3.4. Katilinina urota

Prethodna jedinica

Na početku

Tekstovi i rečenice u ovoj jedinici povezani su s Katilininom urotom, pa su izvori za njih Ciceronovi Govori protiv Katiline i Salustijevo djelo O Katilininoj uroti.

Stoljeće u kojem je Rimska Republika nestajala

Res publica znači javna stvar, javno ili opće dobro, zajednička imovina. Ciceron je prvi rabio pojam res publica i pod tim je razumijevao dobrovoljno udruženje mnogih koji su se okupili na isti način shvaćajući pravo i zajedničku korist. Početkom Rimske Republike smatra se 509. g. prije Krista. Krajem 2. st. prije Krista u Rimskoj Republici, koja je dosegnula svoj vrhunac u unutarnjoj i vanjskoj politici, počinju politički sukobi.

U osmosmjerci  pronađi ime i prezime pučkog tribuna iz poznate obitelji Scipion koji se borio za prava plebejaca i s kojim 133. g. prije Krista započinju ozbiljni klasni i građanski sukobi između optimata i populara.

Pronađene pojmove u osmosmjerci možeš označiti klik metodom rješavanja.

Strelicom miša klikni na svako slovo traženog pojma.

Nakon što si označio cijeli tražen pojam polja će promijeniti boju i riječ će se pojaviti kao cjelina.

Populari se zauzimaju za promjenu socijalnih razlika u Rimu, a optimati brane prava i ovlasti patricija i stare aristokracije. Tiberije Grakho je ubijen kao i njegov brat Gaj deset godina poslije. Svoju zamisao da se agrarnom reformom zemlja pravednije podijeli nisu uspjeli ostvariti. Na čelo optimata u isto vrijeme stupa Lucije Kornelije Sula. Ubrzo počinje prvi građanski rat između optimata i populara, odnosno Sule i Marija. Sula uvodi diktaturu i proskripcijama se rješava političkih neprijatelja. Među Sulinim pristašama bio je i Lucije Sergije Katilina koji će 63. g. prije Krista voditi jednu od najpoznatijih urota u rimskoj povijesti. Iako je Katilina spriječen u svojoj nakani da preuzme vlast, Republika je sve više slabila. Slijedili su Prvi trijumvirat, Cezarova diktatura i atentat, Drugi trijumvirat i konačno u Bitci kod rta Akcija 31. g. prije Krista Oktavijan pobjeđuje svojega nekadašnjeg prijatelja i saveznika Marka Antonija i njegovu ljubavnicu Kleopatru. Oktavijan postaje samostalni vladar Rima i preuzima sve ovlasti od republikanskih institucija, a 27. g. prije Krista dobiva počasni naziv Augustus te time počinje razdoblje Rimskoga Carstva.

Gradus Primus - De Catilina

UPUTA PRIJE PRVOG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje 1. modul, jedinice 1.1. i 1.3.) koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Lucije Sergije Katilina bio je rimski političar u prvoj polovici 1. st. prije Krista. Kad mu je bila onemogućena kandidatura za konzulat, skovao je 65. g. prije Krista plan da se ubiju izabrani konzuli i sruši senatska vlast. Plan mu nije uspio, ali to je bio početak urote u povijesti znane kao Katilinina urota. Ta se urota proširila na cijelu Italiju i uvelike obilježila to razdoblje. O Katilininim osobinama piše rimski povjesničar Gaj Salustije Krisp u svojem djelu O Katilininoj uroti (De coniuratione Catilinae).

Izvorni tekst iz Salustijeva djela Salustije, O Katilininoj uroti
Salustije, O Katilininoj uroti - prijevod
Prilagođeni tekst prema Salustijevu djelu Salustije, O Katilininoj uroti

Lucije Kornelije Sula bio je rimski političar i vojskovođa. Rođen je u Rimu oko 138. g. prije Krista, a umro je u blizini Napulja 78. g. prije Krista. Bio je istaknuti vojskovođa u ratu protiv numidskog kralja Jugurte i protiv germanskog plemena Cimbra te italskog plemena Samnićana. Kao vođa optimata i patricijskog sloja društva u ulozi konzula 88. g. prije Krista želio je osigurati prevlast u Senatu te se zbog toga sukobio s vođom populara i zagovarateljem prava plebejaca Gajem Marijem. Sukob između Sule i Marija prerastao je u prvi građanski rat u Rimu. Sula je 82. g. prije Krista konačno porazio protivnike te se većine njih riješio za vrijeme svoje diktature preko proskripcija, a njihova je imanja razdijelio svojim vojnicima. Povećao je vlast Senata, a ograničio moć cenzora i prava pučkih tribuna. 79. g. prije Krista Lucije Kornelije Sula se povukao s vlasti.

Gradus Secundus - In Catilinam

UPUTA PRIJE DRUGOG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje  (1. modul, jedinice 1.2., 1.5. i 1.6.) koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Glavni Katilinin protivnik bio je vrstan govornik i političar Marko Tulije Ciceron. U četiri govora (In Catilinam/Protiv Katiline) je 63. g. prije Krista protiv Katiline dizao optužbu za optužbom, a krajem iste godine, kao konzul s neograničenim ovlastima, dao je smaknuti petoricu njegovih pomagača u uroti.

Izvorni tekst Ciceronova djela Protiv Katiline
Tekst u prijevodu Dubravke Matković
Prilagođeni tekst prema Ciceronovu djelu Protiv Katiline

Retorika (grč. ῥητοριϰὴ τέχνη: govornička vještina) je umijeće i teorija govorenja. Nastala je u sklopu javnoga života antičke Grčke.

U Rimu se retorika počela razvijati već u rano doba Republike, a najpoznatiji rimski govornik, Marko Tulije Ciceron, živio je i djelovao u 1. st. prije Krista. On je uveo pet pravila za sastavljanje govora: inventio, pronalaženje građe; dispositio, pravilan raspored te građe u govoru; elocutio, jezično oblikovanje govora; memoria, pamćenje; pronuntiatio (actio), izgovaranje. Govornik mora paziti na čistoću jezika – puritas, jasnoću govorenja – perspecuitas, primjerenost temi – aptum, kratkoću izlaganja – brevitas i govorničke ukrase – ornatus. Prema namjeni, govori su se u antici dijelili na sudske – genus iudiciale, državne/političke – genus deliberativum i svečane – genus demonstrativum.

Osnovni dijelovi govora trebali su, prema antičkim učiteljima, biti: uvod – exordium, razlaganje – narratio, dokazivanje – argumentatio i zaključak – peroratio.

Gradus Tertius - Finis

UPUTA PRIJE TREĆEG KORAKA

Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje (1. modul, jedinice 1.1., 1.2., 1.4.) koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Katilina je pobjegao iz Rima. Poginuo je zajedno s gotovo svim svojim pristašama tijekom bitke pokraj Pistorije. Jedan od vjernih Katilininih pristaša i suboraca bio je Gaj Manlije, veteran iz prvoga građanskog rata koji je vodio Katilininu vojsku. Katilina se, bez obzira na beznadnu situaciju u Pistoriji, hrabro borio u prvim redovima te je tako i poginuo. Salustije je u svojem djelu pisao i o tom događaju.

Izvorni tekst Salustijeva djela O Katilininoj uroti
Tekst u prijevodu Dubravke Matković
Prilagođeni tekst prema Salustijevu djelu O Katilininoj uroti

Odgovori na sljedeća pitanja tako da označiš točan odgovor ili ga upišeš na za to predviđeno mjesto.

PISTORIA je danas grad Pistoia, u talijanskoj pokrajini Toskani, blizu Firence. Prije nego što je u 6. st. prije Krista postala dio rimske države, Pistoria je bila naseobina galskog, ligurskog i etrurskog stanovništva. U antičko je doba postala poznata upravo kao mjesto u kojem je ugušena jedna od većih urota u Rimskoj Republici i u kojem je poginuo vođa urote Katilina.

Provjera znanja

DODATNI ZADATAK

Pogledaj u pojmovniku u drugom modulu (jedinica 2.2) značenja točnih odgovora i pokušaj ih pravilno upotrijebiti u nekom izrazu ili rečenici, a za ostale pojmove koji su navedeni u prethodnom zadatku provjeri njihovo podrijetlo i značenje na poveznici Hrvatskog jezičnog portala ili u nekom rječniku stranih riječi u knjižnom obliku.

Samostalan rad
Procijenite znanje

Sadržaj