Kretanje čovjeka
- opisati građu i uloge kosti s obzirom na ulogu koju obavljaju
- usporediti spojeve kostiju s obzirom na mogućnost njihova kretanja
- razlikovati različita mišićna tkiva s obzirom na njihovu ulogu
- razlikovati aerobni i anaerobni put razgradnje hranjivih tvari za opskrbu mišića energijom za rad
- opisati međudjelovanje kostiju, zglobova i mišića u oblikovanju tijela i stvaranju pokret
- opisati ozljede i bolesti kostiju, zglobova i mišića te pružanje prve pomoći.
Uvod
Kao što ste već ranije upoznati, čovjek pripada sisavcima.
- Prisjetite se kako se oni kreću i riješite zadatak.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
četveronoške, dvonožno
Želite li pokušati ponovo?
Nekada je kretanje ljudskim predcima značilo mogućnost traženja hrane i izbjegavanja da se postane nečiji plijen.
Danas se sve više spominje problem premaloga kretanja koje direktno utječe na zdravlje.
Tijekom hodanja potrebno je obratiti pozornost na držanje tijela.
- Proučite slike i obratite pažnju na naputke o pravilnom hodanju.
Pravilno hodanje
Česte pogreške pri hodanju su:
– gledanje u zemlju,
– prekratak ili predugačak korak,
– nagle izmjene ritma.
Više informacija o gibanju možete pronaći u: DOS Fizika 8, modul: Gibanje i sila, jedinica DOS- a: Put, pomak i vrijeme.
- Razmislite kako loše držanje tijela može utjecati na čovjekovo zdravlje.
- Na što se žale osobe u zreloj dobi, a što je direktno povezano s manjkom kretanja ili lošim držanjem tijela.
- Potražite aplikaciju s pomoću koje ćete pratiti koliko koraka radite. Stručnjaci preporučuju dnevno napraviti oko 10 000 koraka.
Kad skinemo sve, ostaje kostur
Čovjek u tijelu ima 206 kostiju.
One su povezane u cjelinu i čine kostur.
Kostur je podijeljen na tri cjeline:
- kosti glave
- kosti trupa
- kosti udova
Kosti koje ih čine razlikuju se po:
- obliku
- veličini
Kosti mogu biti:
- duge ili cjevaste
- kratke i plosnate
Kosti glave
Kosti glave čine:
- kosti lubanje
- kosti lica
Kosti lubanje plosnate su i čvrsto povezane.
Uloga im je zaštita mekoga tkiva mozga.
Na kostima lica najuočljivije su gornja i donja čeljust.
U njima su usađeni zubi.
Zubi su slične građe kao kosti, ali nemaju mogućnost obnavaljanja.
Kosti trupa
Kosti glave nadovezuju se na kosti trupa kralježnicom.
Kralježnica ima 33 međusobno povezana kralješka.
- Prisjetite se gradiva i riješite zadatak.
Kad skinemo sve, ostaje kostur
Kostur čovjeka sastoji se od 206 kostiju povezanih u cjelinu.
Kostur je podijeljen na tri cjeline:
- kosti glave,
- kosti trupa i
- kosti udova.
Kosti koje ih čine razlikuju se prema obliku i veličini pa tako postoje:
- duge ili cjevaste kosti te
- kratke i plosnate kosti.
Kosti glave
Kosti glave čine kosti:
- lubanje i
- lica.
Kosti su lubanje plosnate i međusobno čvrsto povezane.
Njihova je uloga zaštita mekoga tkiva mozga.
Na kostima lica najuočljivije su gornja i donja čeljust.
Posebne su što se u njima nalaze usađeni zubi.
Oni su slične građe kao kosti, ali nemaju mogućnost obnavljanja.
Kosti trupa
Kosti glave nadovezuju se na kosti trupa
Kralježnicu čini 33 međusobno povezana kralješka.
- Prisjetite se gradiva i riješite zadatak.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
leđna moždina
Želite li pokušati ponovo?
Kralježnica nije ravna kao štap.
Ona je blago savijena u obliku dva slova S.
To joj omogućuje nošenje težine glave i vrata.
Zadnji su kralježci srasli u trtičnu i križnu kost.
Gledanje u ekran mobitela može imati posljedice: bol u vratu, ramenima, ali i glavobolja zbog loše cirkulacije u području vrata i glave.
- Koliko vremena provedete gledajući u mobitel?
- U kojoj od prikazanih poza provodite vrijeme gledajući u mobitel?
- Osjećate li ukočenost mišića u području vrata i ramena?
- S učiteljem tjelesne i zdravstvene kulture izvedite vježbe kojima ćete razgibati mišiće toga područja.
Na kralježnicu se vežu rebara i prsna kost tvoreći prsni koš.
Na kraju kralježnice nalaze se križna i trtična kost.
One su povezane s kostima zdjelice.
Zdjelica muškaraca uža je i duža, a zdjelica žena kraća i šira.
Ta prilagodba omogućuje ženama lakši porod.
Kosti udova
Kosti udova čine kosti:
- ruku i
- nogu.
Kosti ruku povezane su s lopaticom na kosti trupa.
Kosti nogu povezuju se preko kosti zdjelice s kostima trupa.
Najveća koncentracija kosti nalazi se u području šaka i stopala.
Ti su dijelovi kostura među najpokretljivijima.
Veze… a nisu rodbinske
Kosti međusobno mogu biti povezane s tri tipa veza:
- šavom
- hrskavicom
- zglobom
Šav je nepomična veza kojom su povezane kosti lubanje.
Rebra su s prsnom kosti povezana djelomično pomičnom vezom – hrskavicom.
Zglob tvore dvije ili više povezanih kosti koje se mogu kretati.
Tako npr. kraj goljenične i kraj bedrene kosti tvore zglob – koljeno.
Različiti dijelovi kostura mogu obavljati gibanja različitoga tipa.
Po tipovima tih gibanja zglobovi se međusobno razlikuju po građi.
Najčeši zglobovi prema mogućnosti kretanja su:
- kuglasti – kuk, rame
- valjkasti – koljeno, lakat, zglobovi prstiju
- klizni – kralješci, zglobovi u stopalu i šaci
Na većini se zglobova razlikuju:
- zglobna glavica
- čahura
- hrskavica
- tekućina
- zglobne veze – tetive.
Hrskavica i zglobna tekućina smanjuju trenje pri kreatnju.
Ligamenti čvrsto drže zglob u pravilnome položaju.
Veze… a nisu rodbinske
Kosti međusobno mogu biti povezane s tri tipa veza:
- šav,
- hrskavica i
- zglob.
Šav je nepomična veza kojom su povezane kosti lubanje.
Rebra su povezana s prsnom kosti djelomično pomičnim vezom – hrskavicom.
Zglob tvore dvije ili više međusobno povezanih kostiju, koje se u odnosu jedna na drugu mogu kretati.
Tako npr. krajevi goljenične i bedrene kosti tvore zglob koljeno.
Različiti dijelovi kostura mogu obavljati gibanja različitoga tipa, stoga se zglobovi međusobno razlikuju po građi.
Najčešći zglobovi prema mogućnosti kretanja su:
- kuglasti – kuk, rame
- valjkasti – koljeno, lakat, zglobovi prstiju
- klizni – kralješci, zglobovi u stopalu i šaci.
Na većini se zglobova razlikuju:
- zglobna glavica,
- čahura,
- hrskavica,
- tekućina i
- zglobne veze – tetive.
Hrskavica i zglobna tekućina smanjuju trenje pri kretanju, a ligamenti čvrsto drže zglob u pravilnome položaju.
Čvrsta… a lagana
Tablica prikazuje kemijski sastav sazrele kosti te ulogu koju imaju pojedinih dijelovi.
- Ako je u vašemu tijelu udio koštanoga tkiva oko 1,6 %, izračunajte maseni udio oseina i mineralnih tvari.
| organska tvar | anorganska tvar | anorganske tvari |
|---|---|---|
| osein | voda | mineralne tvari |
| 25 % | 10 % | 55 % |
| elastičnost | čvrstoća |
Sastav, ali i broj kostiju kod odrasle osobe i djeteta nisu isti.
Novorođenče se rađa s kosturom koji je mekši i ima veći broj kostiju od odrasle osobe.
On sadrži više organske tvari, a manje anorganske.
Taj se omjer s godinama mijenja.
Tijekom sazrijevanja tijela hrskavica u kostima zamjenjuje se s mineralnim tvarima.
Taj proces naziva se okoštavanje i on završava oko 25. godine.
Upravo zbog većega udjela oseina u odnosu na mineralne tvari dječje su kosti lagane i elastične.
Kosti u zreloj dobi zbog većega udjela mineralnih tvari su čvršće, ali i dalje djelomično elastične jer sadrže određenu količinu hrskavice.
Na krajevima kostiju nalaze se zone rasta.
Na tim zonama kost raste u dužinu.
Proces okoštavanja praćen je rastom kosti u širinu. Kosti u dužinu rastu do između 15. i 23 godine, nakon toga rastu samo u širinu.
Građa kosti
Svojstva kosti određena su kemijskim sastavom i građom kosti.
Vanjski sloj kosti obavija čvrsta pokosnica.
Pokosnica je izgrađena od vezivnoga tkiva.
Ispod nje nalazi se sloj čvrste koštane tvari izgrađen od koštanih stanica.
Koštane su stanice međusobno povezane svojim nastavcima.
Unutrašnjost mu je većinom ispunjena spužvastim tkivom.
Kost je živo tkivo.
Svakodnevno se razvija i obnavlja.
Za to su mu neophodne hranjive tvari i kisik.
Kroz unutrašnjost kosti prolaze arterije i vene.
One kostima donose hranjive tvari i kisik.
U središtu same kosti kod većine kostiju nalazi se koštana šupljina.
Ona je ispunjena koštanom srži.
Građa kosti
Svojstva kosti određena su kemijskim sastavom i građom kosti.
Vanjski sloj kosti obavija čvrsta pokosnica izgrađena od vezivnoga tkiva.
Ispod nje nalazi se sloj čvrste koštane tvari izgrađen od koštanih stanica.
Te su stanice međusobno povezane svojim nastavcima.
Veći dio unutrašnjost ispunjen je tkivom šuplje građe – spužvasto tkivo.
Kost je živo tkivo. Ono se svakodnevno razvija, obnavlja.
Za to su mu neophodne hranjive tvari i kisik, zato kroz unutrašnjosti kosti prolaze krvne žile – arterije i vene.
Samo središte većih kostiju – koštana šupljina ispunjena je koštanom srži.
- Prisjetite se i odgovorite na pitanje.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
krvnih stanica
Želite li pokušati ponovo?
- Proučite građu kosti rješavanjem interaktivnog zadatka, pridružujući pojmove označenim mjestima.
Sinusi su prostori u kostim lubanje ispunjeni zrakom, obloženi su sluznicom.
Njihova je uloga održavanje zraka koji se udiše vlažnim, ali i uklanjanje čestica prašine i bakterija.
Ponekad ako se nakupi previše baterija, može doći do upale.
Tada se javlja gnojni iscjedak iz nosa i bol u upaljenome području.
Aktivni pokretači tijela – mišići
Kosti i zglobovi su pasivni, a mišići aktivni pokretači.
Ljudsko tijelo ima oko 750 mišića.
Većina je mišića tetivama pričvršćena za kosti.
Tetive su elastične veze koje vežu mišić za kost.
Ne sudjeluju svi mišići u pokretanju kosti, tijela.
Neki od njih pokreću dijelove organa ili je čak cijeli organ izgrađen od njih.
Mišići se međusobono razlikuju po:
- građi
- ulozi.
- Prisjetite se koji sustav kontrolira rad mišića.
Ljudsko tijelo sadrži oko 750 mišića.
Većina je mišića pričvršćena elastičnim vezama – tetivama za kosti.
Ne sudjeluju baš svi u mišići u pokretanju kosti, tijela.
Neki od njih pokreću dijelove organa ili su čak cijeli organi izgrađeni od njih.
Mišići se međusobno razlikuju po građi i ulozi.
- Prisjetite se koji sustav kontrolira rad mišića.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
živčani
Želite li pokušati ponovo?
Na rad nekih skupina mišića možemo utjecati svojom voljom, a na neke ne.
S obzirom na to razlikujemo tri skupine:
- poprečno-prugasti
- glatki
- srčani.
Na rad nekih skupina mišića možemo utjecati svojom voljom, a neki su neovisni o njoj.
S obzirom na to razlikujemo tri skupine mišića:
- poprečno-prugasti,
- glatki i
- srčani.
- Pogledajte u tabličnome prikazu neke od osnovnih svojstava mišića.
| vrsta | uloga | mogućnost utjecaja na njihov rad | karakteristika |
|---|---|---|---|
| poprečno-prugasti | pokreću glavu, vrat, trup i udove | da | potreban je odmor nakon upotrebe |
| glatki | izgrađuju unutrašnje organe | ne | teško se umaraju |
| srčani | izgrađuju srce | ne | izrazito se kratko odmaraju |
Za svaki tip mišićnoga tkiva navedi jedan organ koji izgrađuje.
- Opišite ga s obzirom na mogućnost utjecaja na njihov rad.
Energija za rad
Kretati se znači pretvarati energiju u rad.
Čovjek u tijelo hranom unosi šećer glukozu.
Glukoza je bogata energijom.
Dio glukoze troši se odmah da bi se dobila energija za rad mišića.
Ostatak se spremi u obliku pričuvne tvari:
- kao glikogen se sprema u jetru
- dio se spremi u mišiće
- dio kao masne kiseline u masne stanice.
Energija iz glukoze (ili glikogena i masnih kiselina) u mitohondrijima se pretvara u mehaničku energiju.
To se događa u mišićima.
Pri tome se oslobađa:
- toplinska energija
- ugljikov(IV) oksid
- voda.
Glukoza i kisik dopremaju se u mišićne stanice arterijama.
Ugljikov(IV) oksid se venama odvodi iz mišićnih stanica.
Kad u mišićne stanice ne pristiže dovoljna količina kisika, tad iz glukoze nastaje mliječna kiselina.
Energija za rad
Kretati se znači pretvarati energiju u rad.
Čovjek u svoje tijelo hranom unosi šećer glukozu.
To je spoj bogat kemijskom energijom.
Dio se glukoze potroši odmah da bi se dobila energija za rad mišića, ostatak se spremi u obliku pričuvne tvari
u jetru, mišiće ili kao masne kiseline u masnim stanicama.
Energija iz glukoze (ili glikogena i masnih kiselina) u mitohondrijima se unutar mišićnih stanica s pomoću kisika pretvara u mehaničku energiju.
Pri tome se oslobađa i toplinska energija, ugljikov(IV) oksid i voda.
Glukoza i kisik dopremaju se u mišićne stanice arterijama.
Ugljikov(IV) oksid se venama odvodi iz mišićnih stanica.
Ponekad u mišićne stanice ne pristiže dovoljna količina kisika.
Tad iz glukoze ne nastaje CO2 i H2O, već mliječna kiselina.
- Promotrite razliku između aerobnoga i anaerobnoga oslobađanja energije.
Građa mišićnoga tkiva
Mišićno tkivo izgrađeno je od mišićnih stanica duguljastoga oblika.
Kad se više stanica udruži u jedno veliko mišićno vlakno, nastaje vlakno s više jezgara.
To je poprečno-prugasti mišići.
Više mišićnih vlakana zajedno tvore snopić.
Međusobnim povezivanjem snopića nastaje mišić. On je obavijen ovojnicom.
Na krajevima mišićnoga snopića nalazi se tetiva kojom se mišić veže za kost.
U dvoje je ljepše
Rad mišića kontrolira živčani sustav.
Živčane se stanice nalaze u mišićima.
U tijelu postoji cijeli niz mišića.
Oni se razlikuju prema načinu kretanja.
Neki od njih su:
- pregibači,
- ispružači,
- primicači,
- odmicači,
- obrtači i
- (kružni) zatvarači.
- Razmislite koji od navedenih mišića rade u paru.
- Na primjeru podlaktice objasnite ulogu primicača i njegova para.
- Provjerite na svome tijelu gdje se nalaze ti mišići, na kojemu dijelu ruke.
Bolje spriječiti… nego liječiti
Pretpostavka za pravilan rad, razvoj i građu mišića i kostiju jest raznovrsna prehrana. Na jelovniku su neophodne tvari bogate bjelančevinama: meso, jaja i riba te voće i povrće.
Pri obavljanju aktivnosti koje bi mogle uzrokovati povrijede ili lomove sustava organa za kretanje važno je nositi propisanu zaštitnu opremu.
Koji sportovi zahtijevaju dodatnu zaštitu tijekom bavljenja njima?
Govor tijela
- Uspravno sjednite!
- Što se događa nakon nekog vremena: bole li vas mišići leđa? Što se događa?
Položaj tijela pri sjedenju, stajanju i hodanju tijekom djetinjstva i puberteta utječe na proces okoštavanja.
Ako je tijelo veći dio vremena u nepravilnome položaju, kosti će se formirati u tome položaju, a mišići će se previše istezati.
Nakon određenoga vremena to će kao posljedicu imati bol i nemogućnost pravilnoga rada te skupine mišića.
Zato je važno pravilno sjedenje te uspravno držanje tijela tijekom stajanja i hodanja.
- Što mislite, kako nošenje ruksaka preko jednoga ramena može utjecati na iskrivljenost kralježnice?
- Izračunajte koliko minuta otprilike dnevno provedete noseći svoju školsku torbu (uračunajte u izračun put do škole i pod odmorima).
Jedna ili dvije točke
Stopala nose težinu cijeloga tijela.
- Proučite prikaz raspodjele težine na kosti stopala.
- Koja je bitna razlika između normalnoga i spuštenoga stopala?
Osobe koje imaju spušteno stopalo, trebaju vježbati mišiće u području stopala.
Neke od vježbi koje se preporučuju jest bosonogo hodanje po neravnome terenu, npr. šljunku ili plaži.
Ako nemate mogućnosti boraviti u prirodi zbog npr. vremenskih uvjeta,takvu podlogu možete i sami uz pomoć roditelja izraditi.
Možete izvoditi vježbu tako da sjedećki nožnim prstima lagano podižete različite predmete poput olovke, male lopte ili komad papira i sl.
Povreda zgloba
Uganuće i iščašenje su najčešće povrede zglobova.
- Kod uganuća zglobna se glavica pomjeri iz zglobne čašice. Pri tome zglobne veze ostaju cijele te se zglobna glavica vrati na mjesto.
- U slučaju iščašenja zglobna glavica izađe iz zglobne čašice, a zglobne popucaju.
U bolnici će liječnik vratiti (namjestiti) zglob u prvobitni položaj te na neko vrijeme imobilizirati zglob (onemogućiti pokretanje).
U oba slučaja zglob je natečen i bolan.
Razlika je što je nakon uganuća zglob pomičan, a pri iščašenju do namještanja zglob nije pomičan.
Artritis
Stanje pri kojemu dolazi do trošenja zglobne hrskavice naziva se
On se češće javlja kod osoba u starijoj životnoj dobi.
Artritis se može prepoznati po natečenim, deformiranim zglobovima čiji su pokreti bolni i ograničeni.
Artritis
Kad se kosti slome
Kosti su elastične.
Ipak, kad se dogodi preveliko naprezanje, dolazi do njihova puknuća.
Prijelom može biti:
- otvoreni i
- zatvoreni.
Kod zatvorenoga prijeloma kost pukne, dolazi do manjega oštećenja okolnoga tkiva (mišića, krvnih žila), a pri tome koža ostaje cijela.
Kod otvorenoga prijeloma kosti dolazi do težega oštećenja okolnoga tkiva i kost probija kožu.
U oba slučaja važno je staviti kost u nepomičan položaj te se što prije javiti liječniku.
On će kost namjestiti i imobilizirati gipsom (sadrom) ili metalnim vijcima.
Nakon nekoliko mjeseci, ovisno o težini oštećenja, kost u potpunosti zaraste.
Imobilizacija
- Promotrite prikaze saniranja slomljene kosti na dva načina.
- Koje su prednosti saniranja vijcima?
- Zatražite osobu koja je imala gipsanu udlagu da vam opiše koje su sve smetnje bile tijekom nošenja udlage.
- Raspravite zašto je potrebno nakon skidanja gipsane udlage ići na fizikalnu terapiju.
X ili O
Za pravilan razvoj kosti nužan je vitamin D.
On nastaje pod utjecajem Sunčevih zraka i služi za prijenos kalcija iz krvi u kosti.
Kad u organizmu nema dovoljno vitamina D ili kalcija, kosti nisu dovoljno čvrste.
Takve kosti ne mogu nositi težinu tijela (trupa i glave) te se savijaju.
Taj se poremećaj naziva rahitis i prepoznatljiv je kad kosti nogu zauzimaju položaj X ili O.
Taj položaj nogu ne pruža pravilno nošenje težine tijela, stoga ni normalno hodanje pa može uzrokovati bol u mišićima i kostima.
- Razmislite zašto pojedini narodi, tj. ljudi koji odrastaju na određenim područjima, mogu imati problema s čvrstoćom kostiju?
- Razmislite kako je došlo do raspodjele težine tijela kod X, a kako kod O formacije nogu.
Kad se smanji gustoća
Koštano se tkivo tijekom cijeloga života mijenja.
Koštane se stanice razgrađuju i razvijaju se nove.
Taj je proces u ravnoteži: koliko se koštanih stanica razgradi, toliko i procesom mitoze nastaje novih.
Ipak u starijoj životnoj dobi ponekad dolazi do poremećaja te se više koštanih stanica razgradi nego što nastaje.
Taj poremećaj naziva se
Kosti gubi na gustoći i postaju krhke te lako lomljive.
Osteoporoza
- Što se događa s visinom osobe koja boluje od osteoporoze?
- Razmislite koje se posljedice mogu pojaviti kod tih osoba u rad npr. probavnoga sustava, mišićnoga ili dišnoga sustava?
- Vjerojatno ste čuli da je neka starija osoba zbog slabo građenih kostiju slomila kuk. Raspravite što je veća vjerojatnost: da je osoba prvo pala pa slomila kost ili da je prvo kost koja tvori kuk pukla te je osoba pala.
Gustoća u kostima smanjuje se tijekom godina.
Prvo što se pri tome javlja jest osteopenija.
Ako kost i dalje nastavlja gubiti na gustoći, u konačnici se javlja osteoporoza.
Osteopenija je stanje kojim se opisuje smanjena gustoća kostiju i ona prethodi osteoporozi.
Osobe koje boluju od osteoporoze ako i povećaju unos kalcija kroz namirnice, to neće bitno utjecati na gustoću njihovih kostiju.
Naime, u uznapredovaloj osteoporozi poremećen je unos kalicja u kosti.
Za kraj…
Gubitak dijela tijela, pa bio to i najmanji npr. jedan članak prsta, osobi može predstavljati veliki šok.
Kao posljedica gubitka pojedinoga dijela tijela osobi se određuje stupanj invaliditeta.
On se izražava u postotcima.
- Razmislite zašto će se gubitak srednjega prsta, prstenjaka i maloga prsta šake okarakterizirati kao 30 % invalidnost, a gubitak palca 40 %?
Više o značaju pojedinih kostiju, dijelova kostura i zglobova možete proučiti na mrežnoj stranici Narodne novine ili na mrežnim stranicama osiguravajućih društava.
