za ekosustave

Bodljikaši imaju značajnu ulogu u hranidbenim lancima morskih ekosustava.
Ličinke bodljikaša i odrasli bodljikaši jedan su od izvora hrane ostalim životinjama u moru.
Bodljikaši se, između ostalog, hrane algama te na taj način održavaju gustoću njihovih populacija kako se ne bi pregusto razvile i ometale razvoj ostalih organizama.

  • Proučite grafički prikaz koji prikazuje rezultate istraživanja o utjecaju ježinaca na brojnost invazivnih vrsta algi na koraljnim grebenima te riješite zadatke.
Utjecaj ježinaca na brojnost invazivnih vrsta algi na koraljnim grebenima
Utjecaj ježinaca na brojnost invazivnih vrsta algi na koraljnim grebenima

Zadatci:

    1. Razmislite i opišite na koji način su znanstvenici mogli postaviti pokus u kojem su dobili rezultate prikazane grafičkim prikazom. Koji bi materijal i pribor bio potreban za provođenje ovoga pokusa?
    2. Kolika je razlika u postotku površine koraljnoga grebena prekrivenog algama na području sa odnosno bez ježinaca nakon 7 mjeseci trajanja pokusa?
    3. Kakve bi posljedice po morsko dno imao nestanak ježinaca?
    4. Zamislite hipotetsku situaciju u kojoj je neka invazivna vrsta alge balastnim vodama unesena u more u kojem inače ne živi i nema prirodnih neprijatelja i odgovorite na pitanja:
  • Što bi se događalo s brojnošću te alge te kako bi ona utjecala na razvoj organizama čije je to prirodno stanište?
  • Što bi se dogodilo s brojnošću te alge kada bi znanstvenici namjerno u to more unijeli i jednu vrstu ježinca koji je njen prirodni neprijatelj?
  • Razmislite koje bi bile prednosti, a koji nedostatci borbe protiv invazivne vrste alge na opisani način.

Za kraj…

U zadnjih nekoliko godina znanstvenike sve više zabrinjava smanjenje brojnosti pčela.
Mogući razlozi za izumiranje pčela su:

  • raširena upotreba insekticida
  • uništavanje cvjetnih livada
  • pojava nametnika koji napadaju pčele.
  1. Raspravite o važnosti pčela za ekosustave i o mogućim načinima njihove zaštite.
  2. Razmislite o posljedicama koje bi nestanak pčela imao na razmnožavanje biljaka i na prehranu životinja i ljudi.
  3. Razmislite i raspravite o važnosti ostalih beskralježnjaka za ekosustave.
  4. Kakve bi posljedice za život na Zemlji imao nestanak nekih vrsta?

Za kraj…

U zadnjih nekoliko godina znanstvenike sve više zabrinjava smanjenje brojnosti pčela.
Mogući razlozi za izumiranje pčela su raširena upotreba insekticida, uništavanje cvjetnih livada, ali i pojava nametnika koji napadaju pčele.

      • Raspravite o važnosti pčela za ekosustave i o mogućim načinima njihove zaštite.
      • Razmislite o posljedicama koje bi nestanak pčela imao na razmnožavanje biljaka i na prehranu životinja i ljudi.

    Odgovore na svoja pitanja možete pronaći u člancima na mrežnim stranicama kao što je primjerice Pčele su važne.

  • Također razmislite i raspravite o važnosti ostalih beskralježnjaka za ekosustave te kakve bi posljedice za život na Zemlji imao nestanak nekih vrsta.