European Union flag

1.3. Promjene u prirodi

Uvod

Pojam promjena poznat vam je iz svakodnevnoga života. Razmislite o tome kako se neke promjene događaju slučajno, a neke su namjerno izazvane. Promjene se događaju u živoj i u neživoj prirodi. One ne moraju biti trajne, ali i mogu. Trajne su promjene, primjerice, promjene koje vi doživljavate tijekom svoga rasta i razvoja. Prisjetite se što vaši roditelji sve čine s prehrambenim namirnicama pa navedite jednu trajnu i jednu privremenu promjenu.

Pojam promjena poznat vam je iz svakodnevnoga života.

Razmislite o tome kako se:

          - neke promjene događaju slučajno         
          - neke su promjene namjerno izazvane.

Promjene se događaju u živoj i u neživoj prirodi.

One ne moraju biti trajne, ali i mogu.

Trajne su promjene, primjerice, promjene koje vi doživljavate tijekom svoga rasta i razvoja.

  • Prisjetite se što vaši roditelji sve čine s prehrambenim namirnicama.
  • Navedite jednu trajnu i jednu privremenu promjenu.

Jedino što je stalno jesu promjene…

Smatra se da život na Zemlji postoji oko 3,5 milijarda godina. Prvi oblici života bili su jednostavne građe. Tijekom dugoga niza godina iz njih su se razvile različite vrste. Većina njih danas ne živi, ali moguće je pronaći ostatke njihovih tijela. Ti ostatci nazivaju se fosili.

Vrste ili jedinke nekih vrsta kojima nisu previše smetale neke promjene, kao što je  naglo zahladnjenje za vrijeme ledenoga doba, preživjele su i stvarale potomke koji su naseljavali Zemlju. Vrste ili jedinke koje nisu imale prilagodbe za nove uvjete nisu stvarale potomstvo i izumrle su.

Slika 1.3.1.: Usporedite prikazane životinje sa životinjama koje danas žive u Europi i predložite razloge zbog kojih su nastupile promjene.

Proučite sliku koja slijedi i odgovorite na postavljano pitanje. Provjerite svoj odgovor klikom na sliku.

 

Smatra se da život na Zemlji postoji oko 3,5 milijarda godina.

Prvi oblici života bili su jednostavne građe.

Tijekom dugoga niza godina iz prvih oblika života razvile su se različite vrste.

Većina njih danas ne živi, ali moguće je pronaći ostatke njihovih tijela.

Ostatci izumrlih vrsta nazivaju se fosili.

 

Neke vrste ili jedinke nekih vrsta preživjele su i stvarale potomke, a neke nisu.

  • Opstale su vrste kojima nisu previše smetale neke promjene, kao što je naglo zahladnjenje za vrijeme ledenoga doba.
  • Izumrle su vrste ili jedinke koje nisu imale prilagodbe za nove uvjete i nisu stvarale potomstvo.

 

Na slici su prikazane životinje iz davnoga doba u snježnoj prirodi.  Vidimo nosoroga, životinje slične tigrovima, mamute i životinje slične konjima.  Uočljivo je da su mamuti i nosorog obrasli gustom dlakom. Mamuti su slični današnjim slonovima, ali su viši i s vrlo dugim zakrivljenim kljovama.

Slika 1.3.1.: Usporedite prikazane životinje sa životinjama koje danas žive u Europi i predložite razloge zbog kojih su nastupile promjene.

Proučite sliku koja slijedi i odgovorite na postavljano pitanje. Provjerite svoj odgovor klikom na sliku.

 

Zemljinu prošlost  dijelimo na geološka razdoblja koja su na slici odvojena zazličitim bojama podloge (bijela, siva, zelena i narančasta).  Lenta koja prolazi razdobljima prikazuje razvoj organizama tijekom Zemljine prošlosti. Duljina lente u pojedinom dobu simbolizira duljinu tog geološkog doba. Prema duljini lente odredi koje geološko doba je najdulje trajalo (navedi boju podloge). Koja skupina životinja je sadržavala prve leteće organizme i u kojem dobu su se oni pojavili?

Najdulje je trajalo geološko razdoblje prikazano na bijeloj podlozi. 

Prvi leteći organizmi javili su se kod kukaca. Oni su se pojavili u razdoblju prikazanom na sivoj podlozi. 

Život na Zemlji razvija se već 3,5 milijarda godina. Taj proces naziva se evolucija i on se odvija i danas.
Proučite sliku, razmislite i odgovorite na pitanje.

Slika 1.3.2.: Koji bi predstavnik prikazane iste vrste imao veće šanse preživjeti u slučaju pojave novoga ledenog doba? Kako bi ledeno doba utjecalo na izgled i raznolikost te vrste?

 

U prošlosti mijenjali su se i uvjeti u okolišu. Kad se pogledaju vrste koje su nekada živjele, danas se gotovo ne mogu pronaći u živućemu obliku.

Slika 1.3.3.: Navedite organizme koji i danas žive, a prikazani su na slici.

Neki organizmi nisu se mijenjali tijekom dugoga niza godina. Njihova je građa tijela takva da su dobro prilagođeni svomu okolišu. Tako su npr. ginko, rak potkovica i indijska lađica živi fosili. Ostatci njihovih predaka koji se pronalaze dokaz su da se te vrste nisu mijenjale tijekom milijuna godina.

Život na Zemlji razvija se već 3,5 milijarda godina.

Proces razvoja života na Zemlji naziva se evolucija i on se odvija i danas.

  • Proučite sliku, razmislite i odgovorite na pitanje.

     Na lijevoj slici je prikazan crni pas s ogrlicom oko vrata kako sjedi na pokošenoj travnatoj površini. Na desnoj slici je prikazan bijeli pas koji se nalazi na mjestu obraslom visokom travom.

Slika 1.3.2: Koji bi predstavnik prikazane iste vrste imao veće šanse preživjeti u slučaju pojave novoga ledenog doba? Kako bi ledeno doba utjecalo na izgled i raznolikost te vrste?

 

U prošlosti mijenjali su se i uvjeti u okolišu.

Vrste koje su nekada živjele izgledale su mnogo drukčije od današnjih.

Takve vrste danas se gotovo ne mogu pronaći u živućemu obliku.

Prikazana je morska površina i kopneni uglavnom brdoviti predjeli. Neki su dijelovi obrasli vrlo visokim drvećem. Na kopnu vidimo velike dinosaure kratkih vratova i vrstu velikih ptica. U zraku lete životinje slične gmazovima. Sve životinje u vodi su velike: dinosauri velikoga tijela s izrazito dugim vratovima i malim glavama, goleme ribe, sipe, hobotnice, velika kornjača i puž te životinja slična današnjemu morskom psu i krokodilu.

Slika 1.3.3.: Navedite organizme koji i danas žive, a prikazani su na slici.

Neki organizmi nisu se mijenjali tijekom dugoga niza godina.

Njihova je građa tijela takva da su dobro prilagođeni svomu okolišu.

  • Tako su npr. ginko, rak potkovica i indijska lađica živi fosili.

Ostatci njihovih predaka koji se pronalaze dokaz su da se te vrste nisu mijenjale tijekom milijuna godina.

Živi fosili
ginko
indijska lađica
rak potkovica

Promjene se događaju i tijekom kraćega razdoblja

Ljudsko tijelo fizički se mijenja tijekom godina, ono raste i razvija se. Ponašanje osobe također se mijenja: učenjem novih stvari, prilagođavanjem životu u okolini postupci se mijenjaju. Kad biste trebali navesti pet bitnih promjena koje ste uočili kod sebe, što biste naveli?

Znate li u kojem životnom razdoblju se sada nalazite? Što je prethodilo sadašnjem stupnju razvoja, a što vas tek očekuje?
Kliknite na slike u elementu koji slijedi i saznajte najvažnije informacije o razdobljima u životu čovjeka. 

Ljudsko tijelo fizički se mijenja tijekom godina, ono raste i razvija se.

Ponašanje osobe također se mijenja: učenjem novih stvari, prilagođavanjem životu u okolini postupci se mijenjaju.

  • Kad biste trebali navesti pet bitnih promjena koje ste uočili kod sebe, što biste naveli?

Kliknite na slike i saznajte informacije o razdobljima u životu čovjeka. 

Kako se mijenjaju biljke i životinje…

Sva živa bića rastu i razvijaju se. Tako će se iz pupoljka razviti cvijet. Iz njega se može dalje razviti plod u kojemu je sjemenka, a iz te sjemenke može izrasti nova biljka. Taj ciklus razvoja ponavlja se tijekom godina i on omogućuje opstanak vrste.

Slika 1.3.4.Razvoj cvijeta iz pupoljka

Neki organizmi nalikuju na svoje roditelje već u ranoj fazi svoga razvoja. Neki drugi posve su različiti od svojih roditelja, a sliče im tek kad dosegnu određeni stupanj razvoja.

Sva živa bića rastu i razvijaju se.

- Tako će se iz pupoljka razviti cvijet.
- Iz cvijeta se može dalje razviti plod u kojemu je sjemenka.
- Iz te sjemenke može izrasti nova biljka.

Taj ciklus razvoja ponavlja se tijekom godina i on omogućuje opstanak vrste.

Slijedom se prikazuje razvoj cvijeta od zelenoga zatvorenog pupoljka koji se postupno otvara da bi se potpunim otvaranjem pokazao veliki crveni cvijet velikih latica i izraženim tučkom.

Slika 1.3.4. Razvoj cvijeta iz pupoljka

Neki organizmi nalikuju na svoje roditelje već u ranoj fazi svoga razvoja.

Neki drugi organizmi posve su različiti od svojih roditelja.

Sliče na svoje roditelje tek kad dosegnu određeni stupanj razvoja.

Životinje i njihovi mladunci
Kad se promotre mladunci geparda, oni nalikuju na svoju majku.
To nije slučaj kod vilinskoga konjica. Odrasla jedinka polaže jaja u vodu i iz njih će se tijekom niz stadija razviti odrasla jedinka.

Tijekom života organizmi se mijenjaju, sazrijevaju i stare.  Pogledajte kako kameleon mijenja boju ovisno o boji okoliša.

 

Tijekom života organizmi se mijenjaju, sazrijevaju i stare.

  • Pogledajte kako kameleon mijenja boju ovisno o boji okoliša.
Videozapis prikazuje kameleona, gušteru slične životinje koji je svojim nogama pričvršćen za granu. Iza njega je podloga koja postepeno mijenja boju od crvene do ljubičaste. Na taj način se vidi kako i kameleon mijenja boju svoga tijela i prilagođava se koliko je god moguće boji podloge.

Promjene tvari

Promjene u prirodi događaju se kontinuirano i različitim brzinama. I neživa tvar podložna je promjenama. Neke se promjene odvijaju velikom brzinom. Primjerice, zapali li se šibica, ona će brzo izgorjeti. U tome slučaju nastat će nova tvar. Postoje i promjene koje se odvijaju tijekom dugoga niza godina. Promatra li se izgled kipova na fasadama zgrada ili u parkovima, može se uočiti posljedica utjecaja različitih tvari tijekom vremena. Metali mogu oksidirati pri čemu, primjerice, na željezu ili čeliku nastaje hrđa.

Promjene u prirodi događaju se kontinuirano i različitim brzinama.

I neživa tvar podložna je promjenama.

  • Neke promjene odvijaju se velikom brzinom, npr. zapali li se šibica, ona će brzo izgorjeti te će nastati nova tvar.
  • Postoje i promjene koje se odvijaju tijekom dugoga niza godina.

Promatra li se izgled kipova na fasadama zgrada ili u parkovima, može se uočiti posljedica utjecaja različitih tvari tijekom vremena.

Metali mogu oksidirati pri čemu, primjerice, na željezu ili čeliku nastaje hrđa.

Promjene tvari
Brza promjena – gorenje šibica.
Spora promjena – nastajanje hrđe.

Promjene u prirodi mogu se odvijati spontano, ali ih mogu izazvati i živa bića ili pojave, kao što je udar groma. Dosada su vam prikazane različite promjene. Pogledajte videozapis te navedite još neke promjene koje se odvijaju oko vas te ih međusobno usporedite s obzirom na brzinu njihova odvijanja.

Promjene u prirodi događaju se na različite načine:

  • mogu se odvijati spontano
  • mogu ih izazvati i živa bića ili pojave, kao što je udar groma.

Dosada su vam prikazane različite promjene.

  • Pogledajte videozapis te navedite još neke promjene koje se odvijaju oko vas.
  • Usporedite međusobno navedene promjene s obzirom na brzinu njihova odvijanja.
Videozapis započinje prikazom zelenoga stabla na livadi i promjene kroz koje ono prolazi s promjenom godišnjih doba. Vidi se kako se zelena boja listova stabla mijenja u žutu boju, a zatim stablo postaje ogoljeno bez listova. U novom ciklusu opet vidimo zelene listove na stablu. Zatim se prikazuje druga pojava koja je svima dobro poznata, a to je izmjena dana i noći. Prvo vidimo zvjezdano nebo, a zatim postepenu promjenu prema svitanju i dolasku dnevne svjetlosti. Treća promjena koja je prikazana je cvatnja visibaba. Tijekom hladnih razdoblja prekrivene su snijegom, a kada zatopli snijeg se lagano otapa i vidimo visibabu sa njenim zelenim listovima i bijelim cvijetom koji se otvara. Četvrta prikazana promjena je preobrazba kod životinja. Prvo vidimo zelenu gusjenicu na stablu, zatim kukuljicu u koju se gusjenica zatvorila. Na kraju se kukuljica otvara i iz nje izlazi odrasli leptir šarenih krila.

Neke promjene moguće je predvidjeti. Primjerice, izmjena godišnjih doba odvija se po određenim pravilima. Kad kalendarski počinje zima, proljeće, ljeto i jesen? Prema kojim događajima možete prepoznati koje je godišnje doba?

 

Neke promjene moguće je predvidjeti.

Primjerice, izmjena godišnjih doba odvija se po određenim pravilima.

  • Kad kalendarski počinje zima, proljeće, ljeto i jesen?
  • Prema kojim događajima možete prepoznati koje je godišnje doba?

 

Promjene u prirodi koja nas okružuje neprestano se odvijaju. Takva je i promjena pokrivenosti stabala listopadnih biljaka lišćem tijekom kalendarske godine. U izborniku možete odabirati mjesec koji želite, promotriti sliku stabla jabuke i kliknuti na termometar kako bi vam se prikazala srednja vrijednost temperature za taj mjesec koju zatim možete upisati u odgovarajuće mjesto u tablici. Klikom na stablo jabuke možete detaljno promotriti jednu granu toga stabla i na njoj izbrojiti listove te taj podatak također upisati u tablicu.

Izaberi mjesec

1 2 3 4
5 6 7 8
9 10 11 12

Siječanj

Veljača

Ožujak

Travanj

Svibanj

Lipanj

Srpanj

Kolovoz

Rujan

Listopad

Studeni

Prosinac

Mjesec 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
srednja temperatura (‎°C)
broj listova na grani sredinom mjeseca
Mjesec srednja temperatura (‎°C) broj listova na grani sredinom mjeseca
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

Zadatci za učenike:

Kako broj listova na jabuci ovisi o temperaturi zraka?

U kojemu je mjesecu bilo najviše listova na jabuci?

Kako se mijenjao broj listova od početka jeseni do njezina kraja?

Osim brojnosti listova, koje su se još promjene vidjele na listovima ujesen?

U kojim bi se mjesecima listovi biljke smrznuli kad biljka ne bi gubila listove? Obrazložite odgovor.

Usporedite i opišite razlike u stablu jabuke u sva četiri godišnja doba.

Promjene agregacijskih stanja

Nakon što voda iz čvrstoga agregacijskog stanja prijeđe u tekuće, hoće li to i dalje biti voda? Ta promjena naziva se taljenje i pritom ne nastaje nova tvar.

Naš planet zagrijava zvijezda koju znate pod nazivom Sunce. Sunčeva energija zagrijava zrak, tlo i vodu. Zagrijavanjem voda prelazi iz tekućega agregacijskog stanja u plinovito: vodenu paru. Hlađenjem vodena para iz plinovitoga agregacijskog stanja prelazi u tekuće, a iz tekućega agregacijskog stanja prelazi u kruto agregacijsko stanje koje nazivamo led.

Izmjena agregacijskih stanja vode omogućuje kruženje vode u prirodi. Sunce zagrijava vodu u oceanima, morima, jezerima i rijekama. Jedan dio te tekuće vode postaje vodena para te odlazi u visinu. Živa bića sadrže vodu u svome tijelu i ona također može u obliku vodene pare, izdisanjem, znojenjem ili sl. odlaziti u zrak. U zraku zbog niskih temperatura od vodene pare nastaju kapljice vode, čijim grupiranjem nastaju oblaci. Iz oblaka će na tlo padati kiša ili snijeg, ovisno o tome koja je temperatura u okolini. Voda iz kiše ponovno odlazi u oceane, mora, rijeke i jezera. Također dio te vode prodire duboku u Zemlju stvarajući podzemne vode. Živa bića vodu koju su izgubili nadoknadit će hranom ili pićem.

 

Slika 1.3.5.: Kako će Sunčeva energija utjecati na stanje vode?

  • Nakon što voda iz čvrstoga agregacijskog stanja prijeđe u tekuće, hoće li to i dalje biti voda?

Promjena prijelaza iz čvrstoga u tekuće stanje naziva se taljenje.

Pri taljenju ne nastaje nova tvar.

 

Naš planet zagrijava zvijezda koju znate pod nazivom Sunce.

Sunčeva energija zagrijava zrak, tlo i vodu.

 

Zagrijavanjem voda prelazi iz tekućega agregacijskog stanja u plinovito: vodenu paru.

Hlađenjem vodena para iz plinovitoga agregacijskog stanja prelazi u tekuće stanje.

Iz tekućega agregacijskog stanja voda prelazi u kruto agregacijsko stanje koje nazivamo led.

 

Izmjena agregacijskih stanja vode omogućuje kruženje vode u prirodi.

- Sunce zagrijava vodu u oceanima, morima, jezerima i rijekama.

- Dio te tekuće vode postaje vodena para te odlazi u visinu.

- Živa bića sadrže vodu u svome tijelu i ona također može u obliku vodene pare, izdisanjem, znojenjem ili sl.
  odlaziti u zrak.

- U zraku zbog niskih temperatura od vodene pare nastaju kapljice vode, čijim grupiranjem nastaju oblaci.

- Iz oblaka će na tlo padati kiša ili snijeg, ovisno o tome koja je temperatura u okolini.

- Voda iz kiše ponovno odlazi u oceane, mora, rijeke i jezera. Dio te vode prodire duboku u Zemlju stvarajući
   podzemne vode.

- Živa bića vodu koju su izgubili nadoknadit će hranom ili pićem.

 

Prikazano je kruženje vode u prirodi. Strelicama je na crtežu označeno neprekidno kretanje vode na površini Zemlje te iznad i ispod nje. Ciklus započinje isparavanjem vode s površine oceana. Vodena para diže se u zrak, hladi i kondenzira u obliku oblaka. Iz oblaka se vlaga vraća na površinu kao oborina. Nakon što voda dođe do tla, dio vode može ispariti natrag u atmosferu. Druga količina vode može prodrijeti u površinu i postati podzemna voda. Vode koje ostaju na Zemljinoj površini otječu, ulijevaju se u jezera, rijeke i potoke koji vodu odvode natrag u oceane, gdje ciklus započinje iznova. Kako će Sunčeva energija utjecati na stanje vode?

Slika 1.3.5.: Kako će Sunčeva energija utjecati na stanje vode? 

 

Za kraj...

U  prirodi se neprestano odvijaju različite promjene: živa bića i njihov okoliš podložni su promjenama. Promjene se odvijaju milijardama godina, od postanka Zemlje. Tako neke vrste opstaju, neke se vrste razvijaju i nastaju od njih nove, a neke su nestale. Hoće li neka vrsta opstati ili izumrijeti, ovisi koliko je prilagođena novonastalim uvjetima u okolišu. Postoje i promjene koje se događaju tijekom života. One su rezultat rasta i razvoja tijela. Kruženje vode u prirodi bitna je promjena za održavanje života na Zemlji.

Osim živih bića mijenjanja se i neživo. Tvari se međusobno spajaju i pritom nastaju nove. Dio tih promjena odgađa se polagano, a neke vrlo brzo. Pred vama je igra sparivanja u kojoj trebate spariti stari i novi oblik pojedinih tvari/organizama. Riješite ovaj zadatak o promjenama u prirodi i ponovite usvojeno gradivo.

U  prirodi se neprestano odvijaju različite promjene: živa bića i njihov okoliš podložni su promjenama.
Promjene se odvijaju milijardama godina, od postanka Zemlje.

 

Promjene različito utječu na vrste organizama:

- neke vrste opstaju, neke se vrste razvijaju i nastaju od njih nove

- neke su vrste nestale.

Hoće li neka vrsta opstati ili izumrijeti, ovisi o tome koliko je prilagođena novonastalim uvjetima u okolišu.

Postoje i promjene koje se događaju tijekom života. One su rezultat rasta i razvoja tijela.

 

Kruženje vode bitna je promjena za održavanje života na Zemlji.

 

Osim živih bića mijenjanja se i neživo.

Tvari se međusobno spajaju i pritom nastaju nove.

Dio tih promjena odgađa se polagano, a neke vrlo brzo.

 

  • Riješite zadatak o promjenama u prirodi. Uparite slike tvari prije i poslije promjene  i ponovite usvojeno gradivo.
1/5

Sve se u prirodi mijenja: živa bića rastu i razvijaju se, a različite tvari mogu reagirati i stvarati nove.

2/5

Kako se nazivaju ostatci izumrlih biljaka i životinja iz prošlosti?

×

Ispravan odgovor:

Kako se nazivaju ostatci izumrlih biljaka i životinja iz prošlosti?

3/5

Kako se nazivaju vrste koje su nekada živjele, a danas više ne postoje?

4/5

Koji se prijelaz agregacijskih stanja dogodi prilikom zagrijavanja vode? Dva su odgovora točna.

Pri zagrijavanju voda će prijeći iz:

5/5

Koja je nova tvar nastala djelovanjem različitih tvari?

1.2. Kako je priroda građena? 1.4. Energija - pokretač žive i nežive prirode 1.3. Promjene u prirodi