Uvod
Klimatski modifikatori su stalni, postojani i oni modificiraju, tj. mijenjaju klimatske elemente. Nazivamo ih još i klimatskim faktorima. To možeš primijetiti svakodnevno u prostoru. Zamisli ljeto. Na moru je 34°C, na kopnu 36°C. Zašto je na kopnu toplije i zašto se teže podnose vrućine? Možeš li to objasniti s već usvojenim znanjima?
Klimatski faktori su stalni, postojani i oni utječu na klimatske elemente.
To možeš primijetiti svakodnevno u prostoru.
Zamisli ljeto. Na moru je 34°C, na kopnu 36°C.
Zašto je na kopnu toplije i zašto se teže podnose vrućine?
Možeš li to objasniti s već usvojenim znanjima?
Geografska širina
Zemljin oblik nazivamo geoid, ona je zakrivljena. Na pola je dijeli ekvator - geografska širina koja je označena s 0°. Kutna udaljenost neke točke od ekvatora naziva se geografska širina. Zbog zakrivljenosti kut upada Sunčevih zraka nije jednak na svim točkama Zemljine površine. Najviše su zagrijane točke oko ekvatora. Idući na sjever i na jug, sve je veći kut upada Sunčevih zraka, sve manje se Sunčeve energije prima.
Zemlja je zakrivljena.
Zemljin oblik nazivamo geoid.
Zemlju na pola dijeli ekvator - geografska širina koja je označena s 0°.
Kutna udaljenost neke točke od ekvatora naziva se geografska širina.
Zbog zakrivljenosti kut upada Sunčevih zraka nije jednak na svim točkama Zemljine površine.
Najviše su zagrijane točke oko ekvatora.
Idući na sjever i na jug, sve je veći kut upada Sunčevih zraka, sve manje se Sunčeve energije prima.
Raspodjela kopna i mora
Promotri kartu svijeta.
Kopno i more različito utječu na klimatske elemente, posebice na temperaturu zraka i padaline. Kopno i more različitom se brzinom zagrijavaju i hlade. Kopno se brže zagrijava i brže hladi, dok su kod mora oba procesa sporija. Utjecaj mora na klimatske elemente nazivamo maritimnost, a kopna kontinentalnost. Blizina mora utječe na temperature zraka i količinu padalina. Gdje je preko ljeta više vruće – u Osijeku ili u Splitu?
Prostori koji su daleko od mora ljeti će imati visoke temperature i niske temperature zimi te će temperaturna amplituda biti velika. Približavajući se moru, temperaturna amplituda će se smanjivati – zime će biti blaže, a ljeta će biti ugodnije temperature.
Isto tako, udaljavajući se od mora, količina padalina bit će sve manja. More predstavlja veliku zapreminu vode čijim će se isparavanjem povećati zasićenost zraka vlagom te će padaline biti češće i obilnije.
Kopno i more različito utječu na klimatske elemente, posebice na temperaturu zraka i padaline.
Kopno i more različitom se brzinom zagrijavaju i hlade.
Kopno se brže zagrijava i brže hladi.
More se sporije zagrijava i sporije hladi.
Utjecaj mora na klimatske elemente nazivamo maritimnost.
Utjecaj kopna na klimatske uvijete nazivamo kontinentalnost.
Što su mjesta bliže moru, to more jače utječe na njih, bez obzira što su ta mjesta na kopnu.
- Gdje je preko ljeta više vruće – u Osijeku ili u Splitu?
Prostori koji su duboko uvučeni u kopno, koji su daleko od mora, ljeti će imati visoke temperature i niske temperature zimi.
Na tim područjima temperaturna amplituda bit će velika.
Približavajući se moru, temperaturna amplituda će se smanjivati – zime će biti blaže, a ljeta će biti ugodnije temperature.
Isto tako, udaljavajući se od mora, količina padalina bit će sve manja.
More je ustvari velika zapremina vode.
Isparavanjem vode iz mora, povećava se zasićenost zraka vodom te su padaline češće i obilnije.
Atmosfera
Plinoviti omotač Zemlje nazivamo atmosfera. U njezinom sastavu nalaze se različiti plinovi - najzastupljeniji su dušik i kisik, a još su važni ugljikov dioksid i argon. Dio Sunčeve energije prolazeći kroz atmosferu se odbija, dio upija, a ostatak dolazi na Zemlju kao izravna radijacija. Tako atmosfera djeluje ponajprije na klimatski element temperaturu.
Reljef (nadmorska visina)
Reljefna uzvišenja utječu i na temperaturu i na tlak zraka i na padaline. Povećanjem nadmorske visine za 100 m u troposferi, temperatura se spušta za aproksimativno 0.5°C. U ostalim slojevima temperatura se različito i brže mijenja. Opiši to pomoću sheme atmosfere. Povećanjem nadmorske visine, zrak je i sve rjeđi, sve ga manje i ima i sve slabije pritišće podlogu, stoga, povećanjem nadmorske visine opada i tlak zraka.
U prošloj nastavnoj jedinici upoznali smo i orografske padaline. Prisjeti se kako one nastaju. Reljefne uzvisine isto tako mogu činiti prepreku oblacima i padalinama pa jedna padina prima više padalina (privjetrina), a druga manje ili gotovo uopće ne (zavjetrina).
Reljefna uzvišenja utječu na:
- temperaturu
- tlak zraka
- padaline.
Povećanjem nadmorske visine za 100 m, temperatura se spušta za aproksimativno 0.5°C.
Povećanjem nadmorske visine, zrak je i sve rjeđi, sve ga manje i ima, i sve slabije pritišće podlogu.
Povećanjem nadmorske visine opada i tlak zrak.
U prošloj nastavnoj jedinici upoznali smo i orografske padaline.
Prisjeti se kako one nastaju.
Reljefne uzvisine isto tako mogu činiti prepreku oblacima i padalinama.
Jedan dio uzvisine prima više padalina (privjetrina).
Drugi dio uzvisine prima manje padalina ili gotovo uopće ne prima padaline (zavjetrina).
Temperaturna inverzija
Postoje i situacije kada i porastom nadmorske visine raste temperatura – takve su situacije moguće u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj, u udubljenjima, odnosno kotlinama. Preko noći se hladni zrak nakuplja u kotlinama te se zbog svoje težine ne može izdignuti. U kotlini je tada hladnije nego na višim područjima zbog nakupljenog hladnog zraka. Takvu pojavu nazivamo temperaturni obrat ili temperaturna inverzija.
Temperaturna inverzija
Postoje i situacije kada i porastom nadmorske visine raste temperatura.
Takve su situacije moguće u Gorsko-kotlinskoj Hrvatskoj, u udubljenima, odnosno kotlinama.
Preko noći se hladni zrak nakuplja u kotlinama te se zbog svoje težine ne može izdignuti.
U kotlini je tada hladnije nego na višim područjima zbog nakupljenog hladnog zraka.
Takvu pojavu nazivamo temperaturni obrat ili temperaturna inverzija.
Morske struje
Razlikujemo tople i hladne morske struje. To su velika kružna strujanja morske vode na velike udaljenosti, a više o njima ćeš naučiti u jedinicama koje slijede. Donoseći toplinu u, npr., polarne krajeve, sprječavaju zaleđivanje morske vode, što izravno utječe na klimu. Kako? One zagrijavaju ili hlade obalu. Tako u Japanu imamo toplu Kura-shio i hladnu Oja-shio struju koje djeluju na obalu i klimu Japana - pojačavaju razlike između sjevernih i južnih dijelova otočja jer topla struja dodatno zagrijava najtopliji dio Japana s obzirom na geografsku širinu, a hladna struja dodatno hladni najhladniji dio otočja. Za Europu je važna topla Golfska struja za zapadno i sjeverno morsko pročelje. Topla morska struja isto tako pospješuje isparavanje pa su prostori uz tople morske struje bogatiji padalinama.
Morske struje su velika vodoravna strujanja morske vode na velike udaljenosti.
Razlikujemo tople i hladne morske struje.
Više o njima ćeš naučiti u jedinicama koje slijede.
Donoseći toplinu u, npr., polarne krajeve, morske struje sprječavaju zaleđivanje morske vode što direktno utječe na klimu.
- Kako?
- Morske struje zagrijavaju ili hlade obalu.
Tako u Japanu imamo toplu Kura-shio i hladnu Oja-shio struju koje djeluju na obalu i klimu Japanu.
Za Europu je važna topla Golfska struja za zapadno i sjeverno morsko pročelje.
Topla morska struja isto tako pospješuje isparavanje.
Prostori uz tople morske struje su bogatiji padalinama.