European Union flag

1.4. Energija - pokretač žive i nežive prirode

Uvod

Promatrajući prirodu, možemo zaključiti koja je važnost Sunca za život. U školskome dvorištu ili nekome drugom većem objektu, npr. stambenoj zgradi, potražite strane svijeta. Obratite pozornost na rast biljaka. Prema kojoj su strani svijeta usmjerene krošnje drveća? Na kojoj su strani svijeta grmovi najbujniji?

Promatrajući prirodu, možemo zaključiti koja je važnost Sunca za život.

  • U školskome dvorištu ili nekome drugom većem objektu, npr. stambenoj zgradi, potražite strane svijeta.
  • Obratite pozornost na rast biljaka.
    - Prema kojoj su strani svijeta usmjerene krošnje drveća?
    - Na kojoj su strani svijeta grmovi najbujniji?

Što je energija?

Često se u svakodnevnome životu rabi izraz energija u različitim situacijama. Navedite neke od njih.
Energiju možemo osjetiti svuda oko sebe. Pogledajte prikazane slike i riješite zadatak.

Često se u svakodnevnome životu rabi izraz energija u različitim situacijama.

  • Navedite situacije u kojima se upotrebljava izraz energija.

Energiju možemo osjetiti svuda oko sebe.

  • Pogledajte prikazane slike i riješite zadatak.
Što je energija?
Na svojoj koži možemo osjetiti toplinu Sunčevih zraka.
Možemo osjetiti i puhanje vjetra.
Ili osjetiti kako nas val gura.
1/1

Imenujte oblike energije po redu kako su prikazane na slikama u galeriji prije.

1. × energija

2. energija ×

3. energija ×

Ispravan odgovor:

Imenujte oblike energije po redu kako su prikazane na slikama u galeriji prije.

1. energija

2. energija

3. energija

Za energiju kažemo da je sposobnost tijela da izvrši neki rad. Energija je potrebna neživoj i živoj prirodi. Primjerice, automobil treba energiju za kretanje, odnosno za vožnju. U slučaju čovjeka mogli bismo reći da on/ona ima energije za trčanje ili razmišljanje.

Otkuda automobilu energija? Otkuda nama energija? Energija ne može nestati. Ona samo može promijeniti svoj oblik.
Proučite priloženi interaktivni prikaz i klikom na strjelice doznajte više o pretvorbi energije.

 

Kažemo da je energija sposobnost tijela da izvrši neki rad.

Energija je potrebna neživoj i živoj prirodi.

- Primjerice, automobil treba energiju za kretanje, odnosno za vožnju.
- U slučaju čovjeka, mogli bismo reći da on/ona ima energije za trčanje ili razmišljanje.

Otkuda automobilu energija? Otkuda nama energija?

 

Energija ne može nestati. Ona samo može promijeniti svoj oblik.

  • Kliknite na strjelice u prikazu i doznajte više o pretvorbi energije.

Ako se automobil kreće, nakon što prijeđe određenu udaljenost, energija kojom se koristi, osim u energiju gibanja, pretvorit će se i u toplinsku energiju. To je razlog zašto će motor automobila biti vruć. Jeste li primijetili sličan prijenos energije u nekome kućanskom aparatu? Opišite svoje opažanje.

Automobil u kretanju koristi se energijom za gibanje.

Nakon određene udaljenosti jedan dio energije pretvorit će se i u toplinsku energiju.

To je razlog zašto će motor automobila biti vruć.

  • Jeste li primijetili sličan prijenos energije u nekome kućanskom aparatu?
  • Opišite svoje zapažanje.

Sunce – glavni izvor energije

Naš planet zagrijava zvijezda koju znate pod nazivom Sunce. Ona je glavni izvor energije za gotovo sve procese koji se odvijaju na Zemlji.

Slika 1.4.1.: Sunce je glavni izvor topline i svjetlosti na Zemlji.

 

Površinu Zemlje zagrijava Sunčeva energija. Osim Sunčevih zraka zagrijava je i sama Zemlja. Naime, unutrašnjost Zemlje nije u potpunosti ohlađena tako da se dio topline prenosi iz njezine unutrašnjosti prema površini.

 

Biljke se izravno koriste Sunčevom energijom. Biljka s pomoću Sunčeve svjetlosne energije iz vode i plina ugljikova dioksida stvara plin kisik, vodu i šećere. Šećeri su tvari iz kojih se oslobađa energija potrebna organizmima za sve životne procese (rast, razvoj, kretanje itd.). Dio energije pohranjene u šećerima biljka iskorištava za procese koji se odvijaju u njezinu organizmu, a dio skladišti u različitim dijelovima svoga tijela. Za razliku od biljaka, druga živa bića poput životinja moraju unositi hranu koja će im dati energiju. Kad, primjerice, vjeverica pojede orah, ona uzima tvari bogate energijom koje je drvo oraha uskladištilo u svojoj sjemenci za razvoj mladoga stabla. Tako su povezani Sunce, orah i vjeverica. Takvih primjera u prirodi ima mnogo. Promotrite primjer koji je prikazan na slici.

 

Slika 1.4.2.: Opišite kako su međusobno povezani trava, kunić i orao.

Jeste li primijetili u trgovinama, na odjelima gdje se prodaju biljke, kakva je rasvjeta u odnosu na druge dijelove trgovine? Zašto je na tim dijelovima jače osvjetljenje?

Ljudi će dobivati energiju iz namirnica koje pojedu. Pogledajte galeriju slika. Koji bi prikazan obrok najviše odgovarao sportašima kojima je potrebna velika količina energije u kratkomu vremenu? Objasnite svoj odgovor.

 

Naš planet zagrijava zvijezda koju znate pod nazivom Sunce.

Sunce je glavni izvor energije za gotovo sve procese koji se odvijaju na Zemlji.

Prikazano je Sunce koje emitira svoje zrake u raznim smjerovima na površinu Zemlje.

Slika 1.4.1.: Sunce je glavni izvor topline i svjetlosti na Zemlji.

 

Površinu Zemlje zagrijava Sunčeva energija, ali  i sama Zemlja.
Unutrašnjost Zemlje nije u potpunosti ohlađena.
Dio topline iz Zemljine unutrašnjosti prenosi se prema površini.

 

Biljke se izravno koriste Sunčevom energijom.

Biljka s pomoću Sunčeve svjetlosne energije iz vode i plina ugljikova dioksida stvara plin kisik, vodu i šećere. 

Šećeri su tvari iz kojih se oslobađa energija potrebna organizmima za sve životne procese (rast, razvoj, kretanje itd.).

Energiju pohranjenu u šećerima biljka iskorištava tako da:
            - dijelom se koristi za procese koji se odvijaju u njezinu organizmu
            - dio skladišti u različitim dijelovima svoga tijela.

 

Za razliku od biljaka, druga živa bića poput životinja moraju unositi hranu koja će im dati energiju.

  • Kada, primjerice, vjeverica pojede orah, ona uzima tvari bogate energijom koje si je uskladištilo drvo oraha u svojoj sjemenci. Tako su povezani Sunce, orah i vjeverica. Takvih primjera u prirodi ima mnogo.
  • Promotrite primjer prikazan na slici.

Prikazan je orao u trenutku kad se sprema uhvatiti zeca koji sjedi na travnatoj livadi. Opišite kako su međusobno povezani trava, kunić i orao.

Slika 1.4.2.: Opišite kako su međusobno povezani trava, kunić i orao.

  • Jeste li primijetili na odjelima trgovina, gdje se prodaju biljke, da je rasvjeta jača u odnosu na druge dijelove trgovine?
  • Zašto je na tim dijelovima jače osvjetljenje?

Ljudi će dobivati energiju iz namirnica koje pojedu.

  • Pogledajte galeriju slika.
  • Koji bi prikazan obrok najviše odgovarao sportašima kojima je potrebna velika količina energije u kratkome vremenu?
  • Objasnite svoj odgovor.
Energija u obrocima
Deserti i kolači.
Hrana bogata mastima. 
Tjestenina s povrćem.
Napitci od sjemenki i voća. 

Nabrojite neke namirnice koje često jedete. Većina ljudi hrani se voćem, povrćem, mesom, ribom i sl. Zato kažemo da je čovjek svejed. Za razliku od njega, postoje organizmi koji su biljojedi ili mesojedi.  Razmislite i imenujte neke organizme koji pripadaju navedenim skupinama i riješite zadatak.

 

S obzirom na namirnice koje jedu, razlikujemo:

 

Čovjek je svejed jer njegova prehrana sadrži različite namirnice, primjerice, voće, povrće, meso i ribu.

  • Razmislite i imenujte neke organizme koji pripadaju navedenim skupinama.
  • Riješite zadatak.

Višak ili manjak energije

Ako neki organizam u jednome trenutku ima više energije nego mu je potrebno, tada će ju spremiti za kasnije. Najčešće ju sprema u obliku šećera. Kad mu energija bude potrebna, on će ju iz tih tvari osloboditi.

Organizam u jednome trenutku ima više energije nego što mu je potrebno.

Višak energije organizam će spremiti za kasnije najčešće u obliku šećera.

Organizam će energiju iz tih tvari osloboditi kad mu bude potrebna.

Zalihe energije u organizmima
Mrkva tvari bogate energijom skladišti u svome korijenu.
Masno tkivo skladište je spojeva bogatih energijom kod polarnoga medvjeda.

Ponekad neke životinje naprave i drugi oblik spremanja zaliha, primjerice, plodove ili sjemenke koje će jesti kad bude potrebno zakapaju u zemlju ili ih spremaju u pripremljenim skladištima.

Ljudima je danas hrana dostupna tijekom cijele godine, ali u prošlosti nije bilo tako. Kako su ljudi nastojali sačuvati hranu za razdoblje kad je nestašica hrane, primjerice, tijekom zime?

Osim za svoje potrebe, ljudi će energiju skladištiti i za rad različitih uređaja. Primjerice, kad se baterija u mobitelu puni, tada se skladišti energija koja se može upotrijebiti kasnije. Opišite koje se pretvorbe energija i skladištenja događaju prilikom uporabe mobilnih uređaja. Otkuda energija za punjenje baterije u mobitelu kad se on puni s pomoću autopunjača u automobilu?

Ponekad neke životinje naprave i drugi oblik spremanja zaliha.

- Plodove ili sjemenke koje će jesti kad bude potrebno zakapaju u zemlju ili spremaju u pripremljenim skladištima.

Ljudima je danas hrana dostupna tijekom cijele godine, ali u prošlosti nije bilo tako.

  • Kako su ljudi nastojali očuvati hranu za razdoblje kad je bila nestašica, primjerice, tijekom zime?

Osim za svoje potrebe, ljudi će energiju skladištiti i za rad različitih uređaja.

- Kad se baterija u mobitelu puni, tada se skladišti energija koja se može upotrijebiti kasnije.

  • Opišite koje se pretvorbe energija i skladištenja događaju prilikom uporabe mobilnih uređaja.
  • Otkuda energija za punjenje baterije u mobitelu kad se on puni s pomoću autopunjača u automobilu?

 

Prevelika količina energije može imati razornu moć

Kad se pretvorbe energije odvijaju polagano, tada nam ta energija u pravilu koristi. Neke prirodne pojave sadrže veliku količinu energije i pri njihovoj pretvorbi dolazi do razornih pojava. Primjerice, kad se naglo poveća količina vode i njezina energija, ona se izlijeva iz svojih korita i ta voda iz rijeke uzrokuje poplavu. Budući da je tada prisutna velika količina energije, ta voda uzrokuje gibanje, nosi npr. zemlju, dijelove biljaka i sve to nanosi na područja gdje prodire. Pri pojavi vjetra s velikom količinom energije, može se dogoditi da pucaju dijelovi biljaka ili se uništavaju krovovi, automobili i sl. Dođe li do udara groma u stablo, moguće je da se stablo zapali.

Pogledajte videozapis koji prikazuje razorne moći u nekim prirodnim pojavama.

Kad se pretvorbe energije odvijaju polagano, tada nam ta energija u pravilu koristi.

Neke prirodne pojave sadrže veliku količinu energije i pri njihovoj pretvorbi dolazi do razornih pojava.

  • Primjerice:

- Kad se naglo poveća količina vode i njezina energija, ona se izlijeva iz svojih korita i ta voda iz rijeke uzrokuje poplavu.

- Budući da je tada prisutna velika količina energije, ta voda uzrokuje gibanje, nosi npr. zemlju, dijelove biljaka i sve to nanosi na područja gdje prodire.

- Pri pojavi vjetra s velikom količinom energije može se dogoditi da pucaju dijelovi biljaka ili se uništavaju krovovi i sl.

- Dođe li do udara groma u stablo, moguće je da se stablo zapali.

  • Pogledajte videozapis koji prikazuje razorne moći u nekim prirodnim pojavama.

 

Videozapis započinje prikazom neba i oblaka kroz koje prodire Sunčeva svjetlost kako bi se općenito prikazalo da se energija pojavljuje u različitim pojavama oko nas. Jedna od pojava je potres. Prikazane su kuće u dva niza i trešnja tla koja uzrokuje pomicanje krova kuće, a zatim i razbijanje prozora i pucanja zidova i tla oko kuća. Na kraju su prikazane katastrofalne posljedice potresa koji su uzrokovali rušenje svih prikazanih građevina. Druga prikazana pojava su snažni valovi s velikom količinom vode. Oni mogu biti razorni. Zatim vidimo valove koji su manji i sadrže malu količinu energije pa su ugodni za prikazane surfere. Dalje se u videozapisu opisuje energija vode. Prvo su prikazane planine pokrivene snježnim pokrivačem i djelomično rijeka koja se puni vodom otapanjem ledenjaka. Ako je ta količina vode jako velika vidimo bujicu koja uzrokuje poplavu u području šuma. Zadnja prikazana pojava je vjetar. Vidi se snažno puhanje koje lomi grane stabala.

Za kraj...

Sunce je glavni izvor energije za Zemlju. Njegove zrake omogućuju nam svjetlosnu i toplinsku energiju. Svjetlosnu energiju biljke iskorištavaju da bi proizvele spojeve bogate energijom: šećere. Njih biljka, životinja, čovjek ili neki drugi organizam može upotrijebiti za dobivanje energije neophodne za životne procese. Ako postoji višak energije, tada se ona skladišti. Biljke skladište tvari bogate energijom, najčešće šećere u svoje tijelo. Životinje energiju dijelom skladište u obliku masnih naslaga. Osim živih bića za svoj rad energiju trebaju različiti strojevi i uređaji.

Kad dolazi do pretvorbe velike količine energije, tada to može imati razorne posljedice. Primjeri takvih oslobađanja su npr. potresi, oluje ili poplave.

Sunce je glavni izvor energije za Zemlju.
Sunčeve zrake omogućuju nam svjetlosnu i toplinsku energiju.

Svjetlosnom se energijom biljke koriste da bi proizvele spojeve bogate energijom: šećere.
Biljka, životinja, čovjek ili neki drugi organizam može šećere upotrijebiti za dobivanje energije neophodne za životne procese.

Ako postoji višak energije, tada se ona skladišti.
Biljke skladište tvari bogate energijom, najčešće šećere u svoje tijelo.
Životinje energiju dijelom skladište u obliku masnih naslaga.

Osim živih bića za svoj rad energiju trebaju različiti strojevi i uređaji.

Pretvorba velike količine energije u prirodi može imati razorne posljedice.
Primjeri takvih oslobađanja su npr. potresi, oluje ili poplave.

1.3. Promjene u prirodi 1.5. Izvori energije 1.4. Energija - pokretač žive i nežive prirode