Uvod
Način izrade grčkih kipova stoljećima izaziva znatiželju umjetnika cijelog svijeta. Dugo vremena smatralo se da su mramorne skulpture bile bijele boje, no prema nedavnim istraživanjima postoji mogućnost da su kipovi u početku oslikani različitim bojama, koje su s vremenom izblijedile. Također je moguće da su prve skulpture bile drvene, a potom zamijenjene mramornim ili vapenačkim verzijama.
O najpoznatijoj brončanoj skulpturi pronađenoj na dubini Jadranskoj mora, Apoksiomenu, saznaj u ovoj jedinici.
Izrada grčkih kipova stoljećima izaziva znatiželju umjetnika cijelog svijeta.
Dugo vremena smatralo se da su mramorne skulpture bile bijele boje.
Nedavna istraživanja ukazuju da su kipovi u početku bili obojeni.
Boje kojima su kipovi obojani su s vremenom izblijedile.
Moguće je da su prve skulpture bile drvene.
Potom su drvene skulpture zamijenjene mramornim ili vapenačkim verzijama.
U dubini Jadranskog mora pronađena je skulptura Apoksimeona.
Apoksimeon je najpoznatiji brončani kip pronađen u Jadranskom moru.
O Apoksimenu saznaj u ovoj jedinici.
Brončani kipovi krasili su antičke gradove, svetišta i sportska vježbališta. Kipovi atleta vezani su uz pobjede na sportskim natjecanjima. Najpoznatije sportsko natjecanje, panhelenske igre okupljale su sve grčke polise. Najpoznatije od njih, Olimpijske igre održavane su svake četiri godine, počevši od 776. g. pr. Kr. u Zeusovom svetištu u Olimpiji. Božanstvu Apolonu bile su posvećene igre u Delfima koje su se također održavale svake četiri godine. Sportska natjecanja održavana svake dvije godine bila su u Istmiji i Nemeji, a posvećena su bogovima Posejdonu i Zeusu. Kipovi podizani u čast pobjedniku navedenih natjecanja, postali bi zavjetni dar božanstvu i izraz ponosa i slave koje bi pobjednik donio svom polisu, čime mu je osigurana vječna slava.
Brončani kipovi atleta krasili su antičke gradove, svetišta i sportska vježbališta.
Kipovi atleta vezani su uz pobjede na sportskim natjecanjima.
Najpoznatije sportsko natjecanje bile su panhelenske igre (svegrčke igre).
Panhelenske igre okupljale su sve grčke polise.
Najpoznatije panhelenske igre bile su Olimpijske igre.
- održavane su u Zeusovom svetištu u Olimpijii
- provodile su svake četiri godine, počevši od 776. g. pr. Kr.
Božanstvu Apolonu bile su posvećene igre u Delfima, održavale su se svake četiri godine.
Sportska natjecanja održavana svake dvije godine bila su u Istmiji i Nemeji, i posvećena bogovima Posejdonu i Zeusu.
Na natjecanjim su u čast pobjedniku podizani kipovi.
Kipovi su bili
- zavjetni dar božanstvu i
- izraz ponosa i slave koje pobjednik donio svom polisu.
Pobjedniku je podizanjem kipa osigurana vječna slava.
Pomorstvo u doba antike
Važnost pomorstva u doba antike najbolje svjedoče pronalasci brodova iz doba antike diljem Sredozemlja. Najčešći sačuvani teret su amfore u kojima se prevozilo vino, maslinovo ulje, riblji proizvodi, masline i voće. Osim amfora brojni su pronalasci keramičkog posuđa, metalnih ruda, kamena, kamenih predmeta te luksuznog tereta.
Luksuzni teret činili su kipovi, namještaj, kameni sarkofazi te brončani kipovi. Kameni sarkofazi pronađeni na istočnoj obali Jadrana prava su rijetkost. Važno je naglasiti da su pronađena samo tri brodoloma. Riječ je o lokalitetima ispred Velog Školja kod otoka Mljeta, kod otoka Jakljana nedaleko Dubrovnika te lokalitet Sutivan kod otoka Brača.
O važnosti pomorstva u doba antike svjedoče pronađeni brodovi diljem Sredozemlja.
- Najčešći sačuvani teret s antičkih brodova su amfore.
U amforama se se prevozile namirnice kao što su vino, ulje, riblje proizvode, masline, voće.
- Osim amfora brojni su pronalasci keramičkog posuđa, metalnih ruda, kamena, kamenih predmeta te luksuznog tereta.
Luksuzni teret činili su kipovi, namještaj, kameni sarkofazi te brončani kipovi.
- Kameni sarkofazi pronađeni na istočnoj obali Jadrana prava su rijetkost.
Važno je naglasiti da su pronađena samo tri brodoloma.
Riječ je o lokalitetima
- ispred Velog Školja kod otoka Mljeta,
- kod otoka Jakljana nedaleko Dubrovnika te
- lokalitet Sutivan kod otoka Brača.
Pronalazak skulpture
U katalogu Kip atleta u antičkoj Grčkoj skupina autora ovako opisuje Apoksiomena:
Hrvatski Apoksiomen prikazuje atleta koji je upravo završio natjecanje (ili vježbanje) i koji je prikazan u trenutku opuštanja, kad je u potpunosti posvećen čišćenju svoga tijela. Moguće je da je riječ o prikazu pobjednika ili pak o općenitoj personifikaciji atlete. Atlet nije određen prikazom tipičnoga atributa, što je primjerice slučaj kod bacača diska ili koplja, no sudeći prema građi tijela, osobito snažnim rukama i leđima te nedostatku tragova udaraca na licu (ušima i nosu) kao kod boksača, moglo bi se pretpostaviti da je riječ o prikazu hrvača.
Opis Apoksimeona nalazimo u katalogu „Kip atleta u antičkoj Grčkoj“ od skupine autora:
Hrvatski Apoksiomen prikazuje atleta koji je završio natjecanje (ili vježbanje)
- prikazan je u trenutku opuštanja
- u potpunosti je posvećen čišćenju svoga tijela.
Moguće je da je riječ o prikazu pobjednika ili o općenitoj personifikaciji atlete.
Atlet nije određen prikazom tipičnoga atributa.
Tipični atributi su istaknuti kod bacača diska ili koplja
Može se pretpostaviti da je riječ o prikazu hrvača:
- prema građi tijela
- osobito snažnim rukama i leđima
- nedostatku tragova udaraca na licu (ušima i nosu) kao kod boksača
Muzej Apoksiomena
Brončana skulptura Apoksiomena nakon brojnih putovanja po hrvatskim i svjetskim muzejima, dobila je svoj dom – Muzej Apoksiomena na otoku Lošinju. Muzej, čiji je nastanak vezan za jedinstveni artefakt, brončanu skulpturu Apoksiomena, smješten je osam kilometara od samog lokaliteta gdje je skulptura pronađena, u Palači Kvarner u samom centru Lošinja.
Brončana skulptura Apoksiomena proputovala je brojne hrvatske i svjetske muzeje.
Muzej Apoksiomena na otoku Lošinju je novi dom ovog vrijednog kipa.
Nastanak muzeja vezan za brončanu skulpturu Apoksiomena - jedinstveni artefakt.
Smještaj muzeja je osam kilometara od lokaliteta gdje je skulptura pronađena.
Muzej se nalazi u palači Kvarner u samom centru Lošinja.
Zahvaljujući Muzeju i suvremenom pristupu ovoj temi, Apoksiomen je u stalnoj interakciji s posjetiteljima, kako u samom Muzeju, tako i u svijetu zahvaljujući društvenim mrežama i pripadajućim hashtagovima.
Misteriozni pronalazak, senzacionalno vađenje iz mora, vrijednost brončane skulpture, obilazak svjetskih i hrvatskih muzeja Apoksiomena je doveo na pijedestal arheoloških ponalazaka, kako domaćih, tako i svjetskih razmjera.
Statua, o kojoj su ispisane brojne stranice znanstvenih i novinskih članaka, i dalje izaziva znatiželju brojnih, kako domaćih tako i svjetskih znanstvenika, povezujući različite znanosti u jednu cjelinu vezanu uz njega - Hrvatskog Apoksiomena.
Zahvaljujući muzeju Apoksiomen je u stalnoj interakciji s posjetiteljima.
Omogućena je stalna interakcija Apoksiomena sa svijetom, putem:
- društvenih mreža
- pripadajućih hashtagova.
Apoksiomen se nalazi na pijedestalu arheoloških pronalazaka
- domaćih i
- svjetskih razmjera
Popularnosti Apoksiomena je doprinijelo više čimbenika:
- misteriozni pronalazak
- senzacionalno vađenje iz mora
- vrijednost brončane skulpture te
- obilazak svjetskih i hrvatskih muzeja
O Hrvatskom Apoksiomenu su napisani brojni znanstveni i novinski članaci.
Brončani kip i dalje izaziva znatiželju brojnih domaćih i svjetskih znanstvenika i povezuje različite znanosti u jednu cjelinu vezanu uz njega - Hrvatskog Apoksiomena.
Istraži
Više o Apoksiomenu i o tome kako je predstavljen publici istraži na internetskim stranicama Muzeja Apoksiomena.